< Panultihon 10 >
1 Ang mga proverbio ni Salomon. Ang usa ka anak nga manggialamon maoy kalipay sa iyang amahan; Apan ang usa ka anak nga buang-buang maoy kaguol sa iyang inahan.
Salomonovi pregovori. Moder sin dela očeta srečnega, toda nespameten sin je potrtost svoji materi.
2 Ang mga bahandi sa kadautan walay kapuslanan; Apan ang pagkamatarung magaluwas gikan sa kamatayon.
Zakladi zlobnosti nič ne koristijo, toda pravičnost osvobaja pred smrtjo.
3 Si Jehova dili motugot sa kalag sa tawong matarung nga magutom; Apan ipahilayo niya ang tinguha sa dautan.
Gospod ne bo trpel, da duša pravičnega izstrada, toda odvrže imetje zlobnega.
4 Mahimong kabus ang magabuhat uban ang usa ka kamot nga tapulan; Apan ang kamot sa makugihon makapahimong adunahan.
Reven postaja tisti, ki ravna s počasno roko, toda roka marljivega dela bogastvo.
5 Kadtong nagaani panahon sa tinginit maoy usa ka manggialamon nga anak; Apan kadtong nagakatulog sa tingani maoy usa ka anak nga nagapakaulaw.
Kdor zbira poleti, je moder sin, toda kdor ob žetvi spi, je sin, ki povzroča sramoto.
6 Ang mga panalangin maoy anaa sa ibabaw sa ulo sa matarung; Apan ang pagpanlupig nagatabon sa baba sa dautan.
Blagoslovi so na glavi pravičnega, toda nasilje pokriva usta zlobnega.
7 Ang handumanan sa matarung maoy bulahan; Apan ang ngalan sa dautan madunot.
Spomin na pravičnega je blagoslovljen, toda ime zlobnega bo strohnelo.
8 Ang manggialamon sa kasingkasing magadawat ug mga sugo; Apan ang usa ka buang-buang nga witwitan mahulog sa kagul-anan.
Moder v srcu bo sprejel zapovedi, toda žlobudrav bedak bo padel.
9 Kadtong nagalakat sa pagkamatul-id nagalakat sa kasigurohan; Apan kadtong nagamasukihon sa iyang mga dalan mahibaloan.
Kdor hodi pošteno, hodi varno; toda kdor svoje poti izkrivlja, bo razpoznan.
10 Kadtong nagapangilo sa mata nagahatag ug kasubo; Apan ang usa ka buang-buang nga witwitan mahulog sa kagul-anan.
Kdor zavija z očesom, povzroča bridkost, toda žlobudrav bedak bo padel.
11 Ang baba sa matarung maoy usa ka tuburan sa kinabuhi; Apan ang pagpanlupig nagatabon sa baba sa dautan.
Usta pravičnega človeka so izvir življenja, toda nasilje pokriva usta zlobnega.
12 Ang pagdumot nagapapukaw sa mga kasamok; Apan ang gugma nagatabon sa tanang mga kalapasan.
Sovraštvo razvnema prepire, toda ljubezen pokriva vse grehe.
13 Diha sa mga ngabil niadtong adunay panimuot hikaplagan ang kaalam: Apan ang usa ka bunal alang sa likod niadtong walay pagsabut.
Na ustnicah tistega, ki ima razumevanje, je najti modrost, toda palica je za hrbet tistega, ki je brez razumevanja.
14 Ang mga tawong manggialamon nagatigum ug kahibalo; Apan ang baba sa buang-buang mao ang usa ka pagkalaglag karon.
Modri ljudje kopičijo spoznanje, toda usta nespametnega so blizu uničenja.
15 Ang bahandi sa tawong adunahan mao ang iyang malig-on nga ciudad; Ang pagkalaglag sa mga kabus mao ang ilang pagkakabus.
Bogataševo premoženje je njegovo močno mesto. Uničenje revnih je njihova revščina.
16 Ang pagpamoo sa tawong matarung nagapadulong ngadto sa kinabuhi; Ang abut sa tawong dautan, ngadto sa pagpakasala.
Trud pravičnega se nagiba k življenju, sad zlobnega h grehu.
