< Ezekiel 7 >
1 Angraeng ih lok kai khaeah angzoh,
ヱホバの言また我にのぞみて言ふ
2 kami capa, Angraeng Sithaw mah Israel kawng pongah, Boenghaih ah oh boeh, long takii ahmuen palito nuiah boenghaih to phak boeh.
汝人の子よ主ヱホバかくいふイスラエルの地の末期いたる此國の四方の境の末期來れり
3 Boenghaih loe vaihi nangcae nuiah phak boeh, nangcae nuiah palungphuihaih kang patoeh han, na caeh o ih loklam baktih toengah lok kang caek o moe, na sak o ih panuet kathok hmuennawk nuiah lu kang lak han.
今汝の末期いたる我わが忿怒を汝に洩らし汝の行にしたがひて汝を鞫き汝の諸の憎むべき物のために汝を罰せん
4 Kang pathlung o mak ai, tahmen doeh kang tahmen o mak ai; na caeh o haih loklam hoi nangmacae salakah kaom na sak o ih hmuennawk baktiah kang pathok o let han; to naah Kai loe Angraeng ni, tiah na panoek o tih, tiah thuih.
わが目は汝を惜み見ず我なんぢを憫まず汝の行の爲に汝を罰せん汝のなせし憎むべき事の報汝の中にあるべし是によりて汝等はわがヱホバなるを知らん
5 Angraeng Sithaw mah, Khenah, Sethaih maeto, kaom vai ai sethaih maeto phak boeh.
主ヱホバかくいひ給ふ視よ災禍あり非常災禍きたる
6 Boenghaih phak boeh, boenghaih to phak boeh; khenah, nang to ang zing moe, angzoh boeh.
末期きたる其末期きたる是起りて汝に臨む視よ來る
7 Aw prae thungah kaom kaminawk, akhawnbang atue loe nangcae khaeah phak boeh; atue to phak boeh, khosak binghaih ni loe zoi boeh; oephaih lok na ai, mae nuiah tasoeh takuenhaih to pha tih boeh.
此地の人よ汝の命數いたる時いたる日ちかし山々には擾亂のみありて喜樂の聲なし
8 Akra ai ah palungphuihaih to nangcae nuiah ka kraih han, kho na sak o ih loklam baktih toengah lok kang caek moe, panuet thok na sak o ih hmuennawk boih nuiah lu kang lak o han boeh.
今我すみやかに吾憤恨を汝に蒙らせわが怒氣を汝に洩しつくし汝の行爲にしたがひて汝を鞫き汝の諸の憎むべきところの事のために汝を罰せん
9 Kang paquem o mak ai, tahmen doeh kang tahmen o mak ai; kho na sak o haih tuinuen hoi nangmacae salakah kaom na sak o ih panuet thok hmuennawk baktih toengah lu kang lak o han; to naah Angraeng, Kai mah danpaek boeh, tiah na panoek o tih.
わが目は汝を惜み見ず我汝をあはれまず汝の行のために汝を罰せん汝の爲し憎むべき事の果報汝の中にあるべし是によりて汝等は我ヱホバの汝を撃なるを知ん
10 To nito khenah, ani loe angzoh boeh! Khosak binghaih to tacawt boeh; cunghet loe apawk pawk boeh moe, amoekhaih doeh tadok tacawt boeh.
視よ日きたる視よ來れり命數いたりのぞむ杖花咲き驕傲茁す
11 Sethaih cunghet pongah patangkhanghaih to tacawt tahang boeh; pop parai mi kawbaktih doeh anghmat mak ai; nihcae qah haih kami mi doeh om mak ai.
暴逆おこりて惡の杖と成る彼等もその群衆もその驕奢も皆失んかれらの中には何も殘る者なきにいたるべし
12 Atue loe angzoh boeh, ani doeh anghnai boeh; hmuenmae qan kami loe oephaih tawn hmah nasoe loe, hmuen zaw kami doeh palungsae hmah nasoe; pop parai kami nuiah palungphuihaih to oh boeh.
時きたる日ちかづけり買者は喜ぶなかれ賣者は思ひわづらふなかれ怒その群衆におよぶべければなり
13 Hmuenmae zaw kami loe hing, toe a zawh ih hmuen pakut let mak ai; rangpui hoi kasaeng hnuksakhaih loe amkhrai mak ai; zaehaih ah hing kami loe mi doeh kacakah angdoe thai mak ai.
賣者は假令その生命ながらふるともその賣たる者に歸ることあたはじ此地の全の群衆をさすところの預言は廢らざるべければなり其惡の中にありて生命を全うする者なかるべし
14 Mongkah to uengh o moe, misatuk hanah amsak o, toe palung ka phuihaih rangpui nuiah oh pongah, mi doeh misatuk han caeh o ai.
