Palungha Lok 11
1 Angraeng loe katoeng ai tahhaih to pahnuet; toe katoeng tahhaih nuiah loe anghoehaih tawnh.
Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
2 Amoekhaih oh naah, azathaih to oh; toe minawk tlim ah khosah kami khaeah loe palunghahaih to oh.
S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
3 Poektoeng kami loe toenghaih mah zaeh; toe poeksae kami loe poeksethaih mah amrosak tih.
Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
4 Sithaw palungphui naah angraenghaih mah na bomh mak ai; toe toenghaih mah loe duekhaih thung hoiah pahlong.
Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
5 Coek koi om ai katoeng kami loe toenghaih mah loklam to hnuksak; toe kasae kami loe a sethaih mah amtimsak tik.
Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
6 Katoeng kaminawk loe angmacae toenghaih mah nihcae to pahlong tih; toe sethaih sah kaminawk loe angmacae sethaih pongah aman o tih.
Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
7 Kahoih ai kami duek naah, anih oephaih doeh anghma tih; poektoeng ai kaminawk ih oephaih loe anghmat.
Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
8 Katoeng kami to raihaih thung hoiah pahlong, anih zuengah kasae kami nuiah raihaih to phak.
Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
9 Angsah thaih kami loe pronghaih lok hoiah a imtaeng kami to amrosak; toe katoeng kami loe palunghahaih hoiah loi tih.
Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
10 Katoeng kami khosak hoih naah, vangpui to anghoe; kasae kami duek naah loe, anghoe hoi hanghaih lok to oh.
Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
11 Katoeng kami tahamhoih naah, vangpui to pakoeh ah oh; toe kasae kami ih pakha mah loe vangpui to amrosak.
Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
12 Palunghahaih tawn ai kami loe, a imtaeng kami to khet patoek; toe palunghahaih tawn kami loe a palai to ciipsak.
Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
13 Lokpung kami loe tamqu hmuen to taphong; toe oepthok kami loe tamqu hmuen to angphat.
Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
14 Zaehhoihaih om ai naah, prae kaminawk amro o; toe poekhaih paek thaih kami pop tawnh naah ngancuemhaih to oh.
Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
15 Angvin ih laiba pathok pae hanah lokkam kami loe poek angpho tih; toe to tiah lokkam ai kami loe mawnhaih tawn mak ai.
Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
16 Tahmenhaih tawn nongpata loe khingzahaih to hak; toe thahoih nongpanawk loe angraeng o.
Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
17 Tahmenhaih tawn kami loe tangqum to hak; toe hmawsaeng kami loe a taksa raihaih paek kami ah ni oh.
Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
18 Kasae kami loe alinghaih atho to hnuk; toe toenghaih tuh kami loe amkhrai thai ai tangqum to hak.
Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
19 Toenghaih loe hinghaih ah oh baktih toengah, sethaih hnukah patom kami loe a duekhaih ni patom.
Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
20 Poek angkawn kami loe Angraeng mah panuet; toe toenghaih loklam pazui kami nuiah loe anghoehaih to tawnh.
Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
21 Kasae kaminawk loe nawnto amhong o cadoeh, danpaek ai ah om mak ai; toe katoeng kaminawk ih caa loe loihsak tih.
Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
22 Khopoek thai ai kranghoih nongpata loe, ok tahmawh nui ih sui bantuek baktiah ni oh.
Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
23 Katoeng kami loe kahoih hmuen khue ni koeh; toe kasae kami ih oephaih loe palungphuihaih hae ni.
Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
24 Cangti haeh kami loe pop aep ah hak; angaihaih pong kamthlai ah patung kami loe amtang aep.
Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
25 Kuuhoih kami loe angraeng; minawk han tuibawh kami loe, angmah doeh tuibawh ah om toeng tih.
Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
26 Cang zawh paawt kami loe, minawk mah kasae thui tih; toe cang zaw kami ih lu loe tahamhoihaih om tih.
Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
27 Kahoih hmuen pakrong kami loe hoihaih to hnuk; toe kahoih ai hmuen pakrong kami loe sethaih to hnu tih.
Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
28 Angmah angraenghaih oep kami loe amtim tih; toe katoeng kami loe thingqam baktiah sai tih.
Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
29 Angmah imthung raihaih paek kami loe takhi to qawk ah toep tih; amthu loe palungha kami ih tamna ah om tih.
Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
30 Hinghaih thingkung loe toenghaih thingthai ah oh; palungha kami loe minawk hinghaih to pazawk.
Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
31 Khenah, katoeng kaminawk mataeng doeh long nuiah hnuk han koi atho to hnu o nahaeloe, Sithaw panoek ai kami hoi zaehaih sak koeh kaminawk cae loe kawkruk maw danpaekhaih atho to hnu o tih!
Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.
