< 2 Hari 3 >
1 Karon sa ika-18 na ka tuig sa pagdumala ni Jehoshafat nga hari sa Juda, nagsugod sa paghari si Joram ang anak nga lalaki ni Ahab sa tibuok Israel sa Samaria; naghari siya sulod sa napulog duha katuig.
Torej Ahábov sin Jehorám je začel kraljevati nad Izraelom, v Samariji, v osemnajstem letu Judovega kralja Józafata in kraljeval je dvanajst let.
2 Gibuhat niya kung unsa ang daotan sa panan-aw ni Yahweh, apan dili sama sa iyang amahan ug sa iyang inahan; kay iyang gihawa ang sagradong haligi nga bato sa Baal nga gibuhat sa iyang amahan.
Počel je zlo v Gospodovih očeh, toda ne kakor njegov oče in kakor njegova mati, kajti odstranil je Báalovo podobo, ki jo je naredil njegov oče.
3 Apan gihimo niya ang mga sala ni Jeroboam ang anak nga lalaki ni Nebat, nga maoy hinungdan nga nakasala ang Israel; wala siya mobiya gikan niini.
Kljub temu se je trdno držal grehov Nebátovega sina Jerobeáma, ki je Izraela pripravil, da greši; ni odšel od njih.
4 Karon si Mesha ang hari sa Moab nagbuhi ug mga karnero. Kinahanglan maghatag siya ngadto sa hari sa Israel ug 100, 000 ka mga nating kanero ug 100, 000 ka mga balahibo sa mga laking karnero.
Moábski kralj Meša je bil lastnik ovc in je Izraelovemu kralju dajal sto tisoč jagnjet in sto tisoč ovnov, [skupaj] z volno.
5 Apan pagkamatay ni Ahab, ang hari sa Moab nagsupak batok sa hari sa Israel.
Toda pripetilo se je, ko je bil Aháb mrtev, da se je moábski kralj uprl zoper Izraelovega kralja.
6 Busa nianang panahona mibiya si Haring Joram sa Samaria aron molibot sa tibuok Israel alang sa gubat.
Kralj Jehorám je istočasno odšel iz Samarije in preštel ves Izrael.
7 Nagpadala siya ug mensahe ngadto sa hari sa Juda nga si Jehoshafat, nga naga-ingon, “Nakigbatok kanako ang hari sa Moab. Mahimo ka bang mouban kanako batok sa Moab aron sa pagpakiggubat?” Mitubag si Jehoshafat, “Mokuyog ako. Kay ingon nga ako mao man ikaw, akong katawhan ingon nga imong katawhan, akong mga kabayo ingon nga imong mga kabayo.”
Odšel je in poslal k Judovemu kralju Józafatu, rekoč: »Moábski kralj se je uprl zoper mene. Ali hočeš iti z menoj v bitko zoper Moáb?« Rekel je: »Šel bom gor. Jaz sem, kakor si ti, moje ljudstvo je kakor tvoje ljudstvo in moji konji kakor tvoji konji.«
8 Unya miingon siya, “Asa man nga dalan kita moataki?” Mitubag si Jehoshafat, “Sa dalan sa kamingawan sa Edom.”
Rekel je: »Po kateri poti bomo šli gor?« Odgovoril je: »Po poti skozi edómsko divjino.«
9 Busa nanglakaw ang mga hari sa Israel, Juda, ug Edom sa kurba nga porma sulod sa pito ka adlaw. Wala nay makaplagan nga mga tubig alang sa ilang mga sundalo, ni alang sa ilang mga kabayo o uban pang mga kahayopan.
Tako so Izraelov kralj, Judov kralj in edómski kralj odšli in zaokrožili sedemdnevno potovanje in tam ni bilo vode za vojsko in živino, ki jim je sledila.
10 Busa miingon ang hari sa Israel, “Unsa man kini? Gitawag ba ni Yahweh ang tulo ka mga hari aron itugyan sila ngadto sa mga kamot sa Moab?”
