< Ngsäea Khut 14 >

1 Ikoniha pi acukba thawnki, Pawluh ja Banabah cun Ikonih khaw sinakoka lut ni lü ngthu pyen ni se, Judahe ja khyangmjükce khawha naw jumei lawki he.
Anche ad Icònio essi entrarono nella sinagoga dei Giudei e vi parlarono in modo tale che un gran numero di Giudei e di Greci divennero credenti.
2 Acunsepi, am jumei hlükiea Judahe naw khyangmjükcee jah ksük u lü, ami cun ami jah hnengsak.
Ma i Giudei rimasti increduli eccitarono e inasprirono gli animi dei pagani contro i fratelli.
3 Acunakyase, Bawipa üng lingnak am ngthu pyen ni lü, acua khawvei ve ni se, Bawipa naw müncamnak ja cäi phyaki he cun ani kut am jah pawhsak lü, a bänaka ngthu a jah ksingsak.
Rimasero tuttavia colà per un certo tempo e parlavano fiduciosi nel Signore, che rendeva testimonianza alla predicazione della sua grazia e concedeva che per mano loro si operassero segni e prodigi.
4 Acunsepi, acuna khaw üngkae cun ngpai u lü, avang cun Judahea phäh, avang naw angsä xawia phäh kyaki.
E la popolazione della città si divise, schierandosi gli uni dalla parte dei Giudei, gli altri dalla parte degli apostoli.
5 Acunüng, khyangmjükcee, Judahe ja ami ngvaie naw angsä xawi cun ani hmai se khaia jah pawh u lü, lung am ami jah vawi vaia ami bü law üng,
Ma quando ci fu un tentativo dei pagani e dei Giudei con i loro capi per maltrattarli e lapidarli,
6 acun ksingei law ni lü, Luhkonih mlüh üng Luhtarah ja Derbe ngnam ja a peia ngnamea dawngki xawi.
essi se ne accorsero e fuggirono nelle città della Licaònia, Listra e Derbe e nei dintorni,
7 Acua thangkdaw cun sang hü laihlaihki xawi.
e là continuavano a predicare il vangelo.
8 Luhtarah khawa a hmi law üng tün lü a khaw xokia khyang, am cit hü theiki mat veki.
C'era a Listra un uomo paralizzato alle gambe, storpio sin dalla nascita, che non aveva mai camminato.
9 Acuna khyang naw Pawluha a ngthu pyen ngai se, acunüng, Pawluh naw ani cun bükteng kyet lü a dawnak be vaia jumnak taki ti ksingki naw,
Egli ascoltava il discorso di Paolo e questi, fissandolo con lo sguardo e notando che aveva fede di esser risanato,
10 angsanga, “Na khaw am angsunga ngdüi lawa” ti se, ani cun ngtawp law lü, cit lawki.
disse a gran voce: «Alzati diritto in piedi!». Egli fece un balzo e si mise a camminare.
11 Khyange naw Pawluha a bilaw hmu u lü, Luhkonih khyü üng, angsanga ngpyang lü, “Mhname cun nghngicima mäiha mi veia kyum law ve u!” ami ti.
La gente allora, al vedere ciò che Paolo aveva fatto, esclamò in dialetto licaonio e disse: «Gli dei sono scesi tra di noi in figura umana!».
12 Banabah cun, “Zutah” tia sui u lü, Pawluh cun ngthu pyenki kyase, “Harmes” tia ami sui.
E chiamavano Barnaba Zeus e Paolo Hermes, perché era lui il più eloquente.
13 Acuna khaw peia vekia Zutah mhnama ktaiyü naw mlüh kpung üngkhyüh se ja paipaie cun luhnaka mkawt peia jah lawpüi lü khyange am ngsä xawia phäh ngkengtainak vaia pawh khaiea ngtängkie.
Intanto il sacerdote di Zeus, il cui tempio era all'ingresso della città, recando alle porte tori e corone, voleva offrire un sacrificio insieme alla folla.
14 Acunsepi, Banabah ja Pawluh naw, acun ani ksing law ja, ani suisak ja ktek ni lü, khyangea ksunga dawng ni lü ngpyangki xawi naw,
Sentendo ciò, gli apostoli Barnaba e Paolo si strapparono le vesti e si precipitarono tra la folla, gridando:
15 “Khyange aw, hin hin ivai nami pawhki ni? Keini pi nangmia mäiha nghngicima kani kyaki ni; nangmi naw amdange jah hawih u lü, mce ja khankhaw, tui acunüng veki naküt jah mhnün lü, anglät se xüngkia Pamhnama veia nami nghlat lawnak vaia thangkdaw kani ning jah mtheh lawki ni.
