2 Samuel 13

1 Nahitabo kini human nga si Amnon nga anak ni David, naibog pag-ayo sa maanyag nga babaye nga iyang igsoon sa amahan nga si Tamar, nga igsoon ni Absalom, usa sa mga anak nga lalaki ni David.

A potom se dogodi ovo: Davidov sin Abšalom imao je lijepu sestru po imenu Tamaru i u nju se zaljubio Davidov sin Amnon.

2 Wala na mahimutang si Amnon ug nasakit siya tungod sa iyang igsoon sa amahan nga si Tamar. Ulay siya, ug daw sa dili mamahimo alang kang Amnon ang pagbuhat sa bisan unsa ngadto kaniya.

Amnon se toliko mučio da se gotovo razbolio radi svoje sestre Tamare: jer ona bijaše djevica, pa Amnon nije vidio mogućnosti da joj učini bilo što.

3 Apan adunay higala si Amnon nga ginganlag Jehonadab ang anak nga lalaki ni Shama, nga igsoon ni David. Si Jehonadab limbongan kaayo nga tawo.

Ali imaše Amnon prijatelja po imenu Jonadaba, sina Davidova brata Šimeja; a Jonadab bijaše vrlo domišljat.

4 Miingon si Jehonadab kang Amnon, “Ngano man, nga ang anak sa hari, magul-anon sa matag buntag? Dili ka ba mosulti kanako?” Busa mitubag si Amnon kaniya, “Nahigugma ako kang Tamar, ang igsoon ni Absalom nga akong igsoon sa amahan.”

I upita on Amnona: “Odakle to, kraljev sine, da si svako jutro mlitav? Ne bi li mi kazao?” A Amnon mu odgovori: “Zaljubljen sam u Tamaru, sestru svoga brata Abšaloma.”

5 Ug miingon si Jehonadab ngadto kaniya, “Paghigda sa imong higdaanan ug pagpakaaron-ingnon nga nasakit. Sa dihang moadto ang imong amahan sa pagtan-aw kanimo, hangyoa siya, 'Mamahimo mo ba nga ipadala ang akong igsoon nga babaye nga si Tamar aron maghatag ug pagkaon ug magluto niini sa akong atubangan, aron nga makita ko kini ug makakaon gikan sa iyang kamot?””

A Jonadab mu reče: “Lezi u postelju i pričini se bolestan, pa kad dođe tvoj otac da te pohodi, ti mu reci: 'Dopusti da dođe moja sestra Tamara da mi dade jesti; ako ona pred mojim očima zgotovi jelo da to vidim, onda ću iz njezine ruke jesti.'”

6 Busa mihigda si Amnon ug nagpakaaron-ingnon nga nasakit. Sa dihang miadto ang hari sa pagtan-aw kaniya, miingon si Amnon sa hari, “Palihog ipadala ang akong igsoon nga si Tamar sa paghimo ug pipila ka pagkaon alang sa akong sakit sa akong atubangan aron makakaon ako gikan sa iyang kamot.”

Amnon, dakle, leže i pričini se bolestan. Kad je došao kralj da ga pohodi, reče Amnon kralju: “Dopusti da dođe moja sestra Tamara da pred mojim očima zgotovi koji kolač i ja ću se okrijepiti iz njezine ruke.”

7 Sa iyang palasyo nagpadala ug pulong si David ngadto kang Tamar, nga nag-ingon, “Pag-adto karon sa balay sa imong igsoon nga lalaki nga si Amnon ug pag-andam ug pagkaon alang kaniya.”

Tada David poruči Tamari u palaču: “Idi u kuću svoga brata Amnona i priredi mu jelo!”

8 Busa miadto si Tamar sa balay sa iyang igsoon nga lalaki nga si Amnon kung asa siya naghigda. Nagkuha siya ug harina ug iya kining gimasa ug gihulma nga tinapay sa iyang panan-aw, ug unya giluto niya kini.

Tamara ode u kuću svoga brata Amnona. A on ležaše. Uze ona brašna, umijesi ga, načini kolače pred njegovim očima te ih ispeče.

9 Gikuha niya ang karahay ug gihatag ang tinapay ngadto kaniya, apan nagdumili siya sa pagkaon. Unya miingon si Amnon sa uban nga anaa, “Pagawsa ang matag-usa, palayo kanako.” Busa ang matag-usa mipahawa sa iyang atubangan.

