< Mahte 10 >
1 Jesuh naw axüisaw xaleinghngih jah khü lü ngmüimkhya ksee jah ksätnak, am phetkie naküt ja natnak naküt jah mdawnak be khawha johit a jah pet.
Llamó a sus 12 discípulos y les dio autoridad sobre los espíritus impuros para que los echaran fuera y sanaran toda enfermedad y toda dolencia.
2 Axüisaw xaleinghngihea ami ngminge ta akcüka, Sihmon (Pita ami ti) ja a be Andru, Zebedea capa Jakuk ja a na Johan,
Los nombres de los 12 apóstoles son: Primero, Simón Pedro, su hermano Andrés, Jacobo, hijo de Zebedeo, su hermano Juan,
3 Philip ja Batolame, Thomah ja ngcawnklawk Mahte, Alaphaha capa Jakuk ja Thade ami ti ja,
Felipe, Bartolomé, Tomás, Mateo el publicano, Jacobo, hijo de Alfeo, Tadeo,
4 Kanan khyang Sihmon ja Jesuh phyaheikia Judah Iskarota kyaki he.
Simón el cananita, y Judas Iscariote, quien lo traicionó.
5 Ahina xaleinghngihe Jesuh naw jah tüih lü, “Khyangmjü kce hea lam üng käh nami ceh vai, Samarih khyang hea venak mlühe pi käh nami leh vai,” ti lü a jah cük.
Jesús envió a estos 12 y les ordenó: No vayan a los gentiles, ni entren en la región de Samaria,
6 Acunüngpi, khyükia to am tängki Isarel khyang hea veia nami ceh vai.
sino vayan antes a las ovejas perdidas de la casa de Israel.
7 Cit u lü, “Pamhnama Khaw ng'et law ve” ti lü jah mtheh hü ua.
Vayan y proclamen: El reino celestial se acercó.
8 “Khyang kune jah mdaw be u lü, mnehkse mnehkie nami jah ngmangsak be vai, khyangkthie nami jah mthawh be vai, khawyaie nami jah ksät vai. Amdanga nami yah amdanga khyang üng nami pet vai.
Sanen enfermos, resuciten muertos, limpien leprosos y echen fuera demonios. Gratuitamente recibieron ustedes. Den del mismo modo.
9 Ngui im pi ni se, xüi im pi ni se käh nami cehei vai.
No se provean de oro, ni plata, ni cobre en sus cinturones,
10 Cä pi käh nami phüihei vai, kcu nghngih, khawdawk nghngih käh nami cehei vai, ksawngkhe käh nami cehei vai. Isetiüng ta, khut pawhkie üng ami hlükaw cun jah pe khai.
ni provisiones para el camino, ni dos túnicas, ni sandalias, ni bordón, porque el obrero es digno de su sustento.
11 Mlüha pi ni se, ngnama pi ni se, nami ceh üng ning jah khina thei khai bükteng lü, nami law be veia acuia nami ve vai.
En cualquier ciudad o aldea donde entren, infórmense quién es digno en ella, y posen allí hasta que salgan.
12 Im üng nami va luh üng, im mah üng, “Dimdeihnak ve se” ti lü, dawnak nami jah pet vai.
Al entrar en la casa, salúdenla.
13 Im mahe naw ami ning dokham üng, dimdeihnak ami khana pha law khai. Acunüngpi am ami ning dokham üng ta dimdeihnak cun nangmi da nghlat law be se.
Si en verdad la casa es digna, repose la paz de ustedes sobre ella, pero si no es digna, vuélvase su paz a ustedes.
14 Aia mlüh, aia ngnam üng pi am ning jah dokham lü nami ngthu am ami ngjak hlü üng, a im üngka naw pi ni se, ami khaw üngka naw pi ni se, nami nghlat be üng nami khawpha mput nami kphawng hüt vai.
Cualquiera que no los reciba, ni oiga sus palabras, al salir de aquella casa o ciudad, sacudan el polvo de sus pies.
15 Akcanga ka ning jah mthehki, ngthumkhyahnaka mhnüp üng acuna mlühea kthaka ta Sodom ja Komorah mlühe ka jah mpyenei bawk khai ni.
