1 Siangpahrang 10
1 Sheba siangpahrang nongpata loe Solomon ahmin amthanghaih hoi Angraeng kawng to thaih naah, karai parai lokduenghaih hoiah anih to tanoek hanah angzoh.
Glas koji je u Jahvinu Imenu stekao Salomon dopro je do kraljice od Sabe; zato ona dođe da Salomona iskuša zagonetkama.
2 Paroeai pop tahnongsawk hrang hoi Jerusalem ah a phak naah, hmuihoih hmuennawk, paroeai pop sui hoi atho kaom thlungnawk to phawhsak moe, Solomon khaeah a caeh; angmah ih palung thungah kaom a poekhaihnawk to Solomon khaeah thuih pae boih.
Došla je u Jeruzalem s golemom pratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlato i drago kamenje. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu.
3 Anih mah dueng ih loknawk to Solomon mah pathim pae boih; a lokduenghaih thungah siangpahrang mah pathim thai ih lok maeto doeh om ai.
Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.
4 Sheba siangpahrang nongpata mah Solomon palunghahaih hoiah sak ih siangpahrang imnawk,
Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio,
5 anih caboi nui ih caaknaeknawk, a tamnanawk anghnuthaih ahmuennawk, a tok sahkung tamnanawk ih khukbuennawk, anih ih boengloeng sin kami hoi Angraeng imthungah hmai hoi sak ih angbawnhaihnawk to a hnuk naah, dawnraihaih hoiah oh sut.
jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah.
6 Anih mah siangpahrang khaeah, Ka prae hoi ka thaih ih na sak ih hmuennawk hoi palung na hahaihnawk loe, tangtang ni, tiah a naa.
Tada reče kralju: “Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti.
7 Toe hae hmuen hae kaimah roe kang zoh moe, ka mik hoiah hnu ai karoek to, ka tang ai; khenah, hae ih hmuen kawngnawk ahap mataeng doeh kai khaeah na thui o ai vop; ka thaih ih hmuen pongah palung na hahaih hoi na tawnh ih hmuenmaenawk hae pop kue.
Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno: ti nadvisuješ u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam čula.
8 Ni thokkruek na hmaa ah kaom, palunghahaih lok tahngai nangmah ih kaminawk, na tamnanawk loe paroeai tahamhoih o.
Blago tvojim ženama, blago ovim tvojim slugama koji su neprestano pred tobom i slušaju tvoju mudrost!
9 Nang to palung moe, Israel kaminawk nuiah siangpahrang ah suemkung, Angraeng na Sithaw loe tahamhoihaih om nasoe; Angraeng mah Israel hae dungzan khoek to palung pongah, toenghaih hoiah kamsoem ah toksak hanah, nang hae siangpahrang ah ang suek boeh, tiah a naa.
Neka je blagoslovljen Jahve, Bog tvoj, komu si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelaca; zato što Jahve uvijek ljubi Izraela, postavio te kraljem da činiš pravo i pravicu.”
10 Anih mah siangpahrang hanah sui talent cumvaito pacoeng, pumphaeto, hmuihoih paroeai hoi atho kana thlungnawk to paek; Sheba siangpahrang nongpata mah Solomon hanah sin pae ih hmuihoih zetto mi mah doeh sin pae vai ai vop.
Dade tada kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.
11 Hiram ih palongpui mah doeh Ophir hoiah suinawk to sin pae o; to ahmuen hoiah almak thing hoi atho kana thlungnawk doeh sin o.
Pa i Hiramovo brodovlje, koje je donosilo zlato iz Ofira, dovezlo je odande mnogo sandalovine i dragulja.
12 Siangpahrang mah almak thing hoiah Angraeng ih im homhnawk, siangpahrang im, laasah kaminawk hanah katoeng tamoinawk to sak.
Kralj je od sandalovine napravio ograde za Dom Jahvin i za kraljevski dvor, i citre i harfe za pjevače; nikada se više nije dovezlo toliko sandalova drveta niti se vidjelo do danas.
13 Solomon siangpahrang loe Sheba siangpahrang nongpata mah hnik ih hmuennawk to paek boih; siangpahrang mah tawnh ih hmuennawk to paek pacoengah, a hnik ih kalah hmuennawk doeh paek boih bae vop. To pacoengah ni angmah hoi angmah ih ampuinawk hoi nawnto angmah prae ah amlaem vop.
Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je god zaželjela i zatražila, a povrh toga kraljevski je obdari. Potom ona krenu i sa slugama vrati se u svoju zemlju.
14 Saningto thung Solomon khaeah kapha sui loe talent cumvai taruk, quitaruk, tarukto oh.
Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata,
15 To pacoengah hmuenmae zaw kaminawk, hmuenmae athlaenghaih sah kaminawk, Arabia prae siangpahrangnawk hoi prae ukkungnawk mah paek ih sui doeh oh vop.
osim onoga što je dolazilo od trgovaca i prodavača-potukača i od svih arapskih kraljeva i upravitelja zemaljskih.
