< 1 Samuel 19 >
1 Saul loh a capa Jonathan taengah khaw a sal rhoek taengah khaw David te duek sak hamla boeih a thui pah. Tedae Saul capa Jonathan longtah David te bahoeng a ngaih.
Šaul razloži svome sinu Jonatanu i svim svojim dvoranima svoju namjeru da ubije Davida. Ali Jonatan, Šaulov sin, vrlo je volio Davida.
2 Te dongah Jonathan te David taengah a puen tih, “A pa Saul loh nang he duek sak hamla m'mae coeng, te dongah mincang duela ngaithuen uh, yinhnuk ah khosa lamtah thuh uh,
I Jonatan to javi Davidu ovako: “Moj otac Šaul kani te ubiti. Budi, dakle, na oprezu sutra ujutro, ostani u skrovištu i pritaji se.
3 Kai khaw ka cet vetih na om nah lohma kah a pa kut dongah kana pai bitni. Te vaengah nang kawng te kamah loh a pa taengah ka thui pah vetih mebang ka hmuh akhaw nang taengah ka puen bitni,” a ti nah.
A ja ću izaći i stajat ću pokraj svoga oca u polju gdje ti budeš i govorit ću za tebe sa svojim ocem. Kad saznam kako je, javit ću ti.”
4 David kawng te Jonathan loh a napa Saul taengah a then la a thui pah tih, “A sal taeng neh David taengah manghai nang loh lai khueh boeh, anih loh nang taengah lai a khueh van moenih, a khoboe khaw nang taengah bahoeng then.
Jonatan pohvali Davida svome ocu Šaulu i reče mu ovako: “Neka se kralj ne ogriješi o svoga slugu Davida jer se on nije ništa ogriješio o tebe; naprotiv, ono što je radio bilo je od velike koristi za tebe.
5 A kut dongah a hinglu te a hmoel tih Philisti a ngawn khaw, BOEIPA loh Israel boeih ham a saii loeihnah tanglue na hmuh vaengah na kohoe ta. Tedae balae tih ommongsitoe thii dongah na tholh vetih, lunglilungla la David a duek eh?,” a ti nah.
On je stavio život svoj na kocku, ubio je Filistejca i Jahve je pribavio veliku pobjedu svemu Izraelu: vidio si i radovao se. Zašto bi se, dakle, ogriješio o nevinu krv ubijajući Davida bez razloga?”
6 Saul loh Jonathan ol te a yaak vaengah, “BOEIPA kah hingnah rhang neh ka ngawn mahpawh,” tila Saul loh a caeng.
Šaul posluša Jonatanove riječi i zakle se: “Živoga mi Jahve, David neće umrijeti!”
7 Te dongah Jonathan loh David te a khue tih olka he khaw anih taengah Jonathan loh boeih a thui pah. Te phoeiah David te Jonathan loh Saul taengla a khuen tih hlaem hlavai kah bangla a mikhmuh ah a om pah.
Tada Jonatan dozva Davida i kaza mu sve te riječi. Zatim Jonatan dovede Davida k Šaulu i David opet dobi službu koju je imao prije.
8 Caemtloek loh a koei tih a om vaengah David te hlah uh tih Philisti te a vathoh thil. Te vaengah amih te hmasoe len neh a ngawn tih Philisti khaw David mikhmuh lamkah rhaelrham uh.
Kad je rat i opet buknuo, iziđe David na bojište da se bori s Filistejcima; i porazi ih tako da su pobjegli pred njim.
9 Tedae BOEIPA kah mueihla thae loh Saul soah a om vaengah tah a kut dongkah caai neh a im khuiah ngol. Te vaengah David loh kut a luem nah.
Tada zao duh Jahvin obuze Šaula: kad je sjedio u svojoj kući, s kopljem u ruci, a David rukom udarao u harfu,
10 Saul loh David neh pangbueng te caai neh daeng rhenten hamla a moeh coeng dae Saul kah mikhmuh ah a phaelhael tak dongah caai te pangbueng dongah tlaeh. David khaw tekah khoyin ah rhaelrham tih a poeng a hal.
Šaul pokuša da svojim kopljem pribode Davida uza zid, ali on izmakne Šaulovu udarcu te se koplje zabode u zid. David pobježe i spasi se.
11 Te dongah anih te dawn tih mincang ah ngawn hamla Saul loh David im la puencawn a hlah. Tedae a yuu Mikhal te David taengla puen tih, “Na hinglu ham khoyin ah na loeih pawt koinih thangvuen ah na duek pawn ni,” a ti nah.
Iste noći Šaul posla glasnike da nadziru Davidovu kuću jer je htio da ubije Davida u rano jutro. Ali Davidova žena Mikala javi to Davidu govoreći: “Ako noćas ne umakneš na sigurno mjesto, sutra ćeš biti mrtav!”
