Palungha Lok 31
1 Lemuel siangpahrang ih palunghahaih lok, amno mah patuk ih lok loe hae tiah oh;
Riječ Lemuela, kralja Mase, kojima ga je učila majka njegova.
2 aw ka capa, aw ka zok thung ih ka capa, aw lokkamhaih ka capa,
Ne, sine moj! Ne, sine srca mog! Ne, sine zavjeta mojih!
3 na thacakhaih to nongpatanawk khaeah patoh hmah loe, siangpahrang hum koeh kaminawk caehhaih loklam to pazui hmah.
Ne daj snage svoje ženama ni putova svojih zatiračima kraljeva.
4 Aw Lemuel, siangpahrangnawk loe misurtui naek han om ai; angraengnawk loe misurtui paqui han amcuk ai;
Nije za kraljeve, Lemuele, ne pristaje kraljevima vino piti, ni glavarima piće opojno,
5 nihcae mah nae o nahaeloe, patukhaih lok to pahnet o ueloe, amtang kami han toenghaih hoiah lokcaekhaih to amkhraeng o taak ving moeng tih.
da u piću ne zaborave zakona i prevrnu pravo nevoljnicima.
6 Anghmaa angtaa kami hanah mu to paek oh loe, palungboeng kami hanah misurtui to paek oh.
Dajte žestoko piće onomu koji će propasti i vino čovjeku komu je gorčina u duši:
7 Anih mah amtanghaih hoi patangkhanghaih pahnet hanah nae nasoe.
on će piti i zaboraviti svoju bijedu i neće se više sjećati svoje nevolje.
8 Amtang kaminawk mah hak han koi hmuen to a hak o thai hanah, lokthui thai ai kaminawk to lokthuih abomh oh.
Otvaraj usta svoja za nijemoga i za pravo sviju nesretnika što propadaju.
9 Lok to thui ah loe, toenghaih hoiah lok to caek ah; amtang kami hoi mithoenawk mah hak han koi hmuen to paek oh.
Otvaraj usta svoja, sudi pravedno i pribavi pravo siromahu i nevoljniku.
10 Mi mah maw tuinuen kahoih zu to hnu thai tih? To nongpata loe atho kana thlung kathim pongah atho oh kue.
Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.
11 A sava mah anih to oep ueloe, amtanghaih hoiah loih tih.
Muževljevo se srce uzda u nju i blagom neće oskudijevati.
12 To baktih nongpata loe a sava hanah kasae hmuen to sah ai; a hing thung kahoih hmuen to a sinh pae.
Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg.
13 Anih loe tuumui hoi pathlah to pakrong moe, a koeh baktiah a ban hoiah tok to a sak.
Pribavlja vunu i lan i vješto radi rukama marnim.
14 Anih loe hmuenmae zawhaih palongpui baktiah oh moe, angthla parai ahmuen hoiah caaknaek to a phawh.
Ona je kao lađa trgovačka: izdaleka donosi kruh svoj.
15 Anih loe khodai ai naah angthawk moe, a imthung takoh hanah caaknaek to patoem pae, a tamna nongpatanawk hanah caaknaek to a paek.
Još za noći ona ustaje, hrani svoje ukućane i određuje posao sluškinjama svojim.
16 Anih loe poek het moe, lawk doeh a qanh; a toksakhaih atho hoiah misurkung to a tlingh.
Opazi li polje, kupi ga; plodom svojih ruku sadi vinograd.
17 Anih loe kaengkaeh to kacakah angzaeng moe, a ban to thacaksak.
Opasuje snagom bedra svoja i živo miče rukama.
18 Anih mah zawh ih hmuenmae loe atho oh; anih ih hmaiim doeh aqum puek dueh mak ai.
Vidi kako joj posao napreduje: noću joj se ne gasi svjetiljka.
19 A ban hoiah lahat to a kaeh moe, a ban hoiah kahni to a sak.
Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno.
20 Amtang kaminawk to a khetzawn, ue, mithoenawk to abomh.
Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima.
21 Anih ih imthung takoh loe kahni kamling to angkhuk o boih pongah, dantui krah cadoeh tasoehhaih tawn ai.
Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer sva čeljad ima po dvoje haljine.
22 Angmah hanah kahni to a sak moe, rong kamling hup puu ngan laihaw to angkhuk.
Sama sebi šije pokrivače, odijeva se lanom i purpurom.
23 Anih ih sava loe vangpui khongkhanawk ah prae thung ih kacoehtanawk hoi nawnto anghnut moe, ahmin amthang kami ah oh.
Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim.
24 Anih loe puu ngan kahni to sak moe, a zawh; kaziinawk doeh hmuenmae zaw kami khaeah a zawh.
Platno tka i prodaje ga i pojase daje trgovcu.
25 Anih loe thacak moe, khingya koi khukbuen hoiah amthoep; anih loe angzo han koi atue ah anghoehaih hoiah khosah tih.
Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budućem.
26 Anih loe palunghahaih hoiah lok to thuih, anih ih pahni ah tahmenhaih lok to oh.
Svoja usta mudro otvara i pobožan joj je nauk na jeziku.
27 Anih loe angmah ih imthung takoh to kahoih ah khetzawn, thasethaih buh to caa ai.
Na vladanje pazi ukućana i ne jede kruha besposlice.
28 A caanawk loe angthawk o moe, amno to tahamhoihaih paek o; a sava mah doeh anih to pakoeh.
Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je:
29 Paroeai kami ih canunawk mah kahoih hmuen to sak o; toe nang mah loe nihcae to na takrenh boih.
“Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ.”
30 Lok kahoih loe alinghaih ah ni oh; kranghoihaih doeh azom pui ni; toe Angraeng zii nongpata loe, pakoehhaih hnu tih.
Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu.
31 To baktih nongpata hanah a toksakhaih tangqum to paek oh; a toksakhaih mah anih to vangpui khongkha ah pakoeh nasoe.
Plod joj dajte ruku njezinih i neka je na Vratima hvale djela njezina!
