< Palungha Lok 11 >

1 Angraeng loe katoeng ai tahhaih to pahnuet; toe katoeng tahhaih nuiah loe anghoehaih tawnh.
偽りのはかりは主に憎まれ、正しいふんどうは彼に喜ばれる。
2 Amoekhaih oh naah, azathaih to oh; toe minawk tlim ah khosah kami khaeah loe palunghahaih to oh.
高ぶりが来れば、恥もまた来る、へりくだる者には知恵がある。
3 Poektoeng kami loe toenghaih mah zaeh; toe poeksae kami loe poeksethaih mah amrosak tih.
正しい者の誠実はその人を導き、不信実な者のよこしまはその人を滅ぼす。
4 Sithaw palungphui naah angraenghaih mah na bomh mak ai; toe toenghaih mah loe duekhaih thung hoiah pahlong.
宝は怒りの日に益なく、正義は人を救い出して、死を免れさせる。
5 Coek koi om ai katoeng kami loe toenghaih mah loklam to hnuksak; toe kasae kami loe a sethaih mah amtimsak tik.
誠実な者は、その正義によって、その道をまっすぐにせられ、悪しき者は、その悪によって倒れる。
6 Katoeng kaminawk loe angmacae toenghaih mah nihcae to pahlong tih; toe sethaih sah kaminawk loe angmacae sethaih pongah aman o tih.
正しい者はその正義によって救われ、不信実な者は自分の欲によって捕えられる。
7 Kahoih ai kami duek naah, anih oephaih doeh anghma tih; poektoeng ai kaminawk ih oephaih loe anghmat.
悪しき者は死ぬとき、その望みは絶え、不信心な者の望みもまた絶える。
8 Katoeng kami to raihaih thung hoiah pahlong, anih zuengah kasae kami nuiah raihaih to phak.
正しい者は、悩みから救われ、悪しき者は代ってそれに陥る。
9 Angsah thaih kami loe pronghaih lok hoiah a imtaeng kami to amrosak; toe katoeng kami loe palunghahaih hoiah loi tih.
不信心な者はその口をもって隣り人を滅ぼす、正しい者は知識によって救われる。
10 Katoeng kami khosak hoih naah, vangpui to anghoe; kasae kami duek naah loe, anghoe hoi hanghaih lok to oh.
正しい者が、しあわせになれば、その町は喜び、悪しき者が滅びると、喜びの声がおこる。
11 Katoeng kami tahamhoih naah, vangpui to pakoeh ah oh; toe kasae kami ih pakha mah loe vangpui to amrosak.
町は正しい者の祝福によって、高くあげられ、悪しき者の口によって、滅ぼされる。
12 Palunghahaih tawn ai kami loe, a imtaeng kami to khet patoek; toe palunghahaih tawn kami loe a palai to ciipsak.
隣り人を侮る者は知恵がない、さとき人は口をつぐむ。
13 Lokpung kami loe tamqu hmuen to taphong; toe oepthok kami loe tamqu hmuen to angphat.
人のよしあしを言いあるく者は秘密をもらす、心の忠信なる者は事を隠す。
14 Zaehhoihaih om ai naah, prae kaminawk amro o; toe poekhaih paek thaih kami pop tawnh naah ngancuemhaih to oh.
指導者がなければ民は倒れ、助言者が多ければ安全である。
15 Angvin ih laiba pathok pae hanah lokkam kami loe poek angpho tih; toe to tiah lokkam ai kami loe mawnhaih tawn mak ai.
他人のために保証をする者は苦しみをうけ、保証をきらう者は安全である。
16 Tahmenhaih tawn nongpata loe khingzahaih to hak; toe thahoih nongpanawk loe angraeng o.
しとやかな女は、誉を得、強暴な男は富を得る。
17 Tahmenhaih tawn kami loe tangqum to hak; toe hmawsaeng kami loe a taksa raihaih paek kami ah ni oh.
いつくしみある者はおのれ自身に益を得、残忍な者はおのれの身をそこなう。
18 Kasae kami loe alinghaih atho to hnuk; toe toenghaih tuh kami loe amkhrai thai ai tangqum to hak.
悪しき者の得る報いはむなしく、正義を播く者は確かな報いを得る。
19 Toenghaih loe hinghaih ah oh baktih toengah, sethaih hnukah patom kami loe a duekhaih ni patom.
正義を堅く保つ者は命に至り、悪を追い求める者は死を招く。
20 Poek angkawn kami loe Angraeng mah panuet; toe toenghaih loklam pazui kami nuiah loe anghoehaih to tawnh.
心のねじけた者は主に憎まれ、まっすぐに道を歩む者は彼に喜ばれる。
21 Kasae kaminawk loe nawnto amhong o cadoeh, danpaek ai ah om mak ai; toe katoeng kaminawk ih caa loe loihsak tih.
確かに、悪人は罰を免れない、しかし正しい人は救を得る。
22 Khopoek thai ai kranghoih nongpata loe, ok tahmawh nui ih sui bantuek baktiah ni oh.
美しい女の慎みがないのは、金の輪の、ぶたの鼻にあるようだ。
23 Katoeng kami loe kahoih hmuen khue ni koeh; toe kasae kami ih oephaih loe palungphuihaih hae ni.
正しい者の願いは、すべて良い結果を得、悪しき者の望みは怒りに至る。
24 Cangti haeh kami loe pop aep ah hak; angaihaih pong kamthlai ah patung kami loe amtang aep.
施し散らして、なお富を増す人があり、与えるべきものを惜しんで、かえって貧しくなる者がある。
25 Kuuhoih kami loe angraeng; minawk han tuibawh kami loe, angmah doeh tuibawh ah om toeng tih.
物惜しみしない者は富み、人を潤す者は自分も潤される。
26 Cang zawh paawt kami loe, minawk mah kasae thui tih; toe cang zaw kami ih lu loe tahamhoihaih om tih.
穀物を、しまい込んで売らない者は民にのろわれる、それを売る者のこうべには祝福がある。
27 Kahoih hmuen pakrong kami loe hoihaih to hnuk; toe kahoih ai hmuen pakrong kami loe sethaih to hnu tih.
善を求める者は恵みを得る、悪を求める者には悪が来る。
28 Angmah angraenghaih oep kami loe amtim tih; toe katoeng kami loe thingqam baktiah sai tih.
自分の富を頼む者は衰える、正しい者は木の青葉のように栄える。
29 Angmah imthung raihaih paek kami loe takhi to qawk ah toep tih; amthu loe palungha kami ih tamna ah om tih.
自分の家族を苦しめる者は風を所有とする、愚かな者は心のさとき者のしもべとなる。
30 Hinghaih thingkung loe toenghaih thingthai ah oh; palungha kami loe minawk hinghaih to pazawk.
正しい者の結ぶ実は命の木である、不法な者は人の命をとる。
31 Khenah, katoeng kaminawk mataeng doeh long nuiah hnuk han koi atho to hnu o nahaeloe, Sithaw panoek ai kami hoi zaehaih sak koeh kaminawk cae loe kawkruk maw danpaekhaih atho to hnu o tih!
もし正しい者がこの世で罰せられるならば、悪しき者と罪びととは、なおさらである。

< Palungha Lok 11 >