1 Samuel 15
1 Samuel mah Saul khaeah, Angmah ih kami hoi Israel kaminawk nuiah siangpahrang ah oh moe, nang to situi bawh hanah Angraeng mah patoeh ih kami loe kai ni; to pongah vaihi Angraeng khae ih lok to tahngai ah.
Jednom Samuel reče Šaulu: “Mene je Jahve poslao da te pomažem za kralja nad njegovim narodom Izraelom. Poslušaj, dakle, riječi Jahvine.
2 Misatuh kaminawk ih Angraeng mah, Izip prae hoi angzo Israel kaminawk to Amalek kaminawk mah pakaa o pongah, nihcae to ka pahnet mak ai.
Ovako govori Jahve nad vojskama: 'Odlučio sam osvetiti ono što je Amalek učinio Izraelu zatvarajući mu put kad je izlazio iz Egipta.
3 Vaihi caeh loe, Amalek kaminawk to tuh ah; nihcae ih hmuennawk to paro pae boih ah, pathlung roe pathlung hmah; nongpa, nongpata, nawktanawk hoi tahnu nae li nawktanawk, maitawnawk hoi tuunawk, tahnongsawk hrang hoi laa hrangnawk to paro pae boih ah, tiah a naa.
Sada idi i udari na Amaleka, izvrši “herem”, kleto uništenje, na njemu i na svemu što posjeduje; ne štedi ga, pobij muškarce i žene, djecu i dojenčad, goveda i ovce, deve i magarce!'”
4 To pongah Saul mah kaminawk to kok moe, Talaim vangpui ah kroek naah, khok hoi misatuh kami loe sang cumvai hnetto oh, Judah prae hoi angzo misatuh kaminawk loe sang hnetto oh o.
Šaul sazva narod te ih izbroji u Telamu: bijaše ih dvije stotine tisuća pješaka (i deset tisuća Judejaca).
5 Saul loe Amalek kaminawk ih vangpui ah caeh moe, azawn ah kaminawk to angang.
Šaul dođe do amalečkoga grada i postavi zasjedu u dolini potoka.
6 To naah Ken kaminawk khaeah, Amalek kaminawk hoi nawnto kang paro o moeng han ai ah, nihcae thung hoi angpuen hanah tacawt o lai ah; Israel kaminawk Izip prae thung hoi angzoh o naah, nangcae loe nihcae nuiah tahmenhaih na tawnh o, tiah a naa. To pongah Ken kaminawk loe, Amalek kaminawk khae hoiah tacawt o moe, kalah bangah a caeh o.
Potom Šaul poruči Kenijcima: “Otiđite i odvojite se od Amalečana da vas ne bih istrijebio zajedno s njima, jer ste bili skloni svim Izraelcima kad su izlazili iz Egipta.” I Kenijci se odvojiše od Amalečana.
7 Saul mah Amalek kaminawk to Havilah hoi Izip prae taengah kaom, Shur vangpui karoek to tuk.
Šaul potuče Amalečane od Havile pa sve do Šura, koji leži pred Egiptom.
8 Amalek siangpahrang Agag to kahing ah naeh moe, anih ih kaminawk to sumsen hoiah hum boih.
I živa uhvati Agaga, amalečkog kralja, a sav narod zatre oštricom mača, izvršujući “herem”, kleto uništenje.
9 Toe Saul hoi angmah ih kaminawk mah, Agag to pathlung o; kahoih koek tuunawk, maitaw taenawk, kathawk maitawnawk hoi kahoih koek hmuennawk boih doeh pakuem o, paro boih han koeh o ai; toe kasae hoi kahoih ai hmuennawk to loe paro pae o boih.
Ali Šaul i narod poštedješe Agaga i najbolje ovce i najbolja goveda, ugojenu stoku i jaganjce i sve što je bilo dobro. Na svemu tome ne htjedoše izvršiti “herem”; nego što je god od stoke bilo bez cijene i vrijednosti, na tom izvršiše “herem”.
10 To naah Angraeng ih lok Samuel khaeah phak,
Zato dođe riječ Jahvina Samuelu ovako:
11 Saul to siangpahrang ah ka suek pongah ka dawnpakhuem; anih loe ka hnukah bang ai, kai angcaeh taak ving khue ai ah, ka paek ih loknawk doeh pazui ai, tiah a naa. Samuel loe palungset moe, aqum puek Angraeng khaeah qah.
“Kajem se što sam Šaula postavio za kralja: okrenuo se od mene i nije izvršio mojih zapovijedi.” Samuel se ražalosti i svu je noć vapio Jahvi.
12 Samuel loe khawnbang khawnthaw ah angthawk moe, Saul tongh hanah caeh; toe Saul loe Samuel khaeah Karmel mae ah caeh moe, to ahmuen ah angmah hanah panoek poehaih thlung maeto a tling pacoengah, Gilgal vangpui ah caeh tathuk boeh, tiah thuih pae o.