16 Solomon siangpahrang loe sui coi tarukto hoiah misa angvaenghaih aphaw cumvai hnetto a sak, aphaw maeto naah shekel cumvai tarukto akunh.
Kralj Salomon načini tri stotine velikih štitova od kovanog zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina zlatnih šekela;
17 Sui hoi sak ih kathoeng kue aphaw doeh cumvai thumto oh vop; aphaw maeto naah sui boengloeng thumto akunh; to aphawnawk loe siangpahrang mah Lebanon tu thung ih thing hoiah sak ih siangpahrang im ah a suek.
i načini trista štitića od kovanog zlata; za svaki je štitić utrošio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuću zvanu Libanonska šuma.
18 Siangpahrang mah angmah ih kalen pui angraeng tangkhang to tasaino hoiah sak moe, sui hoiah pazut boih.
Kralj je još napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom.
19 Angraeng tangkhang ah dawhhaih thlak tarukto oh, ranui koek ih angraeng tangkhang a hnukbangah loe angbuet luet; angraeng tangkhang hae bang hoi ho bangah ban koenghaih oh hmaek; ban koenghaih taengah kaipui hnetto angdoet.
Prijestolje je imalo šest stepenica, straga je na njemu bila teleća glava, a s obje strane sjedala bile su ručice, a kraj ručica stajala dva lava.
20 Thlak tarukto ranui ataeng boih ah kaipui hatlaihnetto angdoet o; naa ih prae ah doeh to tiah sah o vai ai vop.
Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu.
21 Solomon siangpahrang ih boengloengnawk loe sui hoiah ni sak boih; Lebanon tu thung ih thing hoiah sak ih siangpahrang imthungah patoh ih laom sabaenawk loe sui hoiah ni sak boih; Solomon adung ah sumkanglung hoi sak ih hmuennawk loe atho kaom ah poek o ai pongah, sumkanglung hoiah sak ih hmuen tidoeh om ai.
Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne, i sve posuđe u kući zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; ništa nije bilo od srebra, jer se ono smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme.
22 Siangpahrang loe Tarshish ih palongpuinawk to Hiram ih palongpuinawk hoi nawnto tuipui ah a suek; to Tasrshish palongpui loe saning thumto naah vaito amlaem moe, sui, sumkanglung, tasaino, kalaih hoi tawta-aw tavaanawk to a phawh.
Kralj je imao taršiško brodovlje na moru zajedno s Hiramovim brodovljem, i svake treće godine dolazilo je taršiško brodovlje donoseći zlato, srebro i slonovu kost, majmune i paune.
23 Solomon siangpahrang loe angraenghaih hoi palunghahaih bangah longnui ih siangpahrangnawk boih pongah sang kue.
Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću.
24 Sithaw mah anih ih palung thung suek pae ih, palunghahaih lok tahngai hanah long nui ih kaminawk boih, Solomon khaeah angzoh o.
Sav je svijet želio vidjeti Salomona i čuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.
25 Saning kruek anih khaeah angzo kaminawk boih mah tangqum, sui hoi sak ih laom sabae, sumkanglung hoi sak ih laom sabaenawk, khukbuennawk, maiphaw maicanawk, hmuihoihnawk, hrang hoi mule hrangnawk to sin pae o.
Svatko mu je donosio dar: srebro i zlatno posuđe, haljine, oružje, miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.
26 Solomon siangpahrang mah hrang hoi hrang lakoknawk to nawnto pakhuengh; hrang lakok sang cumvai pali, hrang hoi misatuh kami sang hatlaihnetto a tawnh; to hmuennawk to hrang lakok suekhaih vangpui ah a suek moe, Jerusalem ah doeh angmah khaeah a suek.
Uz to je Salomon sakupio bojnih kola i konjanika; imao je tisuću i četiri stotine bojnih kola i dvanaest tisuća konja i rasporedio ih je po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu.
27 Siangpahrang mah sumkanglungnawk to thlung rumram baktiah Jerusalem vangpui ah suek moe, tahawt thungah kaom thaibaa thing baktiah cidar thingdoeh a tawnh mangh.
Salomon je učinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Šefeli.
28 Izip prae Kue vangpui hoiah Solomon siangpahrang khaeah hrangnawk to zawh pae o; siangpahrang ih hmuenmae zaw kaminawk loe Kue vangpui ih hrangnawk to phoisa hoiah qanh o.
Salomon je uvozio konje iz Musrija i Koe: kraljevi nabavljači uvozili su ih iz Koe za određenu svotu.
29 Hrang lakok maeto naah Izip prae ah phoisa shekel cumvai tarukto a paek moe, hrang maeto naah phoisa shekel cumvai quipangato hoiah qanh o; to hmuennawk to Hit kaminawk hoi Syria kaminawk khaeah doeh a zawh o.
Kola se dovozila iz Egipta po šest stotina srebrnih šekela; a konj se plaćao po stotinu i pedeset. Tako ih preko nabavljača dobivahu svi kraljevi hetitski i aramejski.