Kralj Izraela je rekel: »Gorje, da je te tri kralje Gospod poklical skupaj, da jih izroči v roko Moába!«
11 Apan miingon si Jehoshafat, “Wala bay propeta dinhi ni Yahweh, nga mahimo kitang makapangutana kang Yahweh pinaagi kaniya?” Mitubag ang usa sa mga sulugoon sa hari sa Israel ug miingon, “Anaa dinhi si Eliseo ang anak nga lalaki ni Safat, nga nagbubo ug tubig sa mga kamot ni Elias.”
Toda Józafat je rekel: » Mar ni tukaj Gospodovega preroka, da bi po njem lahko poizvedel od Gospoda?« Eden izmed služabnikov Izraelovega kralja je odgovoril in rekel: »Tukaj je Šafátov sin Elizej, ki je izlival vodo na Elijeve roke.«
12 Miingon si Jehoshafat, “Ang pulong ni Yahweh uban kaniya.” Busa ang hari sa Israel, si Jehoshafat, ug ang hari sa Edom milugsong ngadto kaniya.
Józafat je rekel: »Z njim je Gospodova beseda.« Tako so Izraelov kralj, Józafat in edómski kralj odšli dol k njemu.
13 Miingon si Eliseo ngadto sa hari sa Israel, “Unsa man ang akong mahimo kaninyo? Adto kamo sa mga propeta sa inyong mga amahan ug inahan.” Busa miingon kaniya ang hari sa Israel, “Dili, tungod kay gitigom ni Yahweh kining tulo ka mga hari aron ihatag sila ngadto sa mga kamot sa Moab.”
Elizej je rekel Izraelovemu kralju: »Kaj imam s teboj? Spravi se k prerokom svojega očeta in k prerokom svoje matere.« Izraelov kralj pa mu je rekel: »Ne, kajti Gospod je te tri kralje sklical skupaj, da jih izroči v roko Moába.«
14 Mitubag si Eliseo, “Ingon nga buhi si Yahweh ang pangulo sa kasundalohang mga angel, nga nagbarog ako sa iyang atubangan, sa pagkatinuod kung wala pa ako nagtahod sa presensya ni Jehoshafat ang hari sa Juda, dili unta ako manumbaling kaninyo, ni motan-aw kaninyo.
Elizej je rekel: » Kakor živi Gospod nad bojevniki, pred katerim stojim, zagotovo, če se ne bi oziral na prisotnost Judovega kralja Józafata, ne bi pogledal proti tebi niti te ne bi videl.
15 Apan karon dad-i ako ug manunugtog.” Ug nahitabo kini sa dihang nagtugtog ang manunugtog sa alpa, ang kamot ni Yahweh mikunsad ngadto kang Eliseo.
Toda sedaj mi privedi glasbenika, ki igra na strune.« In pripetilo se je, ko je glasbenik igral, da je nadenj prišla Gospodova roka.
16 Miingon siya, “Miingon si Yahweh niini, 'Himoa kining mala nga sapa sa walog nga mapuno ug mga kanal.'
Rekel je: »Tako govori Gospod: ›To dolino naredite polno jarkov.‹
17 Kay miingon si Yahweh niini, 'Dili kamo makakita ug hangin, ni makakita ug ulan, apan kining walog nga sapa mapuno sa tubig, ug kamo mag-inom, kamo ug ang inyong mga binuhing kahayopan ug tanan ninyong mga mananap.'
Kajti tako govori Gospod: ›Ne boste videli vetra niti ne boste videli dežja, vendar bo ta dolina napolnjena z vodo, da boste lahko pili, tako vi, vaše govedo in vaše živali.‹
18 Sayon lamang kini sa panan-aw ni Yahweh. Igahatag usab niya kaninyo ang kadaogan ngadto sa mga Moabihanon.
To pa je le majhna stvar v Gospodovih očeh. Tudi Moábce bo izročil v vašo roko.
19 Inyong sulongon ang matag lig-on ug maayong siyudad, pamutlon ang tanang maayong kahoy, ug sampongan ang tanang tuboran sa tubig, ug daoton ang matag bahin sa yuta pinaagi sa mga bato.
