< Machitidwe a Atumwi 25 >
1 Patapita masiku atatu Festo atafika mʼdera lake, anachoka ku Kaisareya ndi kupita ku Yerusalemu.
Leleꞌ naa, hofernor feuꞌ a, nara na Festus, lali Kaisarea neu fo nae parenda. Ana leo fai teluꞌ a mia naa ma, ana lao nakandoo Yerusalem neu.
2 Kumeneko akulu a ansembe ndi atsogoleri a Chiyuda anabwera kwa iye ndi kumufotokozera mlandu wa Paulo.
Sia naa, malangga agama Yahudi malanga nara ma malangga feaꞌ ra reu randaa ro e fo rahine e. Ara o ola-olaꞌ Paulus dedꞌea na sia sira neꞌebꞌue na naa.
3 Iwo anamupempha Festo kuti awakomere mtima potumiza Paulo ku Yerusalemu, pakuti anali atakonzekera chiwembu kuti amuphe Pauloyo pa njira.
Ara o roꞌe, mete ma bisa naa, hofernor denu atahori nara ro baliꞌ Paulus Yerusalem nema, huu ara rala ralaꞌ ena rae tao risa Paulus sia dalaꞌ taladꞌa na.
4 Festo anayankha kuti, “Paulo akusungidwa ku Kaisareya, ndipo ndipita kumeneko posachedwa.
Te hofernor nataa oi, “Ama nggaree. Taꞌo ia. Hela fo ara ranea e sia Kaisarea dei. Te au o ae haelai baliꞌ naa uu boe.
5 Ena mwa atsogoleri anu apite nane kumeneko, kuti akafotokoze mlandu wa munthuyu, ngati anachita kanthu kalikonse kolakwika.”
De mete ma hei se hambu koasa fo nggero dedꞌeat ia, naa, tungga mo au Kaisarea uu. Mete ma atahori ia tao salaꞌ saa, naa, hei bisa midꞌedꞌea mo e sia naa.”
6 Festo atakhala nawo masiku asanu ndi atatu kapena khumi iye anapita ku Kaisareya, ndipo mmawa mwake anayitanitsa bwalo nalamula kuti abweretse Paulo pamaso pake.
Basa ma, Festus leo mbei ma fai sanahulu mia Yerusalem, dei de feꞌe baliꞌ nisiꞌ Kaisarea. Atahori Yahudi hira tungga e. Mbilaꞌ na ma, hofernor nae paresaꞌ dedꞌeat naa. De ana denu ro Paulus rala neu nandaa no e. Paulus rala neu ma, atahori Yahudi ra rambariiꞌ rereoꞌ rala e, de fee salaꞌ mataꞌ-mataꞌ neu e. Te ara nda ratudꞌu bukti saa saꞌ boe.
7 Paulo atafika, Ayuda amene anafika kuchokera ku Yerusalemu anayima momuzungulira. Iwo anamunenera zinthu zoopsa zambiri zimene sakanatha kubweretsa umboni wake.
8 Kenaka Paulo ananena mawu ake odziteteza kuti, “Ine sindinalakwirepo lamulo la Ayuda, kapena Nyumba ya Mulungu kapenanso Kaisara.”
Boe ma Paulus nasalaꞌe ao na nae, “Ama hofernor. Au nda feꞌe tao deꞌulakaꞌ saa saꞌ boe. Au o nda tao saa labꞌan hai atoran agama Yahudi ma sa. Au nda tao unggenggeo Lamatualain Uma Hule-oꞌe Huu Na sia Yerusalem. Ma au o nda tao saa labꞌan mana parenda Roma ra atoran na sa.”
9 Festo, pofuna kuti Ayuda amukonde anafunsa Paulo kuti, “Kodi iwe ukufuna kupita ku Yerusalemu, kuti kumeneko ukafotokoze mlandu wako pamaso panga?”
Te hofernor nae haꞌi ralaꞌ no atahori Yahudi ra. Naa de, ana natane Paulus oi, “Ho duꞌa taꞌo bee? Mete ma au nggero dedꞌea ma sia Yerusalem, naa, ho nau, do hokoꞌ?”
10 Paulo anayankha kuti, “Ine tsopano ndayima pamaso pa bwalo la milandu la Kaisara, ndiko kumene ayenera kundiweruza. Ine sindinalakwire Ayuda, monga inu mukudziwa bwino.
Paulus rena hofernor natane taꞌo naa ma, ana nataa oi, “Amaꞌ hofernor, au ia, atahori Roma. De ia naa, au umburiꞌ sia amaꞌ hofernor mia manaparenda Roma. Manaparenda Roma mana naꞌena hak nggero au dedꞌea ngga tungga atoran na. Dadꞌi au nda nau isiꞌ Yerusalem, fo neꞌetuꞌ dedꞌea ngga sia naa sa. Amaꞌ bubꞌuluꞌ, au nda tao salaꞌ saa saꞌ boe, labꞌan neu atahori Yahudi ia ra.
