2 Samuel 2
1 To pacoengah David mah Angraeng khaeah, Judah prae thung ih vangpui maeto ah ka caeh han maw? tiah a naa. Angraeng mah anih khaeah, Caeh tahang ah, tiah a naa. David mah, Naa ah maw ka caeh han? tiah a naa. Angraeng mah, Hebron ah, caeh han thuih pae.
Poslije toga David upita Jahvu ovako: “Treba li da pođem u koji Judin grad?” A Jahve mu odgovori: “Pođi!” David opet upita: “Kamo da pođem?” A odgovor bješe: “U Hebron!”
2 To pongah David loe a zu hnik; Jezreel ih kami Ahinoam hoi Karmel ah kaom Nabal ih zu Abigail to caeh haih.
Tako David ode onamo, a s njim i njegove dvije žene, Ahinoama iz Jizreela i Abigajila, Nabalova žena iz Karmela.
3 David loe a taengah kaom kaminawk hoi angmah ih canawknawk boih to a caeh haih; nihcae loe Hebron vangpui ah oh o.
I ljudi koji bijahu s Davidom odoše s njim, svaki sa svojom obitelji, i nastaniše se u gradićima Hebrona.
4 To naah Judah kaminawk Hebron vangpui ah angzoh o moe, David to Judah imthung takoh siangpahrang ah oh hanah situi bawh o. Jabesh Gilead ih kaminawk mah David khaeah, Saul ih qok loe kaicae mah aphum o boeh, tiah thuih pae o.
Tada dođoše ljudi iz Jude i pomazaše ondje Davida za kralja nad domom Judinim. Tada javiše Davidu da su ljudi iz Jabeša u Gileadu pokopali Šaula.
5 To naah David mah Jabesh Gilead vangpui ah laicaeh to patoeh moe, Na angraeng Saul khaeah tahmenhaih nam tueng o sak moe, na phum o pongah, Angraeng mah tahamhoihaih na paek o nasoe.
Nato David posla glasnike k Jabešanima u Gileadu i poruči im: “Budite blagoslovljeni od Jahve što ste izvršili to djelo ljubavi prema svome gospodaru Šaulu i što ste ga pokopali!
6 Angraeng mah vaihi nangcae khaeah tahmenhaih hoi loktang amtuengsak nasoe; hae hmuen hae na sak o pongah, kaimah doeh kahoih to baktih poekhaih to nangcae nuiah kam tuengsak toeng han.
Zato neka vam Jahve iskaže svoju ljubav i dobrotu, a i ja ću vam učiniti dobro zato što ste tako radili.
7 Vaihi na thacak o sak loe, palungthin cak o sak ah; na angraeng Saul loe duek boeh; vaihi Judah imthung takoh mah kai hae nihcae ih siangpahrang ah situi ang bawh o boeh, tiah lokpat pae.
A sada se ohrabrite i budite junaci, jer je Šaul, vaš gospodar, poginuo, a mene je Judin dom pomazao za svoga kralja.”
8 To naah Ner capa Abner, Saul ih misatuh angraeng mah, Saul capa Ish-Bosheth to lak moe, Mahanaim ah caeh haih,
Ali Abner, sin Nerov, vojvoda Šaulove vojske, bijaše uzeo Šaulova sina Išbaala i doveo ga prijeko u Mahanajim.
9 Gilead prae, Ashuri kaminawk, Jezreel vangpui kaminawk, Ephraim prae, Benjamin prae hoi Israel prae boih nuiah siangpahrang ah a suek.
Ondje ga je postavio za kralja nad Gileadom, nad Ašeranima, nad Jizreelom, Efrajimom, Benjaminom i nad svim Izraelom.
10 Israel siangpahrang ah oh naah Saul capa Ish-Bosheth loe saning quipalito oh boeh; anih loe saning hnetto thung siangpahrang ah oh. Toe Judah imthung takoh loe David hnukah bang o.
Išbaalu, sinu Šaulovu, bijaše četrdeset godina kad je postao kraljem nad Izraelom, a kraljevao je dvije godine. Samo je Judin dom pristao uz Davida.
