2 Siangpahrang 15

1 Israel siangpahrang Jeroboam siangpahrang ah ohhaih saning pumphae sarihto naah, Amaziah capa Azariah loe Judah siangpahrang ah oh.

Nʼafọ nke iri abụọ na asaa nke ọchịchị Jeroboam nʼIzrel ka Azaraya nwa Amazaya bidoro ịchị dịka eze na Juda.

2 Siangpahrang ah oh naah, anih loe saning hatlaitarukto oh boeh; anih loe Jerusalem ah saning quipanga, hnetto thung siangpahrang ah oh. Anih amno ih ahmin loe Jehoiada; Jerusalem kami ah oh.

Ọ gbara afọ iri na isii mgbe ọ malitere ị bụ eze. Ọ chịkwara na Jerusalem iri afọ ise na abụọ. Aha nne ya bụ Jekolaya, onye Jerusalem.

3 Anih loe ampa Amaziah mah sak ih baktih toengah, Angraeng mikhnukah kahoih hmuen to sak.

O soro nzọ ụkwụ nna ya bụ Amazaya, mee ihe ziri ezi nʼanya Onyenwe anyị.

4 Toe hmuensangnawk to takhoe ai pongah, kaminawk loe hmuensang ah angbawnhaih to sak o moe, hmuihoih doeh thlaek o toengtoeng vop.

Kama dịka eze ndị ọzọ, o wezugaghị ebe ịchụ aja dị nʼelu ugwu; ndị mmadụ gara nʼihu na-achụ aja nsure ọkụ na aja na-esi isi ụtọ nʼebe ahụ.

5 Angraeng mah siangpahrang to ngansae natsak pongah, anih loe dueh ai nathung im kalah ah oh; siangpahrang capa Jotham mah siangpahrang im to khetzawn, prae kaminawk doeh anih mah uk.

Onyenwe anyị tiri eze ihe otiti ọrịa ekpenta ruo ụbọchị ọnwụ ya. O biri nʼụlọ ewupụrụ iche. Jotam nwa nwoke eze ghọrọ onye nlekọta ụlọeze na-achịkwa ndị ala ahụ.

6 Azariah siangpahrang ah oh nathung kaom hmuennawk hoi a sak ih hmuennawk loe, Judah siangpahrangnawk ahmin pakuemhaih cabu thungah tarik o na ai maw?

Ma banyere ihe ndị ọzọ niile mere nʼoge ọchịchị Azaraya, na ihe niile o mere, ọ bụ na e deghị ha nʼakwụkwọ akụkọ ihe mere nʼoge ndị eze Juda?

7 Azariah loe ampanawk khaeah anghak moe, nihcae khaeah David vangpui ah aphum o; anih zuengah a capa Jotham to siangpahrang ah oh.

Azaraya soro ndị nna nna ya dina nʼọnwụ, e lie ya nso nʼebe e liri ha, nʼime obodo Devid. Jotam nwa ya ghọrọ eze nʼọnọdụ ya.

8 Judah siangpahrang Azariah siangpahrang ah ohhaih saning quithumto pacoeng, saning tazetto naah, Jeroboam capa Zakariah loe Samaria ah Israel siangpahrang ah oh, khrah tarukto thung prae to uk.

Nʼafọ nke iri atọ na asatọ nke ọchịchị eze Azaraya bụ eze Juda, ka Zekaraya, nwa Jeroboam ghọrọ eze Izrel na Sameria. Ọ chịrị ọnwa isii.

9 Anih loe ampanawk mah sak ih baktih toengah, Angraeng mikhnukah kahoih ai hmuen to sak; Israel kaminawk zaesakkung, Nabat capa Jeroboam zaehaih to caehtaak ai.

Dịka ndị nna ya bu ya ụzọ si mee, Zekaraya mere ihe jọrọ njọ nʼanya Onyenwe anyị. O mekwara dịka Jeroboam nwa Nebat, onye dubara ndị Izrel na mmehie ịkpọ isiala nye chi ọzọ.

10 Jabesh capa Shallum mah Zakariah to hum hanah pacaeng moe, anih to kaminawk hmaa ah hum; anih hum pacoengah, angmah to siangpahrang ah oh.

Shalum nwa Jebesh, na ndị ọzọ, gbara izu ọjọọ megide ya, tigbuo ya nʼihu ndị Izrel niile. Ọ ghọkwara eze mgbe Zekaraya nwụrụ.

