2 Hari 3

1 Karon sa ika-18 na ka tuig sa pagdumala ni Jehoshafat nga hari sa Juda, nagsugod sa paghari si Joram ang anak nga lalaki ni Ahab sa tibuok Israel sa Samaria; naghari siya sulod sa napulog duha katuig.

Joram, sin Ahabov, zakralji se nad Izraelom u Samariji osamnaeste godine Jošafatova kraljevanja u Judeji. I vladao je dvanaest godina.

2 Gibuhat niya kung unsa ang daotan sa panan-aw ni Yahweh, apan dili sama sa iyang amahan ug sa iyang inahan; kay iyang gihawa ang sagradong haligi nga bato sa Baal nga gibuhat sa iyang amahan.

Činio je što je zlo u očima Jahvinim, ali ne kao njegov otac i mati, jer je uklonio Baalov stup što ga bijaše podigao njegov otac.

3 Apan gihimo niya ang mga sala ni Jeroboam ang anak nga lalaki ni Nebat, nga maoy hinungdan nga nakasala ang Israel; wala siya mobiya gikan niini.

Ali je prianjao uz grijeh kojim je Jeroboam, sin Nebatov, zavodio Izraela; i nije odstupao od njega.

4 Karon si Mesha ang hari sa Moab nagbuhi ug mga karnero. Kinahanglan maghatag siya ngadto sa hari sa Israel ug 100, 000 ka mga nating kanero ug 100, 000 ka mga balahibo sa mga laking karnero.

Meša, kralj moapski, bio je stočar i slao je izraelskom kralju u danak stotinu tisuća janjaca i vunu od stotine tisuća ovnova.

5 Apan pagkamatay ni Ahab, ang hari sa Moab nagsupak batok sa hari sa Israel.

Ali kad je umro Ahab, pobuni se kralj moapski protiv izraelskog kralja.

6 Busa nianang panahona mibiya si Haring Joram sa Samaria aron molibot sa tibuok Israel alang sa gubat.

U to je baš vrijeme kralj Joram izišao iz Samarije i izvršio smotru svih Izraelaca.

7 Nagpadala siya ug mensahe ngadto sa hari sa Juda nga si Jehoshafat, nga naga-ingon, “Nakigbatok kanako ang hari sa Moab. Mahimo ka bang mouban kanako batok sa Moab aron sa pagpakiggubat?” Mitubag si Jehoshafat, “Mokuyog ako. Kay ingon nga ako mao man ikaw, akong katawhan ingon nga imong katawhan, akong mga kabayo ingon nga imong mga kabayo.”

Zatim je poručio judejskom kralju Jošafatu: “Moapski se kralj pobunio protiv mene. Hoćeš li sa mnom u rat protiv Moabaca?” Judejski kralj odgovori: “Hoću! Ja kao ti, moj narod kao tvoj narod, moji konji kao i tvoji konji.”

8 Unya miingon siya, “Asa man nga dalan kita moataki?” Mitubag si Jehoshafat, “Sa dalan sa kamingawan sa Edom.”

I doda: “Kojim ćemo putem?” A drugi mu odgovori: “Kroz Edomsku pustinju.”

9 Busa nanglakaw ang mga hari sa Israel, Juda, ug Edom sa kurba nga porma sulod sa pito ka adlaw. Wala nay makaplagan nga mga tubig alang sa ilang mga sundalo, ni alang sa ilang mga kabayo o uban pang mga kahayopan.

I tako krenu izraelski kralj s judejskim kraljem i s kraljem edomskim. Sedam su dana lutali, a nije bilo vode četama ni stoci koja je išla za njima.

10 Busa miingon ang hari sa Israel, “Unsa man kini? Gitawag ba ni Yahweh ang tulo ka mga hari aron itugyan sila ngadto sa mga kamot sa Moab?”