11 David loe Heron vangpui ah oh moe, Judah imthung takoh nuiah saning sarih, khrah tarukto thung siangpahrang ah oh.
A David je kraljevao u Hebronu nad Judinim domom sedam godina i šest mjeseci.
12 Ner capa Abner hoi Saul capa Ish-Bosheth ih kaminawk loe, Mahanaim hoiah tacawt o moe, Gibeon ah caeh o.
Potom iziđe Abner, Nerov sin, s ljudima Šaulova sina Išbaala iz Mahanajima prema Gibeonu.
13 Zeruiah capa Joab hoi David ih tamnanawk loe caeh o moe, Gibeon tuili taengah angqum o; kami abu maeto loe tuili ho bangah anghnut o, kalah kami abu maeto loe tuili haebang ah anghnut o.
Ali i Joab, Sarvijin sin, iziđe s Davidovim ljudima iz Hebrona i srete se s njima kod Gibeonskog jezera. Tu se zaustaviše, ovi s jedne strane jezera, a oni s druge strane.
14 To naah Abner mah Joab khaeah, Thendoeng thoemnawk angthawk o nasoe loe, aicae hmaa ah amhai o nasoe, tiah a naa. To naah Joab mah, Hoih, angthawk o nasoe loe, amhai o nasoe, tiah a naa.
Tada Abner reče Joabu: “Neka ustanu mladići i neka se bore pred nama!” A Joab odgovori: “Neka ustanu!”
15 To pongah angthawk o moe, Saul capa Ish-Bosheth ih kami, Benjamin acaeng hatlai hnetto hoi David ih tamna hatlai hnettonawk to caeh o.
I ustadoše, pa ih izbrojiše: dvanaest od Benjamina za Išbaala, Šaulova sina, i dvanaest od Davidovih ljudi.
16 Nihcae loe maeto hoi maeto ih lu ah ang naeh o moe, panak ah haita hoiah angthun o; to naah nihcae boih nawnto amtimh o moe duek o; to pongah Gibeon vangpui taengah kaom to ahmuen to Helkath-Hazzuim, tiah kawk o.
I svaki dohvati svoga protivnika za glavu i zabode mu mač u bok, tako da su svi popadali zajedno. Zato se to mjesto prozvalo Polje bokova, a leži kod Gibeona.
17 To na niah misa angtukhaih loe paroeai nung. David ih tamnanawk mah Abner hoi Israel kaminawk to pazawk o.
Potom se zametnu onoga dana vrlo žestoka bitka i Davidove čete razbiše Abnera i Izraelce.
18 Zeruiah ih capa Joab, Abishai hoi Asahel cae loe to ah oh o; Asahel loe tasuk baktiah angtawt loe.
A bijahu ondje tri Sarvijina sina: Joab, Abišaj i Asahel; a Asahel bijaše brz u trku kao gazela u polju.
19 Asahel loe banqoi bantang amkhraeng ai ah, Abner to patom poe.
I jurnu Asahel u potjeru za Abnerom; u stopu je slijedio Abnera ne skrećući ni desno ni lijevo.
20 Abner mah hnukbang angqoi moe, Asahel nang maw? tiah a naa. Asahel mah, Kai bae, tiah a naa.
Abner se obazre i upita: “Jesi li to ti, Asahele?” A on odgovori: “Jesam.”
21 To naah Abner mah, Banqoi bangah maw, to tih ai boeh loe bantang bangah maw anqoih lai ah; thendoeng maeto naeh ah loe, anih ih maiphaw to la paeh, tiah a naa. Toe Asahel loe amkhraeng ai ah Abner hnukah patom poe.
A Abner mu reče: “Okreni se nadesno ili nalijevo pa zgrabi jednoga od tih mladića i uzmi njegovu odoru!” Ali Asahel nije htio da skrene od njega.
22 Abner mah Asahel khaeah, Kai na patom hmah loklam amkhraeng lai ah, tiah a naa let; longah amtimh hanah nang to kang hum han maw? To tiah kang sak nahaeloe kawbangmaw namya Joab hmaa ah mikhmai ka padai thai tih? tiah a naa.