12 Te dongah Mikhal loh David te bangbuet longah a suntlak sak tih a caeh sak daengah yong pueng tih a poeng a hal pueng.
Tada Mikala spusti Davida kroz prozor. On ode i spasi se bijegom.
13 Te phoeiah Mikhal loh sithui te a loh tih baiphaih dongah a soei. A lu ah maae mul a khueh pah tih himbai neh a khuk.
A Mikala uze idol, položi ga u postelju, stavi mu oko glave kozju dlaku i pokri ga pokrivačem.
14 David te tuuk hamla Saul loh puencawn rhoek a tueih vaengah tah, “David a sa tlo,” a ti nah.
Kad je Šaul poslao glasnike da uhvate Davida, ona im reče: “Bolestan je.”
15 Tedae David te sawt hamla Saul loh puencawn rhoek te a tueih tih, “Anih te ngawn hamla baiphaih neh kamah taengla hang khuen uh,” a ti nah.
Ali Šaul vrati glasnike natrag da vide Davida i zapovjedi im: “Donesite ga k meni u postelji da ga ubijem!”
16 Tedae baiphaih dongkah sithui vik te a lu dongah maae mul hoeng la puencawn rhoek loh kak a thoeng thiluh.
A kad su glasnici ušli, gle: u postelji bješe idol, s kozjom dlakom oko glave!
17 Te dongah Saul loh Mikhal te, “Balae tih he tluk la kai nam phok, ka thunkha te na tueih tih a loeih,” a ti nah. Te vaengah Mikhal loh Saul te, “Amah loh kai taengah, 'Kai he n'tueih mai,’ a ti balae tih nan duek sak eh,” a ti nah.
Tada Šaul reče Mikali: “Zašto si me tako prevarila i pustila moga neprijatelja da pobjegne i da se spasi?” A Mikala odgovori Šaulu: “On mi je rekao: 'Pusti me da odem, ili ću te ubiti!'”
18 David te yong tih a loeih phoeiah Ramah kah Samuel te a paan. Te vaengah Saul loh anih taengah a saii te a taengah boeih a thui pah. Te phoeiah Samuel neh cet rhoi tih Naioth ah om rhoi.
Tako je David pobjegao i spasio se. I ode on k Samuelu u Ramu i javi mu sve što mu je učinio Šaul. Potom odoše on i Samuel i nastaniše se u Najotu.
19 Tedae Saul taengla a puen pa uh tih, “Ramah Naioth ah David om ke,” a ti nah.
A Šaulu javiše ovako: “Eno Davida u Najotu u Rami.”
20 Te dongah David tuuk hamla Saul loh puencawn rhoek te a tueih. Te vaengah tonghma tarhoi te tonghma uh tih amih taengah Samuel cawkdawk la a pai te a hmuh uh. Saul kah puencawn rhoek khaw Pathen Mueihla loh a om thil dongah amih khaw boeih tonghma uh.
Tada Šaul posla glasnike da uhvate Davida. Kad su oni vidjeli zbor proroka u proročkom zanosu, a Samuela im na čelu, obuze Božji duh i Šaulove glasnike te i oni padoše u proročki zanos.
21 Saul taengla a puen uh dongah puencawn a tloe rhoek a tueih hatah amih khaw nunan tonghma uh. Te dongah Saul loh a pathum duela a rhaep tih puencawn rhoek te a tueih hatah amih khaw tonghma uh sumsoek.
Kad su to javili Šaulu, on posla druge glasnike, ali i oni padoše u proročki zanos. Potom Šaul posla i treće glasnike, ali i oni padoše u proročki zanos.
22 Te dongah amah khaw Ramah la cet tih Seku kah tangrhom puei la pawk. Te vaengah a dawt tih, “Samuel neh David ta?,” a ti nah hatah, “Ramah Naioth ah om ke,” a ti na uh.
Tada Šaul krenu sam u Ramu i kad dođe do velikog bunara kod Sekua, zapita: “Gdje su Samuel i David?” I odgovoriše mu: “Eno ih u Najotu u Rami.”
23 Te dongah Ramah Naioth la pahoi cet. Tedae anih khaw Pathen Mueihla loh a om thil dongah cet cet tih Ramah Naioth a pha duela voek tonghma bal.
On odmah pođe prema Najotu u Rami. Ali i njega obuze duh Božji te je išao u proročkom zanosu sve dok nije došao u Najot u Rami.
24 Amah khaw a himbai a pit tih Samuel mikhmuh ah amah tonghma bal. Te khothaih puet khoyin puet pumtling la yalh. Te dongah, “Saul khaw tonghma khuikah ni nama?” a ti uh.
Tu i on svuče svoje haljine jer i njega obuze zanos pred Samuelom; zatim je legao gol i ostao tako cio onaj dan i svu noć. Tako je nastala uzrečica: “Zar je i Šaul među prorocima?”