Tada povika kralj izraelski: “Jao, Jahve je pozvao ova tri kralja da ih preda u ruke Moapcima!”

11 Apan miingon si Jehoshafat, “Wala bay propeta dinhi ni Yahweh, nga mahimo kitang makapangutana kang Yahweh pinaagi kaniya?” Mitubag ang usa sa mga sulugoon sa hari sa Israel ug miingon, “Anaa dinhi si Eliseo ang anak nga lalaki ni Safat, nga nagbubo ug tubig sa mga kamot ni Elias.”

Ali Jošafat reče: “Nema li tu proroka Jahvina da se preko njega posavjetujemo s Jahvom?” Tada odgovori jedan između slugu izraelskoga kralja: “Ovdje je Elizej, sin Šafatov, koji je lijevao vodu na Ilijine ruke.”

12 Miingon si Jehoshafat, “Ang pulong ni Yahweh uban kaniya.” Busa ang hari sa Israel, si Jehoshafat, ug ang hari sa Edom milugsong ngadto kaniya.

Jošafat reče: “U njega je riječ Božja.” I kralj izraelski, kralj judejski i kralj edomski odoše Elizeju.

13 Miingon si Eliseo ngadto sa hari sa Israel, “Unsa man ang akong mahimo kaninyo? Adto kamo sa mga propeta sa inyong mga amahan ug inahan.” Busa miingon kaniya ang hari sa Israel, “Dili, tungod kay gitigom ni Yahweh kining tulo ka mga hari aron ihatag sila ngadto sa mga kamot sa Moab.”

A Elizej reče kralju izraelskom: “Što ja imam s tobom? Potraži proroke svoga oca i proroke svoje majke!” Izraelski kralj odgovori mu: “Ne! Jer Jahve je pozvao ova tri kralja da ih preda u ruke Moapcima.”

14 Mitubag si Eliseo, “Ingon nga buhi si Yahweh ang pangulo sa kasundalohang mga angel, nga nagbarog ako sa iyang atubangan, sa pagkatinuod kung wala pa ako nagtahod sa presensya ni Jehoshafat ang hari sa Juda, dili unta ako manumbaling kaninyo, ni motan-aw kaninyo.

Elizej uzvrati: “Tako mi živoga Jahve Sebaota, komu služim, kad ne bih gledao na judejskog kralja Jošafata, ne bih ti obraćao pažnje niti bih te pogledao.

15 Apan karon dad-i ako ug manunugtog.” Ug nahitabo kini sa dihang nagtugtog ang manunugtog sa alpa, ang kamot ni Yahweh mikunsad ngadto kang Eliseo.

Sada mi dovedite svirača.” I dok je glazbenik svirao, siđe ruka Jahvina nada nj.

16 Miingon siya, “Miingon si Yahweh niini, 'Himoa kining mala nga sapa sa walog nga mapuno ug mga kanal.'

I on reče: “Ovako veli Jahve: 'Iskopajte u ovoj dolini mnogo jama.

17 Kay miingon si Yahweh niini, 'Dili kamo makakita ug hangin, ni makakita ug ulan, apan kining walog nga sapa mapuno sa tubig, ug kamo mag-inom, kamo ug ang inyong mga binuhing kahayopan ug tanan ninyong mga mananap.'

Jer ovako veli Jahve: nećete osjetiti vjetra niti ćete vidjeti dažda, a ova će se dolina napuniti vodom. I pit ćete vi, vaš marva i vaša stoka.'

18 Sayon lamang kini sa panan-aw ni Yahweh. Igahatag usab niya kaninyo ang kadaogan ngadto sa mga Moabihanon.

Ali to još nije ništa u očima Jahve: on će predati Moab u vaše ruke.

19 Inyong sulongon ang matag lig-on ug maayong siyudad, pamutlon ang tanang maayong kahoy, ug sampongan ang tanang tuboran sa tubig, ug daoton ang matag bahin sa yuta pinaagi sa mga bato.