Potom uze tavu i istrese je preda nj, ali Amnon ne htjede jesti nego reče: “Otpremite sve odavde!” I svi iziđoše od njega.

10 Busa miingon si Amnon kang Tamar, “Dad-a ang pagkaon sa akong lawak aron makakaon ako gikan sa imong kamot.” Busa gidala ni Tamar ang tinapay nga iyang gihimo, ug gidala kini sa lawak sa iyang igsoon nga si Amnon.

Tada Amnon reče Tamari: “Donesi mi jelo u spavaonicu da se okrijepim iz tvoje ruke!” I Tamara uze kolače koje bijaše zgotovila i donese ih svome bratu Amnonu u spavaonicu.

11 Sa dihang nadala na niya ang pagkaon ngadto kaniya, gikuptan niya ang iyang kamot ug giingnan siya, “Dali, dulog uban kanako, akong igsoon.”

A kad mu je pružila da jede, on je uhvati rukom i reče joj: “Dođi, sestro moja, lezi sa mnom!”

12 Mitubag siya kaniya, “Dili, akong igsoon, ayaw ako pugsa, kay walay sama niini nga angay himoon sa Israel. Ayaw himoa kining makauulaw nga butang!

A ona mu reče: “Nemoj, brate moj! Ne sramoti me jer se tako ne radi u Izraelu. Ne čini takve sramote!

13 Unsaon ko man pagwagtang sa akong kaulaw? Unya unsaon naman lang ka? Mahimo kang sama sa usa ka buangbuang sa tibuok Israel! Karon palihog, pakigsulti sa hari, tungod kay dili niya ako ihikaw kanimo.”

Kuda bih ja sa svojom sramotom? A i ti bi bio kao bestidnik u Izraelu! Nego govori s kraljem: on me neće uskratiti tebi!”

14 Bisan pa niana wala maminaw si Amnon kaniya. Tungod kay mas kusgan man siya kay kang Tamar, gidakop niya siya ug nakigdulog siya kaniya.

Ali je on ne htjede poslušati, nego je svlada i leže s njom.

15 Unya gikasilagan ni Amnon si Tamar sa hilabihan nga kasilag. Gikasilagan niya siya mas labaw pa sa iyang paghandom kaniya. Miingon si Amnon kaniya, “Barog ug lakaw.”

Nato je odmah zamrzi silnom mržnjom te je mržnja kojom ju je zamrzio bila veća od ljubavi kojom ju je prije ljubio. I reče joj Amnon: “Ustani! Odlazi!”

16 Apan mitubag siya kaniya, “Dili! Tungod kay kining dakong kadaotan nga pagpalakaw nimo kanako mas labi pang daotan sa imong gibuhat kanako!” Apan wala maminaw si Amnon kaniya.

A ona mu odvrati: “Ne, brate moj! Ako me sad otjeraš, bit će to veće zlo od onoga koje si mi učinio!” Ali je on ne htjede slušati,

17 Hinuon, gitawag niya ang iyang kaugalingong sulugoon ug giingnan, “Dad-a kining bayhana palayo kanako, ug trangkahi ang pultahan pagkahuman.”

nego dozva momka koji ga je služio i zapovjedi mu: “Otjeraj ovu od mene, izbaci je i zaključaj vrata za njom!”

18 Unya gidala siya sa iyang sulugoon ug gitrangkahan ang pultahan pagkahuman. Nagsul-ob si Tamar ug bisti nga adunay mga dayandayan tungod kay ang mga anak sa hari nga ulay magbisti man niana nga pamaagi.

(A ona je imala na sebi haljinu s dugim rukavima, jer su se nekoć u takve haljine oblačile kraljeve kćeri dok su bile djevojke.) Sluga je izvede van i zaključa vrata za njom.

19 Nagbutang ug abo si Tamar sa iyang ulo ug gigisi niya ang iyang bisti. Gibutang niya ang iyang kamot sa iyang ulo ug milakaw palayo, mihilak ug kusog samtang nagpalayo siya.

Tada Tamara uze prašine i posu se njom po glavi, razdrije haljinu s dugim rukavima koju je imala na sebi, stavi ruku na glavu i ode vičući glasno dok je išla.