«Cittadini, perché fate questo? Anche noi siamo esseri umani, mortali come voi, e vi predichiamo di convertirvi da queste vanità al Dio vivente che ha fatto il cielo, la terra, il mare e tutte le cose che in essi si trovano.
16 Acuna Pamhnam naw ajana khyang naküt amimäta lam üng cit khaiea a jah tüih,
Egli, nelle generazioni passate, ha lasciato che ogni popolo seguisse la sua strada;
17 acunsepi, nami khana abänak am eiawk phübe u lü nami jekyai vaia, khankhawa ka naw khaw ak lawsak lü kthiktheih yawpaia dawnak khawkum a ning jah pet ni. Acuna Pamhnam veki tia ngsingsaki” tia ani pyen.
ma non ha cessato di dar prova di sé beneficando, concedendovi dal cielo piogge e stagioni ricche di frutti, fornendovi il cibo e riempiendo di letizia i vostri cuori».
18 Acukba pyen lü ami ngkengtainak vaia ami hnim hlü cun ngyan üng ani jah pyaisak.
E così dicendo, riuscirono a fatica a far desistere la folla dall'offrire loro un sacrificio.
19 Acunsepi, Antiok mlüh, pisidih hne ja Ikonih mlüh üngka Judahe avang acua law hngakie naw, khyange jah ksük u se; acuna Pawluh cun lung üng ami khawng, thikia sui u lü mlüh kpunga jäk u lü ami cehpüi.
Ma giunsero da Antiochia e da Icònio alcuni Giudei, i quali trassero dalla loro parte la folla; essi presero Paolo a sassate e quindi lo trascinarono fuori della città, credendolo morto.
20 Acunsepi, jumeikie naw ami kcung law ja, Pawluh cun tho law lü mlüh k'uma cit beki. A ngawi üng, ani cun Banabah am Derbe khawa citki.
Allora gli si fecero attorno i discepoli ed egli, alzatosi, entrò in città. Il giorno dopo partì con Barnaba alla volta di Derbe.
21 Acuna hne üng thangkdaw pyen ni lü, axüisawe khawha ani jah yah käna, Luhtarah, Ikonih ja, Pisidih hne, Antiok mlüha nghlat be ni lü,
Dopo aver predicato il vangelo in quella città e fatto un numero considerevole di discepoli, ritornarono a Listra, Icònio e Antiochia,
22 “Khuikhatnak khawhah khamei lü, Pamhnama pe mi lut khaia kya kungki” tia, jumeikiea mlung ja khängsak ni lü, jumeinak üng ami khängcek vaia ani ja mcäi.
rianimando i discepoli ed esortandoli a restare saldi nella fede poiché, dicevano, è necessario attraversare molte tribolazioni per entrare nel regno di Dio.
23 Sangcim naküt üng ngvaie jah mcawn pet ni lü, ei jeih u lü ami ktaiyü law päng üng Bawipa ami ümnak vaia ami jah mtheh.
Costituirono quindi per loro in ogni comunità alcuni anziani e dopo avere pregato e digiunato li affidarono al Signore, nel quale avevano creduto.
24 Pisidih hne avan üng cit hü ni lü, Pampulih hnea phaki xawi.
Attraversata poi la Pisidia, raggiunsero la Panfilia
25 Parkah khawa ngthu ani sang päng üng, Ataliha citki xawi.
e dopo avere predicato la parola di Dio a Perge, scesero ad Attalìa;
26 Acunüngka naw mlawng am cit ni lü, Antiok pha law beki xawi, acun cun ani bilawh binak üng Pamhnama mpyeneinak ani yah vaia jah ap ni lü ami jah tüihnaka khawa kyaki.
di qui fecero vela per Antiochia là dove erano stati affidati alla grazia del Signore per l'impresa che avevano compiuto.
27 Antiok ani pha ja sangcime jah ngkhämsak ni lü Pamhnam naw jah summangei lü khut ani bi naküte ja, khyangmjükcee phäha pi jumnaka ksawh a mhmawnga mawng cun ani jah mtheh.
Non appena furono arrivati, riunirono la comunità e riferirono tutto quello che Dio aveva compiuto per mezzo loro e come aveva aperto ai pagani la porta della fede.
28 Acunüng, jumeikiea veia khawvei veki xawi.
E si fermarono per non poco tempo insieme ai discepoli.

< Ngsäea Khut 14 >