11 Zakariah siangpahrang ah oh nathung kaom hmuennawk hoi a sak ih hmuennawk loe, Israel siangpahrangnawk ih ahmin pakuemhaih cabu thungah tarik o.

Akụkọ metụtara ihe ndị ọzọ mere mgbe Zekaraya bụ eze, e deghị ha nʼakwụkwọ akụkọ ihe ndị eze Izrel mere nʼụbọchị ndụ ha.

12 Angraeng mah Jehu khaeah, Na caa dung palito karoek to Israel siangpahrang angraeng tangkhang nuiah nang hnu tih, tiah thuih pae ih lok to akoep.

Ya mere, okwu ahụ Onyenwe anyị gwara Jehu mezuru, nke bụ: “Ụmụ ụmụ gị ga-anọkwasị nʼocheeze Izrel ruo nʼọgbọ nke anọ ha.”

13 Judah siangpahrang Uzziah siangpahrang ah ohhaih saning quithum, takawtto naah, Jabesh capa Shallum loe siangpahrang ah oh moe, Samaria ah khrahto thung siangpahrang ah oh.

Shalum nwa Jebesh malitere ịbụ eze nʼafọ nke iri atọ na itoolu nke ọchịchị Uzaya eze Juda. Ọ chịrị otu ọnwa na Sameria.

14 Gadi capa Menahem loe Tirzah hoiah Samaria ah caeh tahang; anih mah Jabesh capa Shallum to Samaria ah tuk moe, anih to hum pacoengah anih zuengah angmah to siangpahrang ah oh.

Menahem nwa Gadi sitere nʼobodo Tịaza bịaruo Sameria gbuo Shalum nwa Jebesh ghọọ eze nʼọnọdụ ya.

15 Shallum siangpahrang ah oh nathung kaom hmuennawk hoi pacaenghaihnawk loe, Israel siangpahrangnawk ahmin pakuemhaih cabu thung ah tarik o.

Akụkọ ndị ọzọ gbasara Shalum na izu ọjọọ ya, e deghị ha nʼakwụkwọ ihe mere nʼoge ndị eze Izrel na-achị.

16 Menahem mah Tiphsah vangpui hoi athung ah kaom kaminawk, khongkha paongh pae hanah koeh o ai pongah, Tirzah vangpui hoi a taeng ih avangnawk boih to tuk moe, nongpatanawk ih zok to bawk pae.

Nʼoge ahụ, Menahem sitere na Tịaza buso obodo Tipsa agha, na onye ọbụla bi nʼobodo ahụ na gburugburu ya nʼihi na ha ekweghị emeghe ọnụ ụzọ ama ha. O tigburu Tifsa kwakọrọ ihe niile, bọwakwaa afọ ndị inyom niile dị ime.

17 Judah siangpahrang Azariah siangpahrang ah ohhaih saning quithum, takawtto naah, Gadi capa Menahem loe Israel siangpahrang ah oh; anih mah Samaria to saning hato uk.

Nʼafọ iri atọ na itoolu nke Azaraya, eze Juda, Menahem nwa Gadi ghọrọ eze ọhụrụ ndị Izrel. Ọ chịrị afọ iri dịka eze na Sameria.

18 Anih loe Angraeng mikhnukah kahoih ai hmuen to sak; anih siangpahrang ah oh nathung, Israelnawk zaehaih sahsakkung, Nebat capa Jeroboam zaehaih to caehtaak ai.

O mere ihe jọrọ njọ nʼanya Onyenwe anyị. Nʼoge ọchịchị ya, o sighị na mmehie Jeroboam nwa Nebat wezuga onwe ya, bụ nke o mere ka Izrel mehie.

19 Assyria siangpahrang Pul mah prae to tuk; Menahem mah a prae ukhaih to caksak moe, Pul siangpahrang to anih bomkung ah suek hanah, phoisa talent sangto a paek.

Mgbe ahụ, Pul eze Asịrịa busoro ala ahụ agha. Menahem nyere ya otu puku talenti ọlaọcha, ime ka Pul kwagide ọchịchị ya, na ime ka aka ya siekwa ike nʼalaeze Izrel.

20 Menahem mah Assyria siangpahrang paek hanah, Israel kaminawk khaeah phoisa to kok, angraengnawk khaeah phoisa talent quipangato kok boih. To pongah Assyria siangpahrang loe prae thungah om ai, amlaem taak ving.