20 Si Absalom nga iyang igsoon miingon kaniya, “Didto ka ba uban ni Amnon nga imong igsoon? Apan karon paghilom lang, akong igsoon. Imo siyang igsoon. Ayaw pagbaton niining butanga sa imong kasingkasing.” Busa nagpabilin si Tamar nga nag-inusara sa balay ni Absalom nga iyang igsoon.

A njezin je brat Abšalom upita: “Je li možda tvoj brat Amnon bio s tobom? Ali sada, sestro moja, šuti: brat ti je! Ne uzimaj to k srcu!” Tako je Tamara ostala osamljena u kući svoga brata Abšaloma.

21 Apan sa dihang nadunggan ni Haring David kining tanang mga butang, nasuko siya pag-ayo.

Kad je kralj David čuo sve što se dogodilo, vrlo se razgnjevi, ali ne htjede žalostiti svoga sina Amnona, koga je ljubio jer mu bijaše prvorođenac.

22 Walay gisulti si Absalom ngadto kang Amnon, kay nasilag si Absalom kaniya tungod sa iyang gibuhat ug pagpakaulaw sa iyang igsoon nga si Tamar.

A Abšalom ne reče Amnonu ni riječi, ni zle ni dobre, jer je Abšalom zamrzio Amnona što mu osramoti sestru Tamaru.

23 Nahitabo kini human sa duha ka tuig nga si Absalom nagkuha ug tigpanupi sa mga karnero sa Baal Hasor, nga duol sa Efraim, ug gidapit ni Absalom ang tanang mga anak sa hari sa pagbisita didto.

A poslije dvije godine imao je Abšalom striženje ovaca u Baal Hasoru kod Efrajima; i Abšalom pozva svu kraljevu obitelj.

24 Miadto si Absalom sa hari ug miingon, “Tan-awa karon, ang imong sulugoon magpatupi sa iyang mga karnero. Palihog, hinaot nga ang hari ug ang iyang mga sulugoon mouban kanako, nga imong sulugoon.”

Abšalom dođe kralju i reče mu: “Evo, tvoj sluga ima striženje ovaca, pa neka se kralj i njegovi dvorani udostoje doći svome sluzi.”

25 Ang hari mitubag kang Absalom, “Dili, akong anak, ang tanan kanamo dili kinahanglan nga moadto kay makapabug-at lamang kami kanimo.” Gidasig ni Absalom ang hari, apan dili siya moadto, hinuon gipanalanginan niya si Absalom.

Ali kralj odgovori Abšalomu: “Ne, sine, nećemo doći svi, da ti ne budemo na teret.” Abšalom ustraja, ali kralj ne htjede ići, nego ga blagoslovi i otpusti.

26 Unya miingon si Absalom, “Kung dili, palihog itugot ang akong igsoon nga si Amnon mouban kanamo.” Busa ang hari miingon kaniya, “Nganong kinahanglan man nga mouban si Amnon kanimo?”

Ali Abšalom nastavi: “Ako ti nećeš, dopusti da bar moj brat Amnon pođe s nama.” A kralj ga upita: “Zašto da ide s tobom?”

27 Namugos si Absalom kang David, busa gitugotan niya si Amnon ug ang tanang mga anak sa hari sa pag-uban kaniya.

Ali je Abšalom i dalje navaljivao te David naposljetku pusti s njim Amnona i sve kraljeve sinove. Abšalom priredi kraljevsku gozbu

28 Gisugo ni Absalom ang iyang mga sulugoon sa pag-ingon, “Paminaw pag-ayo. Sa dihang magsugod si Amnon ug kahubog sa bino, ug kung moingon ako kaninyo, 'Atakiha si Amnon,' patya dayon siya. Ayaw kahadlok. Dili ba ako man ang nagsugo kaninyo? Pagmalig-on ug pagmaisog.”

i zapovjedi svojim slugama ovako: “Pazite! Kad se Amnonu razveseli srce od vina i ja vam viknem: 'Ubijte Amnona!' tada ga pogubite! Ne bojte se, jer vam tako zapovijedam! Ohrabrite se i pokažite se junaci!”

29 Busa gibuhat sa mga sulugoon ni Absalom ngadto kang Amnon sumala sa iyang gisugo kanila. Unya nanindog ang tanang mga anak sa hari, ug ang matag usa ka lalaki misakay sa ilang mula ug mikagiw.

