Panultihon 13
1 Ang maalamon nga anak mamati sa pagtudlo sa iyang amahan, apan ang mabugalbugalon dili maminaw sa pagbadlong.
Moder sin posluša poučevanje svojega očeta, toda posmehljivec ne posluša oštevanja.
2 Gikan sa bunga sa iyang baba ang tawo maglipay sa mga maayong butang, apan ang kagana sa maluibon alang sa kabangis.
Človek bo jedel dobro po sadu svojih ust, toda duša prestopnikov bo jedla nasilje.
3 Ang tawo nga nagabantay sa iyang baba nanalipod sa iyang kinabuhi, apan ang tawong moabli ug dako sa iyang mga ngabil mogun-ob sa iyang kaugalingon.
Kdor varuje svoja usta, varuje svoje življenje, toda kdor široko odpira svoje ustnice, bo imel uničenje.
4 Ang kagana sa tawong tapulan motinguha apan walay makuha, apan ang kagana sa tawong kugihan tagbawon pag-ayo.
Lenuhova duša želi, pa nima ničesar, toda duša marljivega bo postala obilna.
5 Ang tawo nga nagbuhat ug matarong nagdumot sa mga bakak, apan ang daotang tawo naghimo sa iyang kaugalingon nga mangilngig, ug nagbuhat siya ug kaulawan.
Pravičen človek sovraži laganje, toda zloben človek je gnusen in prihaja v sramoto.
6 Ang pagkamatarong manalipod niadtong dili sad-an sa ilang agianan, apan ang pagkadaotan molaglag sa nagbuhat ug sala.
Pravičnost varuje tistega, ki je na poti iskren, toda zlobnost ruši grešnika.
7 Adunay tawo nga nagpalambo sa iyang kaugalingon, apan wala gayoy nahot ug adunay tawo nga naghatag sa tanan, apan tinuod nga adunahan.
Tam je, ki se dela bogatega, vendar nima ničesar, tam je, ki se dela ubogega, vendar ima velika bogastva.
8 Malukat sa tawong adunahan ang iyang kinabuhi pinaagi sa iyang mga katigayonan, apan ang tawong kabos dili gayod makadawat sa maong pagtagad.
Odkupnina človekovega življenja so njegova bogastva, toda ubogi ne slišijo oštevanja.
9 Ang kahayag sa tawong nagbuhat sa matarong maglipay, apan ang lampara sa daotan pagapalungon.
Svetloba pravičnega razveseljuje, toda svetilka zlobnega bo ugasnjena.
10 Ang garbo manganak lamang ug panagbangi, apan alang niadtong maminaw sa maayong tambag adunay kaalam.
Samo s ponosom pride spor, toda z dobrim svetovanjem je modrost.
11 Ang bahandi mahanaw kung adunay dakong garbo, apan ang tawo nga mangita ug salapi pinaagi sa pagkugi sa iyang kamot modaghan ang iyang salapi.
Premoženje, pridobljeno z ničevostjo, bo zmanjšano, toda kdor zbira s trudom, ga bo povečal.
12 Kung ang paglaom malangan, makaguba kini sa kasingkasing, apan ang pangandoy nga natuman mao ang kahoy sa kinabuhi.
Upanje, ki se prelaga, dela srce bolno, toda ko prihaja želja, je to drevo življenja.
13 Ang tawo nga motamay sa pagtudlo mahitumpawak gihapon niini, apan ang tawong motuman sa mando pagagantihan.
Kdorkoli prezira besedo, bo uničen, toda kdor se boji zapovedi, bo nagrajen.
14 Ang pagpatudlo sa tawong maalamon tuboran sa kinabuhi, maglikay kanimo gikan sa lit-ag sa kamatayon.
Postava modrega je studenec življenja, da odide od zank smrti.
15 Ang maayong panghunahuna makuha ug pabor, apan ang dalan sa mabudhion wala gayoy kataposan.
Dobro razumevanje daje naklonjenost, toda pot prestopnikov je težka.
16 Ang tawong maalaman mobuhat inubanan sa kahibalo sa matag hukom, apan ang buangbuang magpasundayag sa iyang pagkabuangbuang.
Vsak razsodni človek se ukvarja s spoznanjem, toda bedak izpostavlja svojo neumnost.
17 Ang daotan nga mensahero mahitumpawak ngadto sa kasamok, apan ang matinud-anon nga tigbalita magdala ug pagpasig-uli.
Zloben poslanec pada v vragolijo, toda zvest predstavnik je zdravje.
18 Ang tawo nga mosalikway sa pagpanton mahimong kabos ug maulawan, apan ang dungog moabot kaniya nga nagtuon gikan sa pagbadlong.
Revščina in sramota bosta tistemu, ki odklanja poučevanje, toda kdor upošteva opomin, bo spoštovan.
19 Ang pangandoy nga natuman tam-is sa panlasa, apan ang mga buangbuang dili gayod motalikod sa pagkadaotan.
Izpolnjena želja je duši sladka, toda bedakom je to ogabnost, da odidejo od zla.
20 Paglakaw uban sa mga maalamon ug magmaalamon ka, apan ang kauban sa mga buangbuang mag-antos sa kasakit.
Kdor hodi z modrimi ljudmi, bo moder, toda skupina bedakov bo uničena.
21 Ang katalagman mosunod sa mga makasasala, apan kadtong nagbuhat ug matarong adunay maayong ganti.
Zlo preganja grešnike, toda dobro bo pravičnim poplačano.
22 Ang tawong matarong adunay ikabilin nga panulundon alang sa iyang mga apo, apan ang bahandi sa makasasala mahiadto sa tawo nga nagbuhat ug matarong.
Dober človek zapušča dediščino otrokom svojih otrok, premoženje grešnika pa je prihranjeno za pravičnega.
23 Ang wala gidaro nga uma nga gipanag-iyahan sa usa ka kabos makahatag ug daghang pagkaon, apan gibanlas kini pinaagi sa dili pagkamataronganon.
Mnogo hrane je v oranju zemlje ubogih, toda tam je, kar je uničeno zaradi pomanjkanja sodbe.
24 Ang tawong dili mopanton sa iyang anak wala naghiguma kaniya, apan ang tawo nga naghigugma sa iyang anak maampingon sa pagpanton kaniya.
Kdor prizanaša svoji šibi, sovraži svojega sina, toda kdor ga ljubi, ga zgodaj kara.
25 Ang tawong nagbuhat ug matarong mokaon hangtod sa iyang katagbawan, apan ang tiyan sa mga daotan kanunay gutom.
Pravični jé do zadovoljitve svoje duše, toda trebuh zlobnega bo čutil pomanjkanje.