En verdad les digo que en el día del juicio, será más tolerable para la tierra de Sodoma y Gomorra que para aquella ciudad.
16 Ngai ua, mhngeea ksunga toca mäiha ning jah tüi veng. Acunakyase kphyua mäiha cingcai u lü müma mäiha nami hniphnawi vai.
Recuerden, Yo los envío como a ovejas en medio de lobos. Por tanto sean prudentes como serpientes, y sencillos como palomas.
17 Khyang he nami jah mceiei vai. Isetiüng ta ning jah man khaie veia ning jah cehpüi u lü sinakokea k’uma ning jah kpai khaie.
Tengan cuidado de los hombres, porque los entregarán a los tribunales y los azotarán en las congregaciones judías.
18 Keia phäha acawjah ngvaie ja Sangpuxangea veia ning jah cehpüi khaie. Acunüng keia mawng cun khyang mjükce he üng nami jah mtheh thei khai.
Los llevarán aun ante gobernadores y reyes por causa de Mí para testimonio a ellos y a los gentiles.
19 Ami ning jah man u üng, i pyen vai, hawkba ve vai ti käh cäi na ua. I nami pyen vai ti cun akcün a pha law üng ning jah mtheh khai ni.
Cuando los entreguen, no se preocupen en cuanto a cómo o qué dirán, porque en esa hora se les dará lo que deben decir.
20 Pyen khai cun nanimät däk am ni, nami paa ngmüimkhya naw ning jah pyensak khai ni.
Porque no son ustedes quienes hablan, sino el Espíritu de su Padre es Quien habla por ustedes.
21 Ngbengna xawi mat naw mat ami jah hnim vaia ng'apei law khai xawi. A pa naw a ca ceng law khai, hnasene naw ami nupa hneng law u lü, ami thihnak vaia ceng law khaie.
El hermano entregará a su hermano a muerte, y el padre al hijo. Los hijos se rebelarán contra los padres y los matarán.
22 Keia ngminga phäha khyang naküt naw ning jah hneng law khaie. Acunsepi adütnak cäpa sitih lü jumeiki naw küikyannak yah khai.
Ustedes serán aborrecidos por todos a causa de mi Nombre, pero el que persevere hasta el fin será salvo.
23 Mlüh mat üng ami ning jah mkhuimkha üng, mlüh kcea nami dawng vai. Akcanga ka ning jah mthehki Isarel mlühe avan üng thangkdaw am nami pyen päih ham üng Khyanga Capa kyum law be khai.
Cuando los persigan en esta ciudad huyan a la otra. Porque en verdad les digo: No terminarán ustedes de recorrer las ciudades de Israel, hasta cuando venga el Hijo del Hombre.
24 Ahnukläk cun angvaia kthaka am kyäp khawi, mpya pi amahpa khana am ve khawi.
Un discípulo no está por encima del maestro, ni un esclavo por encima de su amo.
25 Ahnukläk angvaia mäih a law hin khäk lü, a mpya amahpa mäih a law hin khäki ni. Imbung khawng hin Beelzebul ti lü ami khü üng ta, imbung üngkae ta acuna kthaka sekia va jah sui khaie!
Basta al discípulo que sea como su maestro, y al esclavo como su señor. Si al amo de la casa [lo] llamaron Beelzebul, ¡cuánto más a los de su casa!
26 Khyang he käh jah kyüh ua. Isetiüng ta, thupvih naküt po päih khai, mjih naküt pi ngte law päih khai ni.
Así que, no les teman, porque nada hay encubierto que no se manifieste, ni oculto que no se sepa.
27 Anghmüpnaka ka ning jah mtheh naküt cen adeinaka khyang he üng nami jah mtheh be vai, a sithawta nami ngjak naküt im mkyung üngka naw nami sang be vai.
Lo que les digo en la oscuridad díganlo en la luz, y lo que oyen al oído proclámenlo desde las azoteas.