17 Anaa sa dalan sa kinabuhi kadtong mamati sa pagbadlong; Apan kadtong nagasalikway sa pagbadlong anaa sa kasaypanan.
Tisti, ki se drži poučevanja, je na poti življenja, toda kdor odklanja opomin, se moti.
18 Kadtong nagatago sa pagdumot adunay bakakon nga mga ngabil; Ug kadtong nagapamulong us usa ka butang-butang maoy usa ka buang.
Kdor z lažnivimi ustnicami skriva sovraštvo in kdor izreka obrekovanje, je bedak.
19 Diha sa daghang mga pulong dili mawad-an sa kalapasan; Apan kadtong nagapugong sa iyang mga ngabil nagabuhat sa manggialamon gayud.
V množici besed ne manjka greha, toda kdor zadržuje svoje ustnice, je moder.
20 Ang dila sa tawong matarung ingon sa piniling salapi: Ang kasingkasing sa tawong dautan diyutay ra ug bili.
Jezik pravičnega je kakor izbrano srebro, srce zlobnega je malo vredno.
21 Ang mga ngabil sa matarung magapakaon ug daghan; Apan ang buang-buang mamatay tungod sa pagkakulang ug salabutan,
Ustnice pravičnega hranijo mnoge, toda bedaki umrejo zaradi pomanjkanja modrosti.
22 Ang panalangin ni Jehova, nagapadato kini; Ug siya wala magadugang ug kasubo niana.
Gospodov blagoslov, ta bogatí in s tem on ne dodaja nobene bridkosti.
23 Maoy usa ka lingaw-lingaw sa usa ka buang ang pagbuhat ug kadautan; Ug maingon niini ang kaalam alang sa usa ka tawo nga masinabuton,
To je kakor zabava bedaku, da počne vragolijo, toda razumevajoč človek ima modrost.
24 Ang kahadlok sa tawong dautan, kini modangat sa ibabaw niya; Ug ang tinguha sa tawong matarung igatugot man.
Strah zlobnega bo prišel nanj, toda želja pravičnega bo zagotovljena.
25 Sa paglabay sa alimpulos ang dautan mahanaw; Apan ang matarung maoy usa ka patukoranan nga walay katapusan.
Kakor mine vrtinčast veter, tako zlobnega ni več, toda pravični je večen temelj.
26 Maingon sa suka nga alang sa mga ngipon, ug sa aso nga alang sa mga mata, Mao man usab ang tapulan alang niadtong nagasugo kaniya.
Kakor kis zobem in kakor dim očem, tako je lenuh tistim, ki ga pošljejo.
27 Ang pagkahadlok kang Jehova nagapalugway sa mga adlaw; Apan ang mga tuig sa dautan pagahamub-on.
Strah Gospodov podaljšuje dneve, toda leta zlobnega bodo skrajšana.
28 Ang paglaum sa matarung mao ang kalipay; Apan ang gipaabut niadtong dautan mawagtang.
Upanje pravičnega bo veselje, toda pričakovanje zlobnega bo propadlo.
29 Ang dalan ni Jehova maoy usa ka malig-ong salipdanan sa tawong matul-id; Apan kini maoy usa ka pagkalaglag sa mga mamumuhat sa kasal-anan.
Gospodova pot je moč iskrenemu, toda uničenje bo za delavce krivičnosti.
30 Ang matarung dili gayud matarug; Apan ang dautan dili magadayon sa yuta.
Pravični ne bo nikoli odstranjen, toda zloben ne bo poselil zemlje.
31 Ang baba sa matarung magabunga ug kaalam; Apan ang dila nga masukihon pagaputlon.
Usta pravičnega prinašajo modrost, toda kljubovalen jezik bo odrezan.
32 Ang mga ngabil sa matarung mahibalo sa angay nga pagadawaton; Apan ang baba sa dautan nagapamulong sa pagkamasukihon.
Ustnice pravičnega vedo, kaj je sprejemljivo, toda usta zlobnega govorijo kljubovalnost.