Palungha Lok 11
1 Angraeng loe katoeng ai tahhaih to pahnuet; toe katoeng tahhaih nuiah loe anghoehaih tawnh.
Lažna su mjerila mrska Gospodu, a prava mjera ugodna mu je.
2 Amoekhaih oh naah, azathaih to oh; toe minawk tlim ah khosah kami khaeah loe palunghahaih to oh.
Kad doðe oholost, doðe i sramota; a u smjernijeh je mudrost.
3 Poektoeng kami loe toenghaih mah zaeh; toe poeksae kami loe poeksethaih mah amrosak tih.
Pravedne vodi bezazlenost njihova, a bezakonike satire zloæa njihova.
4 Sithaw palungphui naah angraenghaih mah na bomh mak ai; toe toenghaih mah loe duekhaih thung hoiah pahlong.
Neæe pomoæi bogatstvo u dan gnjeva, a pravda izbavlja od smrti.
5 Coek koi om ai katoeng kami loe toenghaih mah loklam to hnuksak; toe kasae kami loe a sethaih mah amtimsak tik.
Pravda bezazlenoga upravlja put njegov, a bezbožnik pada od svoje bezbožnosti.
6 Katoeng kaminawk loe angmacae toenghaih mah nihcae to pahlong tih; toe sethaih sah kaminawk loe angmacae sethaih pongah aman o tih.
Pravedne izbavlja pravda njihova, a bezakonici hvataju se u svojoj zloæi.
7 Kahoih ai kami duek naah, anih oephaih doeh anghma tih; poektoeng ai kaminawk ih oephaih loe anghmat.
Kad umire bezbožnik, propada nadanje, i najjaèe uzdanje propada.
8 Katoeng kami to raihaih thung hoiah pahlong, anih zuengah kasae kami nuiah raihaih to phak.
Pravednik se izbavlja iz nevolje, a bezbožnik dolazi na njegovo mjesto.
9 Angsah thaih kami loe pronghaih lok hoiah a imtaeng kami to amrosak; toe katoeng kami loe palunghahaih hoiah loi tih.
Licemjer kvari ustima bližnjega svojega; ali se pravednici izbavljaju znanjem.
10 Katoeng kami khosak hoih naah, vangpui to anghoe; kasae kami duek naah loe, anghoe hoi hanghaih lok to oh.
Dobru pravednijeh raduje se grad; a kad propadaju bezbožnici, biva pjevanje.
11 Katoeng kami tahamhoih naah, vangpui to pakoeh ah oh; toe kasae kami ih pakha mah loe vangpui to amrosak.
Blagoslovima pravednijeh ljudi podiže se grad, a s usta bezbožnièkih raskopava se.
12 Palunghahaih tawn ai kami loe, a imtaeng kami to khet patoek; toe palunghahaih tawn kami loe a palai to ciipsak.
Bezumnik se ruga bližnjemu svojemu, a razuman èovjek muèi.
13 Lokpung kami loe tamqu hmuen to taphong; toe oepthok kami loe tamqu hmuen to angphat.
Opadaè tumarajuæi izdaje tajnu; a ko je vjerna srca, taji stvar.
14 Zaehhoihaih om ai naah, prae kaminawk amro o; toe poekhaih paek thaih kami pop tawnh naah ngancuemhaih to oh.
Gdje nema savjeta, propada narod, a pomoæ je u mnoštvu savjetnika.
15 Angvin ih laiba pathok pae hanah lokkam kami loe poek angpho tih; toe to tiah lokkam ai kami loe mawnhaih tawn mak ai.
Zlo prolazi ko se jamèi za tuðina; a ko mrzi na jamstvo, bez brige je.
16 Tahmenhaih tawn nongpata loe khingzahaih to hak; toe thahoih nongpanawk loe angraeng o.
Žena mila dobija èast, a silni dobijaju bogatstvo.
17 Tahmenhaih tawn kami loe tangqum to hak; toe hmawsaeng kami loe a taksa raihaih paek kami ah ni oh.
Milostiv èovjek èini dobro duši svojoj, a nemilostiv udi svojemu tijelu.
18 Kasae kami loe alinghaih atho to hnuk; toe toenghaih tuh kami loe amkhrai thai ai tangqum to hak.
Bezbožni radi posao prijevaran; a ko sije pravdu, pouzdana mu je plata.
19 Toenghaih loe hinghaih ah oh baktih toengah, sethaih hnukah patom kami loe a duekhaih ni patom.
Ko se drži pravde, na život mu je; a ko ide za zlom, na smrt mu je.
20 Poek angkawn kami loe Angraeng mah panuet; toe toenghaih loklam pazui kami nuiah loe anghoehaih to tawnh.
Mrski su Gospodu koji su opaka srca; a mili su mu koji su bezazleni na svom putu.
21 Kasae kaminawk loe nawnto amhong o cadoeh, danpaek ai ah om mak ai; toe katoeng kaminawk ih caa loe loihsak tih.
Zao èovjek neæe ostati bez kara ako i druge uzme u pomoæ; a sjeme pravednijeh izbaviæe se.
22 Khopoek thai ai kranghoih nongpata loe, ok tahmawh nui ih sui bantuek baktiah ni oh.
Žena lijepa a bez razuma zlatna je brnjica u gubici svinji.
23 Katoeng kami loe kahoih hmuen khue ni koeh; toe kasae kami ih oephaih loe palungphuihaih hae ni.
Želja je pravednijeh samo dobro, a oèekivanje bezbožnijeh gnjev.
24 Cangti haeh kami loe pop aep ah hak; angaihaih pong kamthlai ah patung kami loe amtang aep.
Jedan prosipa, i sve više ima; a drugi tvrduje suviše, i sve je siromašniji.
25 Kuuhoih kami loe angraeng; minawk han tuibawh kami loe, angmah doeh tuibawh ah om toeng tih.
Podašna ruka biva bogatija, i ko napaja, sam æe biti napojen.
26 Cang zawh paawt kami loe, minawk mah kasae thui tih; toe cang zaw kami ih lu loe tahamhoihaih om tih.
Ko ne da žita, proklinje ga narod, a ko prodaje, blagoslov mu je nad glavom.
27 Kahoih hmuen pakrong kami loe hoihaih to hnuk; toe kahoih ai hmuen pakrong kami loe sethaih to hnu tih.
Ko traži dobro, dobija ljubav; a ko traži zlo, zadesiæe ga.
28 Angmah angraenghaih oep kami loe amtim tih; toe katoeng kami loe thingqam baktiah sai tih.
Ko se uzda u bogatstvo svoje, propašæe; a pravednici æe se kao grana zelenjeti.
29 Angmah imthung raihaih paek kami loe takhi to qawk ah toep tih; amthu loe palungha kami ih tamna ah om tih.
Ko zatire kuæu svoju, naslijediæe vjetar; i bezumnik æe služiti mudromu.
30 Hinghaih thingkung loe toenghaih thingthai ah oh; palungha kami loe minawk hinghaih to pazawk.
Plod je pravednikov drvo životno, i mudri obuèava duše.
31 Khenah, katoeng kaminawk mataeng doeh long nuiah hnuk han koi atho to hnu o nahaeloe, Sithaw panoek ai kami hoi zaehaih sak koeh kaminawk cae loe kawkruk maw danpaekhaih atho to hnu o tih!
Gle, pravedniku se na zemlji plaæa, akamoli bezbožniku i grješniku?