Vi ćete zauzeti sve utvrđene gradove, posjeći sve plodno drveće, zatrpati sve izvore i opustošiti najbolja polja: kamenjem ćete ih zasijati.”

20 Busa sa pagkabuntag panahon sa paghalad sa mga halad, miabot ang tubig gikan sa Edom; ang nasod napuno sa tubig.

I doista, ujutro, u vrijeme kad se prinosi žrtva, dođe voda od Edoma i preplavi svu okolinu.

21 Karon sa dihang nadungog sa tanang Moabihanon nga moabot ang mga hari aron sa pakiggubat batok kanila, nanagtigom sila, ang tanan nga makahimo sa pagsul-ob ug mga hinagiban, ug nagtindog sila sa utlanan.

Kad su Moapci čuli da su kraljevi došli s njima ratovati, pozvaše sve koji bijahu sposobni za oružje i postaviše ih na granicu.

22 Mibangon sila sa sayo sa kabuntagon ug midan-ag ang adlaw sa tubig. Sa dihang nakita sa mga Moabihanon ang tubig nga anaa sa ilang atbang, sama kini kapula sa dugo.

Kad su ujutro ustali i kad je sunce granulo nad onom vodom, Moapcima se sa strane voda učini crvenom kao krv.

23 Misinggit sila, 'Dugo kini! Patay na gayod ang mga hari, ug nag-inunayay sila! Busa karon, Moab, mangadto kita ug ilogan nato sila!”

I rekoše: “To je krv! Zacijelo su se kraljevi međusobno pobili i jedan drugoga pogubili. A sada: na plijen, Moapci!”

24 Sa dihang nakaabot sila sa kampo sa Israel, gipakuratan sila sa mga Israelita ug gisulong ang mga Moabihanon, nga mikalagiw sa ilang atubangan. Gigukod sa mga sundalo nga Israelita ang mga Moabihanon palayo sa yuta, ug gipamatay sila.

Ali kad su stigli do izraelskog tabora, digoše se Izraelci i potukoše Moapce, tako te ovi pobjegoše pred njima. A Izraelci pojuriše da dotuku Moapce.

25 Giguba sa mga Israelita ang mga siyudad, ug milabay ang matag tawo ug bato sa matag maayo nga bahin sa yuta hangtod nga natabonan kini. Gipangsampongan nila ang tanang mga tuboran sa tubig ug giputol-putol ang tanang maayong mga kahoy. Ang Kir Hareset na lamang ang nahibilin uban sa mga bato niini diha sa maong dapit. Apan misulong ang mga sundalo nga nagdala ug mga lambuyog.

Razorili su im gradove, bacali svaki po kamen na najbolje njive da ih zaspu, zatrpali izvore i posjekli sve plodno drveće. Konačno, ostao je samo grad Kir Harešet; praćari su ga opkolili i tukli ga.

26 Sa dihang nakita ni Mesha ang hari sa Moab nga nalupig na sila, giuban niya ang 700 ka mga lalaki nga nagdala ug mga espada aron makaduol sa hari sa Edom, apan napakyas sila.

Kada je moapski kralj vidio da neće izdržati bitku, uze sa sobom sedam stotina ljudi naoružanih mačevima, pokuša se probiti i doći do kralja edomskog, ali ne uspje.

27 Unya gikuha niya ang iyang kamagulangang anak nga lalaki, nga maoy mohari sunod kaniya, ug gihalad siya ingon nga halad nga sinunog ngadto sa paril. Busa adunay dakong kasuko batok sa Israel, ug gibiyaan sa mga sundalong Israelita si Haring Mesha ug namalik sa ilang kaugalingong yuta.

Tada uze svoga sina prvenca, koji ga imaše naslijediti, i prinese ga kao paljenicu na zidu. To se tako silno zgadilo Izraelcima te odoše od njih i vratiše se u svoju zemlju.