I Abšalomove sluge učiniše s Amnonom kako im zapovjedi Abšalom. Tada skočiše svi kraljevi sinovi, pojahaše svaki svoju mazgu i pobjegoše.

30 Busa nahitabo kini, samtang anaa pa sila sa dalan, ang balita miabot kang David nga nag-ingon, “Gipamatay ni Absalom ang tanang mga anak sa hari, ug walay usa kanila nga nahibilin.”

Dok su oni još bili na putu, dođe ovakva vijest Davidu: “Abšalom je pobio sve kraljeve sinove, nije ostao od njih ni jedan jedini.”

31 Mibarog ang hari ug gigisi niya ang iyang bisti, ug miyaka diha sa salog; nagbarog ang tanan niyang sulugoon uban sa paggisi sa ilang mga bisti.

Kralj ustade, razdrije svoje haljine i baci se na zemlju; i svi njegovi dvorani koji stajahu oko njega razdriješe svoje haljine.

32 Si Jehonadab nga anak nga lalaki ni Shama, nga igsoon ni David, mitubag ug miingon, “Hinaot nga dili motuo ang akong agalon nga ilang gipamatay ang tanang batan-ong lalaki nga mao ang mga anak sa hari, kay si Amnon lamang ang namatay. Giplano na kining daan ni Absalom sukad pa sa adlaw nga gipanamastamasan ni Amnon ang iyang igsoon nga si Tamar.

Ali Jonadab, sin Davidova brata Šimeja, progovori ovako: “Neka ne govori moj gospodar da su pobili sve mladiće, kraljeve sinove, jer je poginuo samo Amnon: na Abšalomovu licu mogla se predviđati nesreća od onoga dana kad je Amnon osramotio njegovu sestru Tamaru.

33 Busa hinaot nga dili magbaton niining balita sa iyang kasingkasing ang akong agalon nga hari, sa pagtuo nga ang tanang mga anak sa hari gipamatay, kay si Amnon lamang ang gipatay.”

Zato neka sada moj gospodar i kralj ne misli u srcu da su svi kraljevi sinovi poginuli. Poginuo je samo Amnon,

34 Mikagiw si Absalom. Ang sulugoon nga nagpabiling nagbantay miyahat sa iyang mata ug nakita niya ang daghang mga tawo nga nagpadulong sa dalan nga anaa sa kabungtorang dapit sa kasadpan.

a Abšalom je pobjegao.” A momak koji bijaše na straži podiže oči i ugleda mnoštvo naroda gdje silazi cestom od Horonajima. Stražar dođe i javi kralju: “Vidio sam ljude gdje silaze cestom od Horonajima po gorskom obronku.”

35 Unya miingon si Jehonadab ngadto sa hari, “Tan-awa, nagpadulong ang mga anak sa hari. Sama kini sa giingon sa imong sulugoon.”

Tada Jonadab reče kralju: “Evo stigoše kraljevi sinovi! Dogodilo se kako je rekao tvoj sluga.”

36 Busa sa pagkahuman gayod niya ug sulti, miabot ang mga anak sa hari ug gipatugbaw ang ilang mga tingog ug nanghilak. Mapait usab nga mihilak ang hari ug ang iyang mga sulugoon.

Tek što je to izrekao, a to kraljevi sinovi uđoše i zaplakaše u sav glas; a i kralj i svi njegovi dvorani plakahu.

37 Apan si Absalom mikagiw ug miadto kang Talmai nga anak ni Ammihud, nga hari sa Gesur. Nagbangotan si David sa matag adlaw alang sa iyang anak.

Abšalom pak bijaše pobjegao i otišao k Talmaju, sinu Amihudovu, gešurskom kralju. A David tugovaše za svojim sinom bez prestanka.

38 Busa mikagiw si Absalom ug miadto sa Gesur, diin nagpuyo siya sa tulo ka tuig.

A pošto je Abšalom pobjegao i otišao u Gešur, ostao je ondje tri godine.

39 Ang hunahuna ni Haring David naghandom nga moadto aron makita si Absalom, kay nahupay na man siya mahitungod kang Amnon ug sa iyang kamatayon.

Kralj David prestao se srditi na Abšaloma jer se utješio zbog smrti Amnonove.