Udarili boste vsako utrjeno mesto in vsako izbrano mesto in posekali vsako dobro drevo in zamašili vse vodnjake in vsak dober kraj dežele oškodovali s kamni.«
20 Busa sa pagkabuntag panahon sa paghalad sa mga halad, miabot ang tubig gikan sa Edom; ang nasod napuno sa tubig.
Pripetilo se je zjutraj, ko je bila darovana jedilna daritev, glej, da je prišla voda po poti iz Edóma in dežela je bila napolnjena z vodo.
21 Karon sa dihang nadungog sa tanang Moabihanon nga moabot ang mga hari aron sa pakiggubat batok kanila, nanagtigom sila, ang tanan nga makahimo sa pagsul-ob ug mga hinagiban, ug nagtindog sila sa utlanan.
Ko so vsi Moábci slišali, da so prišli gor kralji, da se bojujejo zoper njih, so zbrali vse, ki so si bili zmožni nadeti bojno opremo in starejše in so se razpostavili na meji.
22 Mibangon sila sa sayo sa kabuntagon ug midan-ag ang adlaw sa tubig. Sa dihang nakita sa mga Moabihanon ang tubig nga anaa sa ilang atbang, sama kini kapula sa dugo.
Vstali so zgodaj zjutraj in sonce je sijalo na vodo in Moábci so vodo na drugi strani videli tako rdečo kakor kri.
23 Misinggit sila, 'Dugo kini! Patay na gayod ang mga hari, ug nag-inunayay sila! Busa karon, Moab, mangadto kita ug ilogan nato sila!”
Rekli so: »To je kri. Kralji so zagotovo umorjeni in so udarili drug drugega. Sedaj torej Moáb, k plenu.«
24 Sa dihang nakaabot sila sa kampo sa Israel, gipakuratan sila sa mga Israelita ug gisulong ang mga Moabihanon, nga mikalagiw sa ilang atubangan. Gigukod sa mga sundalo nga Israelita ang mga Moabihanon palayo sa yuta, ug gipamatay sila.
Ko pa so prišli k taboru Izraelcev, so se Izraelci dvignili in udarili Moábce, tako da so le-ti pred njimi pobegnili. Toda šli so naprej in pobijali Moábce, celo v njihovi deželi.
25 Giguba sa mga Israelita ang mga siyudad, ug milabay ang matag tawo ug bato sa matag maayo nga bahin sa yuta hangtod nga natabonan kini. Gipangsampongan nila ang tanang mga tuboran sa tubig ug giputol-putol ang tanang maayong mga kahoy. Ang Kir Hareset na lamang ang nahibilin uban sa mga bato niini diha sa maong dapit. Apan misulong ang mga sundalo nga nagdala ug mga lambuyog.
Podirali so mesta in na vsak dober kos dežele je vsak mož vrgel svoj kamen in napolnili so jo in zamašili so vse vodnjake in podrli vsa dobra drevesa, samo v Kir Heresu so pustili njegovo kamenje, vendar so okrog njega šli pračarji in ga udarili.
26 Sa dihang nakita ni Mesha ang hari sa Moab nga nalupig na sila, giuban niya ang 700 ka mga lalaki nga nagdala ug mga espada aron makaduol sa hari sa Edom, apan napakyas sila.
Ko je moábski kralj videl, da je bila bitka zanj prehuda, je s seboj vzel sedemsto mož, ki so izdirali meče, da se prebijejo k edómskemu kralju. Toda niso mogli.
27 Unya gikuha niya ang iyang kamagulangang anak nga lalaki, nga maoy mohari sunod kaniya, ug gihalad siya ingon nga halad nga sinunog ngadto sa paril. Busa adunay dakong kasuko batok sa Israel, ug gibiyaan sa mga sundalong Israelita si Haring Mesha ug namalik sa ilang kaugalingong yuta.
Potem je vzel svojega najstarejšega sina, ki naj bi zakraljeval namesto njega in ga na obzidju daroval v žgalno daritev. In tam je bilo veliko ogorčenje zoper Izrael in odšli so od njega in se vrnili k svoji lastni deželi.