Panultihon 14
1 Ang maalamong babaye motukod sa iyang panimalay, apan gubaon kini sa buangbuang nga babaye pinaagi sa iyang mga kamot.
Vsaka modra ženska gradi svojo hišo, toda nespametna jo ruši s svojimi rokami.
2 Ang tawong naglakaw sa pakamatarong adunay kahadlok kang Yahweh, apan ang tawo nga dili matinud-anaon sa iyang mga dalan nagsalikway kaniya.
Kdor hodi v svoji poštenosti, se boji Gospoda, toda kdor je sprevržen na svojih poteh, ga prezira.
3 Gikan sa baba sa buangbuang mogawas ang salingsing sa iyang garbo, apan ang ngabil sa maalamon magtipig kanila.
V ustih nespametnih je šiba ponosa, toda ustnice modrih jih bodo varovale.
4 Kung walay mga baka ang pasungan hinlo, apan ang kadagaya sa pananom moabot pinaagi sa kusog sa baka.
Kjer ni volov, so jasli čiste, toda mnogo povečanje je z volovsko močjo.
5 Ang matinud-anon nga saksi dili mamakak, apan ang mini nga saksi mobuga ug mga bakak.
Zvesta priča ne bo lagala, toda kriva priča bo izrekala laži.
6 Ang mayubiton mangita sa kaalam ug walay makaplagan, apan ang kahibalo sayon lang moabot ngadto sa tawong adunay panabot.
Posmehljivec išče modrost, pa je ne najde, toda spoznanje je lahko tistemu, ki razume.
7 Palayo sa tawong buangbuang, kay dili ka makakaplag ug kahibalo sa iyang mga ngabil.
Pojdi izpred prisotnosti nespametnega človeka, kadar v njem ne zaznavaš ustnic spoznanja.
8 Ang kaalam sa tawong maampingon mao ang pagsabot sa iyang kaugalingong dalan, apan ang kabuang sa mga buangbuang mao ang pagpanglimbong.
Modrost razsodnega je razumeti svojo pot, toda neumnost bedakov je prevara.
9 Mayubiton ang mga buangbuang kung ang halad sa sala ihalad, apan taliwala sa matarong ang pabor gipaambit.
Bedaki se posmehujejo ob grehu, toda med pravičnimi je naklonjenost.
10 Nasayod ang kasingkasing sa iyang kaugalingong kapaitan ug walay langyaw nga moambit sa kalipay niini.
Srce pozna svojo lastno grenkobo in tujec se ne vmešava s svojo radostjo.
11 Ang balay sa tawong daotan magun-ob, apan ang barongbarong sa tawong matarong malig-on.
Hiša zlobnega bo zrušena, toda šotor iskrenega bo cvetel.
12 Adunay dalan nga daw matarong alang sa usa ka tawo, apan sa kataposan niini mopadulong sa kamatayon.
Obstaja pot, ki se zdi človeku prava, toda njen konec so poti smrti.
13 Ang kasingkasing makahimo sa pagkatawa apan anaa gihapon sa kasakitan ug ang kalipay mosangpot sa kasub-anan.
Celo v smehu je srce žalostno in konec tega veselja je potrtost.
14 Ang tawong dili matinud-anon makaangkon kung unsa ang angay sa iyang mga dalan, apan ang maayong tawo makaangkon kung unsay ang iyaha.
Odpadnik v srcu bo nasičen s svojimi lastnimi potmi, dober človek pa bo zadovoljen sam od sebe.
15 Ang tawo nga wala gitudlo-an motuo sa bisan unsang butang, apan ang tawo nga maampingon maghunahuna sa iyang mga lakang.
Naivnež verjame vsaki besedi, toda razsoden človek dobro pazi na svojo hojo.
16 Ang tawo nga maalamon mahadlokon ug mopalayo sa daotan, apan ang buangbuang mosalikway gayod sa pagpasidaan.
Moder človek se boji in se oddaljuje od zla, toda bedak besni in je samozavesten.
17 Ang tawong dali ra masuko nagabuhat sa buangbuang nga mga butang, ug gikasilagan ang tawong naglaraw ug daotan.
Kdor je hitro jezen, se vede nespametno, človek zlobnih naklepov pa je osovražen.
18 Ang yano nga tawo makapanunod sa pagkabuangbuang, apan ang maalamon nga mga tawo napalibotan sa kahibalo.
Naivneži podedujejo neumnost, toda razsodni so kronani s spoznanjem.