11 Koma ngati ndili wolakwa, ngati ndachita kanthu koyenera kuphedwa, ine sindikukana kufa. Koma ngati mlandu umene abweretsa Ayudawa siwoona, palibe munthu angathe kundipereka mʼmanja mwawo. Ndikupempha kuti ndikaweruzidwe ndi Kaisara!”
Mete ma au tao salaꞌ, nandaa no hukun mate, naa, au simbo. Te mete ma saa fo ara olaꞌ naa, nda tebꞌe sa, tungga atoran Roma, nda hambu esa bisa fee au uu atahori ia ra lima nara sa. Ara sanggaꞌ a dalaꞌ, fo rae risa au parsumaꞌ a. De ia naa, tungga au hak ngga, au endi dedꞌeat ia nisiꞌ mamana nggengero dedꞌeat huuꞌ a, fo mane monaeꞌ Kaisar sia Roma, naꞌetuꞌ dedꞌeat ia!”
12 Festo atakambirana ndi akuluakulu abwalo lake, anati, “Popeza wapempha kupita kwa Kaisara, kwa Kaisara udzapitadi!”
Hofernor rena Paulus naꞌo naa ma, ana noꞌe dudꞌuꞌat mia nonoo mana tungga nggero dedꞌeat naa. Basa ma, ana nafadꞌe Paulus nae, “Huu moꞌe hene misiꞌ Kaisar, de ho musi muu sia Roma.” Olaꞌ basa ma, hofernor nateꞌe neꞌebꞌuet naa.
13 Patapita masiku ochepa mfumu Agripa pamodzi ndi Bernisi anabwera ku Kaisareya kudzalonjera Festo.
Basa ma, atahori Yahudi ra mane na, nara na Agripa, no feto na, nara na Bernike, rema sia Kaisarea, fo rae fee hadꞌat neu hofernor feuꞌ a.
14 Atakhala kumeneko masiku angapo, Festo anafotokozera mfumuyo za mlandu wa Paulo. Iye anati, “Kuli munthu wina kuno amene Felike anamusiya mʼndende.
Ara numban fai hira ro hofernor Festus. Faiꞌ esa, Festus dui Paulus dedꞌea na neu ruꞌa se. Ana oi, “Ama maneꞌ! Sia Kaisarea ia, hai minea atahori sa, nara na Paulus. Dalahulu na, hofernor mbaraaꞌ a nda feꞌe naꞌetuꞌ dedꞌea na sa.
15 Nditapita ku Yerusalemu akulu a ansembe ndi akuluakulu a Ayuda anandifotokozera mlandu wake ndipo anandipempha kuti ndigamule kuti ndi wolakwa.
Feꞌe lai-laiꞌ ia, au Yerusalem uu ma, malangga agama Yahudi malangga ra ro lasi-lasi adat ra, rema kalaak Paulus, de roꞌe au hukun e.
16 “Ine ndinawayankha kuti si mwambo wa Aroma kungomupereka munthu ayi. Munthu woyimbidwa mlanduyo amayenera kukumana nawo omunenezawo, kuti iye akhale ndi mwayi woyankhapo pa zimene akumuyimba mlanduzo.
Te ufadꞌe se ae, ‘Tungga mana parenda Roma atoran na, au musi paresaꞌ dedꞌeat ia dei. Atahori mana radꞌedꞌeaꞌ ra musi randaa dei. Au ae rena hei fee salaꞌ saa neu e. Ma ana musi hambu nasalaꞌe ao na boe. Dei fo au bisa uꞌetuꞌ dedꞌeat naa, ma utudꞌaꞌ hukun saa neu e.’
17 Atabwera kuno pamodzi ndi ine, sindinachedwetse mlanduwo, koma ndinayitanitsa bwalo mmawa mwake ndi kulamula kuti amubweretse munthuyo.
Au baliꞌ Kaisarea uma ma, atahori Yahudi hira tungga boe. Mbilaꞌ na ma, au paresaꞌ tuteꞌ dedꞌeat naa. Au denu se ro Paulus nema nandaa no au, fo au bisa bubꞌuluꞌ dedꞌeat ia huu-pata na.
18 Omuyimba mlandu aja atayimirira kuti ayankhule, iwo sananene cholakwa chilichonse chimene ndimayembekezera.
Boe ma, atahori Yahudi ra rambariiꞌ de dui Paulus sala nara. Te saa fo rafadꞌeꞌ neu auꞌ a, bera na nda onaꞌ au dꞌuꞌaꞌ a sa.
19 Mʼmalo mwake, anatsutsana naye pa fundo zina za chipembedzo chawo ndi za munthu wakufa, dzina lake Yesu, amene Paulo akuti ali moyo.
