Genesis 21
1 Gitagad ni Yahweh si Sara sumala sa iyang gisulti nga pagabuhaton, ug gibuhat ni Yahweh ang iyang gisaad kang Sara.
Jahve se sjeti Sare kako je rekao i učini joj kako je obećao:
2 Nagmabdos si Sara ug nanganak ug usa ka batang lalaki alang kang Abraham sa natigulang na siya, sumala sa gitagal nga panahon nga gisulti sa Dios kaniya.
Sara zače i rodi Abrahamu sina u njegovoj starosti - u vrijeme koje je Bog označio.
3 Ginganlan ni Abraham ang iyang anak nga lalaki ug Isaac, siya nga gipakatawo kaniya, nga gipanganak ni Sara.
Abraham nadjene ime Izak svome sinu što mu ga Sara rodi.
4 Gituli ni Abraham ang iyang anak nga si Isaac sa dihang walo na kini ka adlaw, sumala sa gisugo kaniya sa Dios.
I poslije osam dana obreza Abraham svoga sina Izaka, kako mu je Bog naredio.
5 Nagpanuigon si Abraham ug 100 ka tuig sa pagkatawo ni Isaac alang kaniya.
Abrahamu bijaše stotinu godina kad mu se rodio sin Izak.
6 Miingon si Sara, “Gipakatawa ako sa Dios; ang tanang makadungog mangatawa uban kanako.”
Sara reče: “Dade mi Bog da se nasmijem, i tko god to čuje nasmijat će mi se.”
7 Miingon usab siya, “Kinsa ba ang makaingon kang Abraham nga si Sara makapasuso pa sa mga bata, ug ania ako nakapahimugso pa kaniya ug usa ka batang lalaki sa iyang katigulangon!”
Još doda: “Tko bi ikad rekao Abrahamu: djecu će ti Sara dojiti! Ipak sina mu rodih u starosti”.
8 Midako ang bata ug gilutas nila kini, ug nagpakombira si Abraham sa adlaw sa paglutas kang Isaac.
Dijete je raslo i bilo od sise odbijeno. A u dan u koji Izak bijaše od sise odbijen Abraham priredi veliku gozbu.
9 Nakita ni Sara nga gibiaybiay sa anak ni Hagar nga Ehiptohanon si Isaac, nga gipakatawo ni Hagar alang kang Abraham.
Jednom opazi Sara gdje se sin koga je Egipćanka Hagara Abrahamu rodila igra s njezinim sinom Izakom,
10 Busa gisultihan niya si Abraham, “Papahawaa kining ulipong babaye ug ang iyang anak: kay ang anak niining sulugoong babaye dili mahimong manununod uban ang akong anak, nga si Isaac.”
pa reče Abrahamu: “Otjeraj tu sluškinju i njezina sina, jer sin sluškinje ne smije biti baštinik s mojim sinom - s Izakom!”
11 Kining mga butanga nakapaguol pag-ayo kang Abraham tungod sa iyang anak nga lalaki.
To je Abrahamu bilo nemilo, jer je i Jišmael bio njegov sin.
12 Apan gisultihan sa Dios si Abraham, “Ayaw kaguol tungod sa bata, ug tungod sa imong ulipong babaye. Paminawa ang tanang mga pulong nga iyang gisulti kanimo mahitungod niining mga butanga, tungod kay pinaagi kang Isaac paganganlan ang imong kaliwatan.
Ali Bog reče Abrahamu: “Nemoj se uznemirivati zbog dječaka i zbog svoje sluškinje; sve što ti kaže Sara poslušaj, jer će Izakovo potomstvo tebi ovjekovječiti ime.
13 Himoon ko usab nga dakong nasod ang anak nga lalaki sa ulipong babaye, tungod kay kaliwat mo man gihapon siya.”
I od sina tvoje sluškinje podići ću velik narod, jer je tvoj potomak.”
14 Mibangon si Abraham sayo sa kabuntagon, ug mikuha ug tinapay ug panit nga panudlanan sa tubig, ug gihatag ngadto kang Hagar, gipapas-an niya kini. Gihatag niya ang bata kaniya ug gipalakaw. Mipahawa si Hagar ug naglatagaw didto sa kamingawan sa Beersheba.
Rano ujutro Abraham uze kruha i mješinicu vode pa dade Hagari; stavi to na njezina ramena, zajedno s dječakom, te je otpusti. Vrludala je amo-tamo po pustinji Beer Šebe.
15 Sa nahurot na ang tubig sa panit nga panudlanan, gibiyaan niya ang bata ilalom sa usa ka kahoy.
Potrošivši vodu iz mješinice, ostavi dijete pod jednim grmom,
16 Unya milakaw siya ug milingkod palayo dyutay sa bata, sama sa gilay-on sa pagbuhi sa pana, kay miingon siya, “Dili ako makaako sa pagtan-aw sa kamatayon sa bata.” Sa paglingkod niya atbang sa bata, missinggit siya ug mihilak.
a sama ode i sjede nasuprot, daleko koliko luk može dobaciti. Govorila je u sebi: “Neću da vidim kako dijete umire.” Sjedeći tako, udari u jecanje.
17 Nadungog sa Dios ang tingog sa bata, ug gitawag sa anghel sa Dios si Hagar gikan sa langit, ug miingon kaniya, “Unsa bay nakapahasol kanimo, Hagar? Ayaw kahadlok, kay nadungog sa Dios ang tingog sa bata sa nahimutangan niini.