19 Kadtong mga daotan moyukbo sa atubangan niadtong matarong ug kadtong mga daotan moyukbo sa mga ganghaan sa mga matarong.
Zlobni se priklanjajo pred dobrimi in zlobni pri velikih vratih pravičnih.
20 Ang tawong kabos dumtan bisan sa iyang mga kauban, apan ang tawong adunahan daghan ug mga higala.
Ubogi je osovražen celo od svojega lastnega soseda, toda bogati ima mnogo prijateljev.
21 Ang tawong nagtamay sa iyang silingan nakasala, apan ang tawong nagpakita ug kaluoy sa mga kabos malipayon.
Kdor prezira svojega soseda, greši, toda kdor ima usmiljenje do ubogega, je srečen.
22 Dili ba kadtong naglaraw ug daotan mahisalaag man? Apan kadtong nagplano sa pagbuhat ug maayo makadawat sa pagkamatinud-anon sa kasabotan ug pagkamasaligan.
Mar se ne motijo tisti, ki snujejo zlo? Toda usmiljenje in resnica bosta tem, ki snujejo dobro.
23 Uban sa tanang kakugi moabot ang ganansiya, apan kung kanunay lamang panagsultihanay, mogiya kini sa pagkakabos.
V vsem trudu je korist, toda govorjenje ustnic se nagiba samo k ubožnosti.
24 Ang korona sa tawong maalamon mao ang ilang bahandi, apan ang pagkabuangbuang sa mga buangbuang magdala lamang kanila sa dugang kabuang.
Krona modrih so njihova bogastva, toda nespametnost bedakov je neumnost.
25 Ang matinud-anon nga saksi moluwas sa mga kinabuhi, apan ang mini nga saksi mobuga ug mga bakak.
Poštena priča osvobaja duše, toda varljiva priča govori laži.
26 Kung ang usa ka tawo adunay kahadlok kang Yahweh, siya usab adunay hilabihang pagsalig kaniya; kining mga butanga sama sa lig-ong dapit nga mapanalipdan sa mga anak nianing tawhana.
V strahu Gospodovem je močno zaupanje in njegovi otroci bodo imeli kraj zatočišča.
27 Ang kahadlok kang Yahweh maoy tuboran sa kinabuhi, aron nga motalikod ang tawo gikan sa lit-ag sa kamatayon.
Strah Gospodov je studenec življenja, da se odide od zank smrti.
28 Ang himaya sa hari makita diha sa kadaghan sa iyang katawhan, apan kung walay mga tawo ang prinsipe magguba.
V množici ljudstva je kraljeva čast, toda v pomanjkanju ljudstva je uničenje princa.
29 Ang tawong mapailubon adunay dakong panabot, apan ang tawong dali ra masuko motuboy sa pagkabuangbuang.
Kdor je počasen za bes, ima veliko razumevanja, toda kdor je naglega duha, povišuje neumnost.
30 Ang malinawon nga kasingkasing mao ang kinabuhi sa lawas, apan ang kasina modunot sa kabukogan.
Zdravo srce je življenje mesu, toda zavist gniloba kostem.
31 Ang tawong nagdaogdaog sa mga kabos nagatunglo sa iyang Magbubuhat, apan ang tawong nagpakita ug kaluoy sa nanginahanglan nagpasidungog kaniya.
Kdor zatira ubogega, graja njegovega Stvarnika, toda kdor ga časti, ima usmiljenje do ubogih.
32 Ang tawong daotan malaglag pinaagi sa iyang daotang mga binuhatan, apan ang tawong matarong adunay dalangpanan bisan diha sa kamatayon.
Zlobni je v svoji zlobnosti odpeljan proč, toda pravični ima upanje v svoji smrti.
33 Ang kaalam anaa sa kasingkasing sa adunay panabot, apan bisan sa taliwala sa mga buangbuang gipaila niya ang iyang kaugalingon.
Modrost počiva v srcu tistega, ki ima razumevanje, toda tisti, ki je v sredi bedakov, je spoznan.
34 Ang pagbuhat kung unsa ang matarong motuboy sa nasod, apan ang sala kaulawan sa kang bisan kinsa.
Pravičnost povišuje narod, toda greh je očitek kateremukoli ljudstvu.
35 Ang kaluoy sa hari anaa sa sulugoon nga nagmaampingon, apan ang iyang kasuko alang sa tawo nga nagpakaulaw.
Kraljeva naklonjenost je k modremu služabniku, toda njegov bes je zoper tistega, ki povzroča sramoto.