人衆ラツパを吹て凡て預備をなせども戰にいづる者なし其はわが怒その全の群衆におよべばなり
15 Tasa bangah sumsen to oh moe, athung bangah kasae nathaih hoi khokhahaih to oh; azawn ah kaom kaminawk loe sumsen hoiah dueh o ueloe, vangpui thungah kaom kaminawk loe kasae nathaih hoi khokhahaih mah paduek tih.
外には劍あり内には疫病と饑饉あり田野にをる者は劍に死なん邑の中にをる者は饑饉と疫病これをほろぼすべし
16 Toe kaloih kaminawk loe loih o pacoeng naah, angmacae zaehaih pongah mae nuiah om o ueloe, kami boih azawn ih pahuu baktiah oi o tih.
その中の逃るる者は逃れて谷の鴿のごとくに山の上にをりて皆その罪のために悲しまん
17 Nihcae ih ban thazok boih ueloe, khokkhu doeh tha om mak ai tui baktiah ni om tih.
手みな弱くなり膝みな水となるべし
18 Nihcae loe palungset hoiah kazii to angzaeng o tih, toe misa zithaih mah pazawk tih; mikhmai sae o ueloe, lu sam aat o boih tih.
彼等は麻の衣を身にまとはん恐懼かれらを蒙まん諸の面には羞あらはれ諸の首は髮をそりおとされん
19 Sum kanglung to loklamnawk ah va o ueloe, suinawk doeh ciimcai ai hmuen baktiah poek o tih; Angraeng palungphuihaih niah loe angmacae ih sui hoi sumkanglung mah nihcae to pahlong thai mak ai; a koeh o haih to koep thai mak ai ueloe, zok doeh amhah o mak ai; to hmuennawk loe nihcae zaehaih thungah amtimsakkung ah oh.
彼等その銀を街にすてん其金はかれらに塵芥のごとくなるべしヱホバの怒の日にはその金銀もかれらを救ふことあたはざるなり是等はその心魂を滿足せしめず其腹を充さず唯彼等をつまづかせて惡におとしいるる者なり
20 Nihcae loe kahoih khukbuen hoiah amoek o moe, panuet thok krang hoi panuet kaom hmuennawk to a sak o; to pongah to baktih hmuennawk to ciimcai ai hmuen ah ka paqoi pae ving.
彼の美しき飾物を彼等驕傲のために用ひ又これをもてその憎べき偶像その憎むべき物をつくれり是をもて我これを彼らに芥とならしむ
21 Prae kalah kaminawk mah, nihcae ih hmuen to paro pae o tih; kasae poekhaih katawn kaminawk hanah to hmuennawk to ka paek han, nihcae mah amhnong o sak tih.
我これを外國人にわたして奪はしめ地の惡人にわたして掠めしめん彼等すなはちこれを汚すべし
22 Nihcae to kang qoi taak han, to naah nihcae mah kai ih hmuenciim to amhnong o sak tih; mingcahnawk a thungah akun o ueloe, amhnong o sak tih.
我かれらにわが面を背くべければ彼等わが密たる所を汚さん強暴人其處にいりてこれを汚すべし
23 Prae loe athii longhaih hoiah koi moe, vangpui doeh pacaekthlaekhaih hoiah koi pongah, sumqui to sah o coek ah.
汝鏈索を作れよ死にあたる罪國に滿ち暴逆邑に充たり
24 Sithaw panoek ai kasae koek kaminawk to ka hoih han, to kaminawk mah nihcae ih im to la o tih; thacak nihcae amoekhaih to ka boengsak moe, nihcae ih hmuenciimnawk doeh kam hnongsak han.
我國々の中の惡き者等を招きて彼らの家を奪しめん我強者の驕傲を止めんその聖所は汚さるべし
25 Amrohaih phak boeh; nihcae mah monghaih pakrong o tih, toe naa ah doeh monghaih to om mak ai.
滅亡きたれり彼等平安を求むれども得ざるなり
26 Khosak sethaih nuiah khosak sethaih to om ueloe, tamthang nuiah tamthang to om tih; to naah tahmaa khaeah hnuksak ih hmuen to pakrong o tih; qaima mah ka thuih ih lok to patuk mak ai boeh, kacoehtanawk mah thuitaek ih lok doeh om mak ai boeh.
災害に災害くははり注進に注進くははる彼等預言者に默示を求めん律法は祭司の中に絕え謀略は長老の中に絕べし
27 Siangpahrang loe oi ueloe, siangpahrang capa doeh palung boenghaih mah kraeng hmoek tih, prae kaminawk ih ban doeh tasoeh tih. Angmacae khosakhaih tuinuen baktih toengah ka sak pathok moe, angmacae hoi kating ah lok ka caek han; to naah nihcae mah Kai loe Angraeng ni, tiah panoek o tih, tiah a thuih.
王は哀き牧伯は驚惶を身に纏ひ國の民の手は慄へん我その行爲に循ひて彼らを處置ひその審判に循ひて彼らを罰せん彼等は我ヱホバなるを知にいたるべし