U rano jutro krenu Samuel da potraži Šaula. I javiše Samuelu ovako: “Šaul je otišao u Karmel, i gle, podigao je ondje sebi spomenik; zatim je otišao dalje i sišao u Gilgal.”
13 Anih khaeah Samuel phak naah, Saul mah, Angraeng mah tahamhoihaih paek nasoe; Angraeng mah paek ih loknawk to ka sak boeh, tiah a naa.
Kad je Samuel došao k Šaulu, reče mu Šaul: “Blagoslovljen da si od Jahve! Izvršio sam Jahvinu zapovijed.”
14 Toe Samuel mah, Tuu hanghaih lok to ka thaih, maitaw hanghaih lok doeh ka thaih bae, tih maw vai? tiah a naa.
Ali Samuel upita: “Kakvo je to ovčje blejanje što dopire do mojih ušiju i mukanje goveda koje čujem?”
15 Saul mah, Na Angraeng Sithaw khaeah angbawnhaih sak hanah, Amalek kaminawk khae hoi pathlung o ih kahoih koek tuunawk hoi maitawnawk to kaminawk mah sin o; toe kalah hmuennawk loe ka paro o boih, tiah a naa.
A Šaul odgovori: “Dognali su ih od Amalečana, jer je narod poštedio najbolje ovce i najbolja goveda da ih žrtvuje Jahvi, tvome Bogu. Na svemu drugome izvršili smo 'herem'.”
16 Samuel mah Saul khaeah, Om raeh! Cangduem ah Angraeng mah thuih ih lok to kang thuih han, tiah a naa. Saul mah, Na thui khae, tiah a naa.
A Samuel reče Šaulu: “Stani da ti kažem što mi je noćas objavio Jahve.” A on reče: “Govori!”
17 Samuel mah, Nang loe nangmah hoi nangmah to hmuen tetta ah na hnuk; toe vaihi loe Israel acaengnawk zaehoikung ah na suem ai maw? Angraeng mah Israel kaminawk ukkung siangpahrang ah ang suek na ai maw?
Tada će Samuel: “Koliko god si malen sam u svojim očima, ipak si postao glavar Izraelovih plemena. Jahve te pomazao za kralja nad Izraelom.
18 Angraeng mah, Caeh loe, kazae Amalek kaminawk to hum bit ah; nihcae na hum boih ai karoek to tuk hanih ni, ahmuen kangthla ah ang patoeh.
Jahve te poslao na vojni pohod i zapovjedio ti: 'Idi, izvrši 'herem' na tim grešnicima, na Amalečanima, vojuj na njih do istrebljenja.'
19 Toe Angraeng ih lok to na tahngai ai; tipongah misanawk ih hmuen to na lomh moe, Sithaw mikhnukah kahoih ai hmuen to na sak loe? tiah a naa.
Zašto nisi poslušao riječi Jahvine? Zašto si se bacio na plijen i učinio ono što je zlo u Jahvinim očima?”
20 Saul mah, Angraeng ih lok to ka tahngaih; Angraeng mah patoeh ih baktih toengah, kangthla parai ahmuen ah ka caeh moe, Amalek kaminawk to ka hum boih, siangpahrang Agag loe kahing ah ka hoih, tiah a naa.
Šaul odgovori Samuelu: “Ja sam poslušao riječ Jahvinu: poduzeo sam pohod kamo me poslao, doveo sam Agaga, amalečkoga kralja, i izvršio 'herem' na Amalečanima.
21 Toe kaminawk mah Gilgal vangpui ah, na Angraeng Sithaw khaeah angbawnhaih sak hanah, paro boih han kaom tuu, maitaw hoi kahoih koek hmuennawk to a lak o, tiah a naa.
Ali je narod od plijena uzeo ovaca i goveda, i to najbolje na čemu se imao izvršiti 'herem', da žrtvuje Jahvi, tvome Bogu, u Gilgalu.”
22 Toe Samuel mah, Angraeng ih lok tahngai pongah, hmai angbawnhaih hoi hmuen paekhaih to Angraeng mah koeh kue maw? Khenah, hmuenpaekhaih pongah a koehhaih pazui to hoih kue, lok tahngaihaih loe kathawk hruk tuunawk pongah hoih kue.
A Samuel odvrati: “Jesu li Jahvi milije paljenice i klanice nego poslušnost njegovu glasu? Znaj, poslušnost je vrednija od najbolje žrtve, pokornost je bolja od ovnujske pretiline.
23 Lok aekhaih loe taqawk khaeah lokduenghaih baktiah oh moe, palungthahhaih loe krangbokhaih hoi zaehaih ah oh. Angraeng ih loknawk to na pahnawt ving boeh pongah, anih mah doeh siangpahrang ah na ohhaih ahmuen hoiah ang pahnawt boeh, tiah a naa.