Menahem si nʼaka ndị Izrel nweta ego a. Onye ọgaranya ọbụla tụrụ iri shekel ọlaọcha ise nke e nyere eze Asịrịa. Mgbe eze Asịrịa natachara ọlaọcha ndị a, o si nʼala ahụ pụọ, ọ nọgidekwaghị nʼala ahụ.

21 Menahem siangpahrang ah oh nathung kaom hmuennawk hoi a sak ih hmuenanwk loe, Israel siangpahrangnawk ih ahmin pakuemhaih cabu thung ah tarik o na ai maw?

Akụkọ banyere Menahem na ihe niile o mere, e deghị ha nʼakwụkwọ akụkọ ihe ndị eze Izrel mere nʼụbọchị ndụ ha?

22 Menahem loe ampanawk khaeah anghak; anih zuengah a capa Pekahiah to siangpahrang ah oh.

Menahem sooro ndị nna nna ya ha dina nʼọnwụ, Pekahaya nwa ya ghọrọ eze nʼọnọdụ ya.

23 Judah siangpahrang Azariah siangpahrang ah ohhaih saning quipangato haih naah, Menahem capa Pekahiah loe Samaria ah Israel siangpahrang ah oh, saning hnetto thung uk.

Nʼafọ nke iri ise, nke ọchịchị eze Azaraya na Juda, ka Pekahaya nwa Menahem bidoro ịchị dịka eze nʼIzrel. Afọ abụọ ka ọ chịrị nʼime Sameria.

24 Pekahiah loe Angraeng mikhnukah kahoih ai hmuen to sak; Israel kaminawk zaehaih sahsakkung, Nebat capa Jeroboam zaehaihnawk to caehtaak ai.

Ma Pekahaya mere ihe ọjọọ nʼanya Onyenwe anyị. O sighị na mmehie niile nke Jeroboam nwa Nebat wezuga onwe ya, bụ nke o jiri mee ka Izrel mehie.

25 Angmah ih misatuh angraeng, Ramaliah capa Pekah loe, Pekahiah to hum han pacaeng, anih mah Argob hoi Arieh ah kaom Gilead ih kami quipangatonawk to caehhaih moe, Samaria ih siangpahrang im longhmaa ah Pekahiah to hum; Pekah mah Pekahiah to hum moe, anih zuengah angmah to siangpahrang ah oh.

Ma Peka nwa Remalaya, otu nʼime ndịisi agha eze na iri ndị ikom ise ọzọ si Gilead gbara izu megide ya, gbuo ya nʼụlọeze dị nʼime Sameria. Ha gbukwara Agob na Arie nʼoge a ha gburu Pekahaya. Emesịa, Peka ghọrọ eze nʼọnọdụ ya.

26 Khenah, Pekahiah siangpahrang ah oh nathung kaom hmuennawk hoi a sak ih hmuennawk loe, Israel siangpahrangnawk ahmin pakuemhaih cabu thungah tarik o.

Akụkọ banyere Pekahaya na ihe niile o mere ka e dere nʼakwụkwọ akụkọ ihe ndị eze Izrel mere nʼụbọchị ndụ ha.

27 Judah siangpahrang Azariah siangpahrang ah ohhaih saning quipanga, hnetto naah, Ramaliah capa Pekah loe Samaria ah Israel siangpahrang ah oh, saning pumphaeto thung anih mah uk.

Nʼafọ nke iri ise na abụọ nke ọchịchị Azaraya eze Juda ka Peka nwa Remalaya ghọrọ eze Izrel nʼobodo Sameria. Ọ chịrị dịka eze iri afọ abụọ.

28 Anih loe Angraeng mikhnukah kahoih ai hmuen to sak; Israel kaminawk zaehaih sahsakkung, Nebat capa Jeroboam ih zaehaih to caehtaak ai.

O mere ihe jọrọ njọ nʼanya Onyenwe anyị. O fere chi ọzọ ofufe, o sighị na mmehie Jeroboam nwa Nebat wezuga onwe ya, bụ mmehie nke o dubara ndị Izrel nʼime ya.

29 Israel siangpahrang Pekah mah prae uk nathuem ah, Assyria siangpahrang Tiglath-Pileser to angzoh moe, Ijon, Abel-Beth, Maakah, Janoah, Kedesh hoi Hazor vangpuinawk to lak; Gilead hoi Galili, Naphtali prae doeh lak boih moe, kaminawk to Assyria ah caeh haih.

