Palungha Lok 29
1 Thuitaek pacoengah doeh angmah ih tahnong amtaksak kami loe, hoih thai ai, amrohaih to tong roep tih.
Čovjek koji, po opomeni, ostaje tvrdoglav, u tren će se slomiti, i neće mu biti spasa.
2 Katoeng kami ukhaih kaa tawnh naah, kaminawk anghoe o; toe kahoih ai kami mah uk naah loe kaminawk palungset o.
Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki.
3 Palunghahaih koeh kami loe ampa to anghoesak; toe tangzat zaw nongpata hoi angkom kami loe a tawnh ih hmuen to pasaeng boih.
Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak.
4 Toenghaih hoiah prae uk siangpahrang loe prae to caksak; toe bokhaih tangqum paekhaih koeh kami loe a prae to amtimsak.
Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.
5 A imtaeng pakoeh kami loe angmah aman hanah palok payang kami ah oh.
Čovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim.
6 Kasae kami loe a zaehaih pongah amanh; toe katoeng kami loe anghoehaih hoiah laa to sak.
U grijehu je zamka zlu čovjeku, a pravednik likuje i veseli se.
7 Katoeng kami loe kamtangnawk hanah khopoek pae; toe kahoih ai kami loe tidoeh dawncang ai.
Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaća spoznaju.
8 Minawk khet patoek kami loe vangpui to hmai angqongsak; toe palungha kami loe palungphuihaih to dipsak.
Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu.
9 Palungha hoi kamthu loe lam nawnto a caeh hoi naah, kamthu loe palungphuihaih hoiah maw, to tih ai boeh loe pahnuihaih hoiah maw om cadoeh, monghaih roe tawn mak ai.
Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema.
10 Minawk athii palong koeh kami loe katoeng kami to hnukma; toe katoeng kami loe minawk hinghaih to khet pae.
Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu.
11 Kamthu loe a poekhaih to taphong boih; toe palungha kami loe atue pha ai karoek to angphat.
Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu.
12 Ukkung mah amsawnlok to tahngai nahaeloe, a toksah tamnanawk boih loe kasae kami ah ni oh o.
Ako vladalac posluša riječ lažljivu, sve mu sluge postaju opake.
13 Kamtang hoi aling thaih kami anghmonghaih loe hae tiah oh; Angraeng mah ni nihnik hanah mik aanghaih to paek hmaek.
Siromah se i gulikoža susreću: Jahve obojici prosvjetljuje oči.
14 Siangpahrang mah kamtang to toenghaih hoiah lokcaek nahaeloe, angmah ih angraeng tangkhang to cak poe tih.
Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto čvrst dovijeka.
15 Thuitaekhaih cung mah palunghahaih to paek; toe prawt sut ih caa mah loe amno to ahmin setsak.
Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju.
16 Kasae kami pung naah, zaehaih doeh pung; toe katoeng kami mah loe nihcae amtimhaih to hnuk.
Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu.
17 Na caa to thuitaek ah, to tih nahaeloe anih mah poek monghaih to na paek tih; ue, anih mah poeknawmhaih to na paek tih.
Ukori sina svoga, i zadovoljit će te i dati radost duši tvojoj.
18 Angzo han koi hmuen hnukhaih om ai ah loe kaminawk amro o; toe patuk ih lok pazui kami loe tahamhoih.
Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona!
19 Tamna loe kahoih lok khue hoi thuitaek han om ai; anih loe lok to thaih, toe thai ai baktiah om tih.
Samim se riječima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shvaća.
20 Poek het ai ah karangah lok apae kami to na hnuk maw? To kami pongah loe kamthu to oepthoh kue.
Jesi li vidio čovjeka brza na riječima? I bezumnik ima više nade nego on.
21 Tamna to nawkta nathuem hoiah kahoih ah khetzawn nahaeloe, hnukkhuem ah angmah ih caa ah angcoeng tih.
Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit će mu poslije neposlušan.
22 Palungphui thaih kami mah angzoehhaih to tacawtsak, poek amthueng kami loe zaehaih sak pop.
Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a naprasit čovjek počini mnoge grijehe.
23 Amoekhaih mah kami to krahsak tathuk tih; toe kami tlim ah khosakhaih loe pakoehhaih ah oh.
Oholost ponizuje čovjeka, a ponizan duhom postiže časti.
24 Kamqu hoi amyok kami loe a hinghaih to hnukma; anih mah kasae thuihaih lok to thaih, toe taphong han zit.
Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: čuje proklinjanje i ništa ne otkriva.
25 Kami zithaih loe kami hanah patung ih dongh ah oh; toe Angraeng oep kami loe ngancuem tih.
Strah čovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.
26 Kami paroeai mah ukkung koehhaih to pakrong o; toe kami loe Angraeng khae hoiah ni toenghaih to hnuk.
Mnogi traže milost vladaočevu, ali Jahve dijeli pravdu svakome.
27 Katoeng kami mah toeng ai kami to panuet; katoeng ai kami mah toenghaih hoi khosah kami to panuet toengh.
Nepravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima.