Nepokornost je kao grijeh čaranja, samovolja je kao zločin s idolima. Ti si odbacio riječ Jahvinu, zato je Jahve odbacio tebe da ne budeš više kralj!”
24 To naah Saul mah Samuel khaeah, Ka zae boeh; kaminawk to ka zit moe, nihcae mah thuih o ih lok to ka tahngaih pongah, Angraeng mah paek ih lok hoi na thuih ih lok nuiah, ka zae moeng boeh.
Tada Šaul odvrati Samuelu: “Zgriješio sam što sam prekršio Jahvinu zapovijed i tvoje naredbe. Bojao sam se naroda i popustio njegovu zahtjevu.
25 To pongah vaihi, Ka zaehaih tahmen ah loe, Angraeng to ka bok thai hanah, kai hoi nawnto amlaem ah, tiah a hnik.
A sada mi oprosti moj grijeh i vrati se sa mnom da se poklonim Jahvi.”
26 Samuel mah Saul khaeah, Nang hoi nawnto kam laem mak ai; Angraeng ih lok to na pahnawt ving boeh pongah, Angraeng mah Israel ukkung siangpahrang ah ohhaih ahmuen hoiah ang pahnawt boeh, tiah a naa.
Ali Samuel odgovori Šaulu: “Neću se vratiti s tobom: ti si odbacio Jahvinu riječ, zato je Jahve odbacio tebe da ne budeš više kralj nad Izraelom.”
27 Samuel mah caehtaak han angqoi naah, Saul mah anih ih kahni to patawnh pae caeng pongah, kahni to angsih vak.
Kad se Samuel okrenuo da ode, Šaul čvrsto uhvati skut njegova plašta, ali se skut otkide.
28 Samuel mah anih khaeah, Vaihniah Angraeng mah Israel prae to na ban thung hoiah khringh boeh moe, nang pongah kahoih kue, na taeng ih kami khaeah paek boeh.
Tada mu reče Samuel: “Danas ti je Jahve otkinuo kraljevstvo nad Izraelom i dao ga tvome susjedu, koji je bolji od tebe.” -
29 Israel thacakhaih Angraeng loe amsawnlok thui ai, poek doeh amkhraih mak ai; anih loe kami rumram ah om ai pongah, a poekhaih amkhrai mak ai.
Ipak, Slava Izraelova ne laže i ne kaje se, jer nije čovjek da bi se kajao. -
30 Saul mah, Ka zae moeng boeh; toe kaimah ih kami kacoehtanawk hoi Israel kaminawk hmaa ah, mikhmai na saesak hmah; na Angraeng Sithaw ka bok thai hanah, kai hoi nawnto amlaem let rae ah, tiah tahmenhaih a hnik.
Šaul reče: “Sagriješio sam; ali mi sada učini čast pred starješinama moga naroda i pred Izraelom i vrati se sa mnom da se poklonim Jahvi, tvome Bogu.”
31 To pongah Samuel loe Saul hoi nawnto caeh let, to naah Saul mah Angraeng to bok.
I Samuel se vrati sa Šaulom i Šaul se pokloni Jahvi.
32 Samuel mah, Amalek siangpahrang Agag to hae ah na hoi oh, tiah a naa. To naah Agag mah zit kathok duekhaih to ka loih boeh, tiah a poek pongah, anih loe lunghoihta hoiah angzoh.
Potom zapovjedi Samuel: “Dovedite k meni Agaga, amalečkoga kralja!” I Agag dođe k njemu opirući se i reče: “Zaista, smrt je gorka!”
33 Toe Samuel mah, Na sumsen mah nongpatanawk caa sah ai ah suek baktih toengah, nam no doeh nongpatanawk salakah caa sah ai ah om tih, tiah a naa. Samuel mah Gilgal vangpui ah Angraeng hmaa ah Agag to aboengh aboengh ah takroek.
Samuel mu odvrati: “Kao što je tvoj mač mnogim ženama oteo djecu, tako će među ženama tvoja majka ostati bez djeteta!” I Samuel posiječe Agaga pred Jahvom u Gilgalu.
34 To pacoengah Samuel loe Ramah ah caeh, toe Saul loe siangpahrang im ohhaih Gibeah vangpui ah caeh.
Potom Samuel ode u Ramu, a Šaul se vrati svojoj kući u Šaulovu Gibeu.
35 Samuel loe duekhaih ni pha ai karoek to, Saul khaeah caeh ai boeh; toe Samuel mah Saul to palungset haih. Saul to Israel kaminawk ukkung siangpahrang ah a suek pongah, Angraeng loe paroeai dawnpakhuem.
I Samuel nije više vidio Šaula do svoga smrtnog dana. Samuel je tugovao zbog Šaula, ali se Jahve pokajao što je Šaula postavio za kralja nad Izraelom.