Abner opet reče Asahelu: “Ukloni se od mene! Zašto da te sastavim sa zemljom? Kako bih onda još smio doći na oči tvome bratu Joabu?”
23 Toe Asahel mah loklam amkhraeng taak ai ah patom let pongah, Abner mah tayae hoiah Asahel ih zok to takhawh pae, tayae loe hnukbang khoek to pra; anih loe to ahmuen ah amtimh moe duek; Asahel duekhaih ahmuen kapha kaminawk boih loe to ah angdoet o.
Ali on nikako nije htio da se ukloni. Zato ga Abner udari stražnjim krajem koplja u trbuh tako da mu je koplje izašlo kroz leđa van: on ondje pade i umrije na mjestu. I ustavljao se tko god je došao na ono mjesto gdje je pao i umro Asahel.
24 Toe Joab hoi Abishai mah Abner to patom hoi; niduem naah loe Gibeon taw bangah caehhaih Giah vangpui taengah kaom, Amma mae to a phak hoi.
Ali Joab i Abišaj nastaviše da gone Abnera, a kad je sunce zašlo, stigoše do brežuljka Ame, koji leži istočno od doline, na putu prema Gebi.
25 To naah Benjamin kaminawk loe misatuh abu maeto ah angcu o moe, Abner hnukah mae nuiah angdoet o.
Dotle se Benjaminovi sinovi skupiše za Abnerom, sastaviše četu i stadoše na vrh brežuljka Ame.
26 Abner mah Joab to lokdueng, Sumsen mah kami paaeh poe tih boeh maw? Hnukkhuem ah loe khaa parai tih, tiah na panoek ai maw? Angmacae nawkamya patom han ai ah, natuek naah maw nangmah ih kaminawk lok na thuih pae han? tiah a naa.
Tada Abner viknu Joabu: “Zar će nas dovijeka proždirati mač? Ne znaš li da će to svršiti nesrećom? Kad ćeš napokon kazati svojim ljudima da se okane gonjenja svoje braće?”
27 Joab mah, Sithaw hing baktih toengah, nangmah lok na thui ai nahaeloe, khodai naah ni kai ih kaminawk mah angmacae nawkamyanawk to patom ai ah om o tih, tiah a naa.
A Joab odvrati: “Tako mi živog Jahve, da ti nisi progovorio, tek bi se sutra ujutro ovi ljudi okanili gonjenja svoje braće.”
28 To pongah Joab mah mongkah ueng naah, kaminawk boih mah Israel kaminawk patom ai ah oh o, tuh doeh angtuh o ai, anghak o boih.
Nato Joab zatrubi u rog i sva vojska stade: prestadoše goniti Izraela i ne nastaviše boja.
29 Abner hoi anih ih kaminawk loe, aqum puek azawn ah caeh o moe, Jordan vapui to angkat o; Bithron prae to poeng o pacoengah, Mahanaim vangpui to phak o.
Abner i njegovi ljudi išli su kroz Arabu cijelu onu noć; onda prijeđoše preko Jordana, nastaviše put cijelo jutro i stigoše napokon u Mahanajim.
30 To naah Joab loe Abner patom ai ah amlaem moe, angmah ih kaminawk to pakhueng naah, Asahel hoi David ih tamna hatlai takawtto om o ai boeh.
Kad je Joab odustao od potjere za Abnerom i skupio svu vojsku, vidješe da između Davidovih ljudi nema devetnaestorice, i uz to Asahela.
31 Toe David ih tamnanawk mah, Abner khaeah kaom Benjamin ih kaminawk to cumvai thum, quitarukto hum pae o.
A Davidovi su ljudi od Benjaminovih sinova, Abnerovih vojnika, pobili tri stotine i šezdeset ljudi.
32 Asahel to lak o moe, Bethlehem ah ampa ih taprong ah aphum o. To pacoengah Joab hoi anih ih kaminawk loe aqum puek caeh o, khodai naah Hebron vangpui to a phak o.
Asahela ponesoše i pokopaše u grobu njegova oca u Betlehemu. A Joab i njegovi ljudi išli su svu noć i već se bijaše zadanilo kad stigoše u Hebron.