Bog ču plač dječaka te anđeo Božji zovne s neba Hagaru i reče joj: “Što ti je, Hagaro? Ne boj se! Jer je Bog čuo plač dječaka u njegovoj nevolji.
18 Tindog, sakwata ang bata, ug dasiga siya; kay himoon ko siyang dakong nasod.”
Na noge! Digni dječaka i utješi ga, jer od njega ću podići velik narod.”
19 Unya giablihan sa Dios ang iyang mga mata, ug nakita niya ang atabay nga may tubig. Miadto siya ug gipuno ug tubig ang panit nga panudlanan, ug gipainom ang bata.
Tada joj Bog otvori oči pa ona opazi studenac. Ode i napuni vodom mješinicu pa napoji dječaka.
20 Ang Dios nag-uban sa bata, ug nagtubo siya. Mipuyo siya sa kamingawan ug nahimong usa ka magpapana.
Bog je bio s dječakom te je rastao i odrastao. Živio je u pustinji te postao vješt u strijeljanju iz luka.
21 Mipuyo siya sa kamingawan sa Paran, ug ang iyang inahan mikuha ug usa ka asawa alang kaniya gikan sa yuta sa Ehipto.
Dom mu bijaše u pustinji Paranu; a njegova mu majka dobavi ženu iz zemlje egipatske.
22 Miabot ang panahon nga sila si Abimelec ug si Phicol ang kapitan sa iyang mga kasundalohan nakigsulti kang Abraham, ug miingon, “Ang Dios nag-uban kanimo sa tanan nimong gibuhat.
U to vrijeme Abimelek - koga je pratio Fikol, zapovjednik njegove vojske - reče Abrahamu: “Bog je s tobom u svemu što radiš.
23 Busa karon panumpa kanako dinhi pinaagi sa Dios nga dili mo gayod ako limbongan, ni bisan ang akong mga kaanakan, ni bisan ang akong mga kaliwatan. Ipakita kanako ug didto sa yuta nga imong gipuy-an ang sama gihapong kasabotan sa pagkamatinud-anon nga akong gipakita kanimo.”
Stoga mi se ovdje i sada zakuni Bogom da nećeš varati ni mene ni moju rodbinu i prijatelje nego da ćeš se prema meni i prema zemlji u kojoj sad boraviš ponašati pošteno, kao što sam se ja prema tebi ponio.”
24 Si Abraham mitubag, “Ipanumpa ko.”
“Kunem se”, odgovori Abraham.
25 Mireklamo usab si Abraham kang Abimelec mahitungod sa atabay nga giilog sa mga sulugoon ni Abimelec gikan kaniya.
Onda Abraham prekori Abimeleka zbog zdenca vode što su ga Abimelekove sluge bile prisvojile.
26 Si Abimelec miingon, “Wala ako masayod kinsa ang nagbuhat niining mga butanga. Wala ka man magsulti kanako kaniadto; wala ako makadungog niini kondili karon lamang.”
A Abimelek reče: “Ne znam tko je to učinio; ni ti me nisi o tome obavijestio, niti sam ja o tome čuo, osim danas.”
27 Busa gikuha ni Abraham ang karnero ug ang baka ug gihatag kini kang Abimelec, ug naghimo silang duha ug usa ka kasabotan.
Abraham uzme ovaca i goveda pa ih dade Abimeleku te njih dvojica sklope savez.
28 Busa gilain ni Abraham alang kanila ang pito ka nating baye nga mga karnero gikan sa panon.
Potom Abraham razluči napose sedam janjaca od stada.
29 Si Abimelec miingon kang Abraham, “Unsa may buot ipasabot niining imong nilain nga pito ka nating baye nga mga karnero?”
Nato Abimelek zapita Abrahama: “Što znači ovih sedam janjaca koje si na stranu stavio?”
30 Mitubag siya, “Kining pito ka nating baye nga mga karnero nga pagadawaton nimo gikan sa akong kamot, mahimo kining saksi alang kanako, nga gikalot ko gayod kini nga atabay.”
A on odgovori: “Primi ovih sedam janjaca iz moje ruke da mi bude dokazom da sam ja iskopao ovaj zdenac.”
31 Busa gitawag niya ug Beersheba ang maong dapit, tungod kay didto man silang duha nanumpa,
Zato se ono mjesto nazvalo Beer Šeba; jer se njih dvojica ondje zakleše.
32 Naghimo sila ug kasabotan didto sa Beersheba, ug unya si Abimelec ug si Phicol, ang kapitan sa iyang mga kasundalohan, mipauli ngadto sa yuta sa mga Filistihanon.
Pošto su sklopili savez kod Beer Šebe, Abimelek i zapovjednik njegove vojske Fikol odu i vrate se u zemlju Filistejaca.
33 Gitanom ni Abraham ang kahoy nga tamarisko sa Beersheba. Gisimba niya didto si Yahweh, ang walay kataposang Dios.
Abraham zasadi kod Beer Šebe tamarisku i ondje zazove ime Jahve - Boga Vječnoga.
34 Nagpabiling langyaw si Abraham didto sa yuta sa mga Filistihanon sa daghang mga adlaw.
Dugo je vremena Abraham proveo u zemlji filistejskoj kao pridošlica.