Ara ratofa, huu ara nda ralaꞌ esa soꞌal agama nara sa. Ma, rareresi ro Paulus akaꞌ atahori sa, nara na Yesus. Tungga atahori Yahudi ra, Yesus mate ena. Te Paulus toꞌu nahereꞌ oi Yesus naa, nasodꞌa baliꞌ ena.
20 Ine ndinathedwa nzeru wosadziwa momwe ndikanafufuzira nkhaniyi; kotero ndinafunsa ngati akanafuna kupita ku Yerusalemu kuti akaweruzidwe kumeneko.
Ara rareresi taꞌo naa, te huu au atahori feuꞌ, de nda itaꞌ ae uꞌetuꞌ dedꞌeat agama ia taꞌo bee saꞌ boe. Naa de au utane Paulus ae, ‘Ona bee na, au uꞌetuꞌ dedꞌea ma ia sia Yerusalem, do?’
21 Koma Paulo anapempha kuti akaonekere pamaso pa mfumu ya Chiroma, ndipo ndinalamula kuti asungidwe mpaka pamene ndidzamutumize kwa Kaisara.”
Te ana nda nau sa. Ana noꞌe hene nisiꞌ keser. Naa de au uꞌungge uhereꞌ e, losa kaꞌe ala dei fo haitua e Roma neu.”
22 Ndipo Agripa anati kwa Festo, “Ine ndikufuna ndimumve ndekha munthu ameneyu.” Iye anayankha kuti, “Mudzamumva mawa.”
Ara rena Festus dudꞌui na ma, Mane Agripa oi, “Mete ma bisa naa, au ae rena ao ngga mia atahori naa.” Festus nataa oi, “Bisa! Dei fo au ator fo fetu na, amaꞌ bisa rena ao ma mia atahori naa.”
23 Mmawa mwake Agripa ndi Bernisi anabwera mwaulemu waukulu waufumu nalowa mʼbwalo la milandu pamodzi ndi akulu a asilikali ndiponso akuluakulu a mu mzindawo. Atalamula Festo kuti Paulo abwere, anabweradi.
Mbilaꞌ ma, hofernor Festus ator, fo mane Agripa rena Paulus oꞌola na. Ana o ator fo atahori naeꞌ bisa rena Paulus oꞌola na boe. Malangga soldꞌadꞌu ra ma atahori monaen sia kota Kaisarea, basa se rema rena Paulus. Boe ma, mane Agripa no Bernike masoꞌ rala rema ro bua-bau mane nara. Basa atahori fee hadꞌat neu ruꞌa se. Basa se raꞌabꞌue ena ma, hofernor denu ro Paulus rala neu.
24 Festo anati, “Mfumu Agripa, ndi onse amene muli nafe pano, mukumuona munthu uyu! Ayuda onse anandipempha ine za uyu ku Yerusalemu ndiponso kuno ku Kaisareya, mofuwula kuti, ameneyu sayenera kukhala ndi moyo.
Ara ro Paulus ma, hofernor olaꞌ oi, “Mane Agripa, ama nggara, ma toronoo susue nggare. Atahori ia, nara na Paulus. Malangga Yahudi hira radꞌedꞌea ro e. Ruma sia Yerusalem ma ruma sia ia, ara risiꞌ au, fo raꞌasusuuꞌ au rae, atahori ia, nda nandaa nasodꞌa sa ena.
25 Ine ndinapeza kuti iyeyu sanachite kanthu koyenera kufa, koma popeza anapempha kuti apite kwa mfumu ya Chiroma, ine ndinatsimikiza zomutumiza ku Roma.
Naa de au paresaꞌ e, te nda hambu sala na nandaa no hukun mate sa. Te ana noꞌe hene nisiꞌ mana parenda ataꞌ. Naa de, nau nda nau sa, au musi fee ne Roma neu.
26 Koma ndilibe kanthu kenikeni koti ndilembere Wolemekezekayo za iyeyu. Nʼchifukwa chake ndabwera naye pamaso pa nonsenu, makamaka kwa inuyo mfumu Agripa, kuti mwina mukamufunsitsa ndikhale ndi choti ndilembe.
Mete ma au haitua e, naa, au musi tao susura. Te ia na, au musi suraꞌ saa, fee mane monaeꞌ a? Naa de au uꞌubꞌue basa amaꞌ se, fo rena e. Basa naa, au oꞌe ama maneꞌ Agripa fee au dudꞌuꞌat, fo suraꞌ uhine susura fee neu mane monaeꞌ a. Au duꞌa na nda maloleꞌ sa, mete ma au fee dedꞌeat ia nisiꞌ kaisar, te nda ufadꞌe atahori ia sala na sa. Au oꞌola ngga, baꞌu a ia. Makasi.”
27 Pakuti ine ndikuganiza kuti ndi chinthu chopanda nzeru kutumiza wamʼndende popanda kutchula zifukwa zenizeni za mlandu wake.”