28 Pumsa hnim khawh lü, ngmüimkhya xünnak am hnim khawhki käh kyüh ua. Pumsa ja ngmüimkhya xünnak mulai mei üng kphum khawhki Pamhnam va nami kyüh vai. (Geenna )
No teman a los que matan el cuerpo pero no pueden matar el alma. Teman más bien al que puede destruir el alma y el cuerpo en el infierno. (Geenna )
29 Khaca nghngih ngui phe mata am mi jawi khawi mä? Acun he matca pi nami pa naw am a ksinga khawmdeka am kya law sawxat khawi u.
¿No se venden dos pajarillos por un centavo? A pesar de eso, ni uno de ellos cae a tierra sin [que lo permita ]el Padre de ustedes.
30 Na lusam ikän veki ti avan Pamhnam naw ksing päihki.
En cuanto a ustedes, aun todos los cabellos de la cabeza están contados.
31 Acunakyase, käh kyühkyawk ua, nangmi cun khaca hea kthaka nami daw bawkie ni.
Así que, no teman, más valen ustedes que muchos pajarillos.
32 Au pi khyang he maa “Kei Jesuha hnukläk ni” ti lü pyen hlüki cun kei naw pi khankhawa ka paa maa ka hnukläk ni ti lü ka pyen be khai.
Cualquiera, pues, que me confiese delante de los hombres, Yo también lo confesaré delante de mi Padre celestial.
33 Acunüngpi khyang he maa kei na maki cun, kei naw pi khankhawa ka Paa maa am ksing üng ka ti be khai.
Pero cualquiera que me niegue delante de los hombres, Yo también lo negaré delante de mi Padre celestial.
34 Khawmdek khana dimdeihnak lawpüi khaia ka lawkia käh ngai ua. Keia lawpüi ta dimdeihnak am ni, ngtainak vai kcimcei ni ka lawpüi.
No piensen que vine a traer paz a la tierra. No vine a traer paz, sino espada.
35 A ca naw a pa hneng lü, a canu naw a nu ngtukpüi khai ja, a pai naw a ni a hnengnak vaia ka lawki ni.
Porque vine para poner en enemistad al hombre contra su padre, a la hija contra su madre, y a la nuera contra su suegra.
36 Ami ye cun amäta khuiim kyawnglawng üng kaea kya khai.
Los enemigos del hombre serán los de su casa.
37 Aupi a pa pi ni se a nu pi ni se, keia kthaka kphya naki ta keia hnukläka am nglawi. A capa pi ni se, a canu pi ni se keia kthak kphyanaki cun keia hnu läk khaia am nglawiki ni.
El que ama a padre o madre más que a Mí, no es digno de Mí. El que ama a hijo o hija más que a Mí, no es digno de Mí.
38 Aupi amäta kutlamktung kawt lü ka hnu am na läk lawki ta ka hnukläka am nglawi.
El que no toma su cruz y sigue tras Mí, no es digno de Mí.
39 Aupi a xünnak vai suiki naw a sak mkhyüh khai. Cunüngpi keia phäha a sak tawnki naw angsäi xünnak yah khai.
El que halla su vida la perderá, y el que pierde su vida por causa de Mí, la hallará.
40 Nangmi ning jah dokhamki cun kei na dokhamki ni. Kei na dokhamki cun kei na tüih lawki dokhamki ni.
El que los recibe a ustedes, me recibe a Mí, y el que me recibe, recibe al que me envió.
41 Au pi Pamhnama sahma, sahma a nia phäh dokhamki naw a doa khen yah khai. Au pi khyang ngsungpyun, khyang ngsungpyun a nia phäh dokhamki naw a doa khen yah khai.
El que recibe a un profeta por el nombre de profeta, recibirá recompensa de profeta, y el que recibe a un justo por el nombre de justo, recibirá recompensa de justo.
42 Aupi ka hnukläk üngka mat üng ka hnukläk a nia phäha tui khawt matca tuki naw, a tua phu yah be khai.
Cualquiera que dé a beber tan solo un vaso de agua fría a uno de estos pequeños por cuanto es discípulo, en verdad les digo que de ningún modo perderá su recompensa.