Nʼoge Peka bụ eze Izrel, ka Tiglat-Pilesa, eze Asịrịa bịara were Ijon, Ebel-Bet-Maaka, Janoa, Kedesh, Hazọ, Gilead, Galili na ala ndị Naftalị niile. Ọ chụpụrụ ndị mmadụ niile mee ka ha gaa biri nʼAsịrịa.

30 Uzziah capa Jotham mah Judah prae ukhaih saning pumphae to haih naah, Elah capa Hoshea mah Ramaliah capa Israel siangpahrang Pekah to hum hanah pacaeng; anih to hum moe, anih zuengah angmah to siangpahrang ah oh.

Nʼoge ahụ, Hoshea nwa Elaa gbara izu ọjọọ megide Peka nwa Remalaya gbuo ya, bụrụ eze nʼọnọdụ ya. Ọ malitere ịbụ eze nʼafọ nke iri abụọ nke ọchịchị eze Jotam nwa Uzaya.

31 Pekah siangpahrang ah oh nathung kaom hmuennawk hoi a sak ih hmuennawk loe, Israel siangpahrangnawk ahmin pakuemhaih cabu thungah tarik o.

Akụkọ banyere Peka na ihe niile o mere, e deghị ha nʼakwụkwọ akụkọ ihe ndị eze Izrel niile mere nʼụbọchị ndụ ha?

32 Israel siangpahrang Ramaliah capa Pekah siangpahrang ah ohhaih saning hnetto haih naah, Judah siangpahrang Uzziah capa Jotham to siangpahrang ah oh.

Nʼafọ nke abụọ nke ọchịchị Peka nwa Remalaya eze Izrel ka Jotam nwa Ụzaya eze Juda malitere ọchịchị ya.

33 Siangpahrang ah oh naah anih loe saning pumphae pangato oh boeh; Jerusalem vangpui ah saning hatlaitazetto thung siangpahrang ah oh; amno ih ahmin loe Zadok ih canu, Jerusha.

Ọ gbara iri afọ abụọ na ise mgbe ọ ghọrọ eze. Ọ chịrị afọ iri na isii na Jerusalem. Aha nne ya bụ Jerusha, nwa Zadọk.

34 Anih loe ampa Uzziah mah sak ih baktih toengah, Angraeng mikhnukah kahoih hmuen to sak.

O mere ihe ziri ezi nʼanya Onyenwe anyị dịka nna ya Ụzaya mere.

35 Toe hmuensangnawk to takhoe ai pongah, kaminawk loe to hmuensang ah angbawnhaih to sak o moe, hmuihoih to thlaek o toengtoeng vop. Jotham mah Angraeng tempul ih khongkha kasang to sak let.

Kama, o wezugaghị ebe ịchụ aja dị nʼelu ugwu, ndị mmadụ gara nʼihu na-achụ aja nsure ọkụ dị iche iche na aja na-esi isi ụtọ nʼebe ahụ. Jotam wugharịrị Ọnụ Ụzọ ama nke dị Elu nke ụlọnsọ ukwu Onyenwe anyị.

36 Jotham siangpahrang ah oh nathung kaom hmuennawk hoi a sak ih hmuennawk loe, Judah siangpahrangnawk ih ahmin pakuemhaih cabu pongah tarik o na ai maw?

Ma banyere ihe ndị ọzọ niile nke oge ọchịchị Jotam na ihe o mere, ọ bụ na e deghị ha nʼakwụkwọ akụkọ ihe mere nʼoge ndị eze Juda?

37 To nathuem ah Angraeng mah, Judah to tuk hanah, Syria siangpahrang Rezin hoi Remaliah capa Pekah to patoeh.

(Nʼụbọchị ndị ahụ, Onyenwe anyị malitere izite Rezin eze ndị Aram na Peka nwa Remalaya, imegide ndị Juda.)

38 Jotham loe ampanawk khaeah anghak moe, ampa David vangpui ah aphum o; anih zuengah a capa Ahaz to siangpahrang ah oh.

Jotam sooro ndị nna nna ya ha dina nʼọnwụ, e lie ya nʼebe e liri ha, nʼobodo Devid, bụ obodo nna ya. Ehaz nwa ya nwoke ghọrọ eze nʼọnọdụ ya.