1 Samuel 14

1 Usa ka adlaw niana, miingon si Jonatan nga anak nga lalaki ni Saul ngadto sa batan-ong tigdala sa iyang hinagiban, “Dali, mangadto kita sa kuta sa mga Filistahanon nga anaa sa pikas bahin.” Apan wala niya sultihi ang iyang amahan.

Jednoga dana Šaulov sin Jonatan reče svome momku štitonoši: “Hajde da prijeđemo do filistejske straže koja je ondje prijeko.” Svome ocu nije ništa o tom javio.

2 Nagpuyo si Saul ibabaw sa sibsibanan sa Gabaon ilalom sa kahoy nga granada nga anaa sa Migron. Adunay mga 600 ka mga tawo ang uban kaniya,

Šaul je sjedio na međi Gebe, pod šipkom koji je stajao kraj gumna; a bilo je s njim oko šest stotina ljudi.

3 lakip na si Ahijah ang anak nga lalaki ni Ahitub (nga igsoong lalaki ni Icabod) ang anak nga lalaki ni Pinehas ang anak nga lalaki ni Eli, nga mao ang pari ni Yahweh didto sa Silo, nga nagsul-ob sa ephod. Wala masayod ang katawhan nga milakaw si Jonatan.

A Ahija, sin Ahituba, brata Ikaboda, sina Pinhasa, sina Elija, svećenika Jahvina u Šilu, nosio je u to vrijeme oplećak. Narod nije primijetio da je Jonatan otišao.

4 Sa matag-kilid nga bahin sa agianan nga gustong adtoan ni Jonatan aron makaabot sa kampo sa mga Filistihanon, adunay usa ka batoon nga pangpang sa pikas ug sa laing bahin usab ang usa ka batoon nga pangpang. Ang ngalan sa usa nga batoon nga pangpang mao ang Boses ug ang laing batoong pangpang gitawag ug Sene.

U sredini klanca kuda je Jonatan htio prijeći da dođe do filistejske straže bila je litica s jedne strane i litica s druge strane. Jedna se zvala Boses, a druga Sene.

5 Ang usa ka batoon nga pangpang nagbarog dapit sa amihanan atubangan sa Mikmas, ug ang lain sa habagatan atubangan sa Gabaa.

Prva je litica stajala na sjeveru nasuprot Mikmasu, a druga na jugu nasuprot Gebi.

6 Miingon si Jonatan sa batan-ong tigdala sa iyang hinagiban, “Dali, adtoon ta ang kampo niining mga walay tuli nga katawhan. Tingali ug mamuhat si Yahweh alang kanato, kay wala gayoy makapugong kang Yahweh sa pagluwas sa kadaghanan o sa diyutay lamang nga mga tawo.”

Jonatan reče svome štitonoši: “Hajde da prijeđemo do straže onih neobrezanika. Možda će Jahve učiniti nešto za nas, jer ništa ne priječi Jahvu da udijeli pobjedu - bilo mnogo ljudi ili malo.”

7 Mitubag ang batan-ong tigdala sa iyang hinagiban, “Buhata ang tanan nga anaa sa imong kasingkasing. Padayon, kay tan-awa, magauban ako kanimo, sa pagtuman sa tanan mong mga sugo.”

A štitonoša mu odgovori: “Čini sve na što te srce tvoje potiče. Ja ću s tobom, moje je srce kao tvoje srce.”

8 Unya miingon si Jonatan, “Moagi kita sa mga tawo ug magpakita kita ngadto kanila.

Jonatan mu reče: “Evo, prijeći ćemo k tim ljudima i pokazat ćemo im se.

9 Kung moingon sila kanato 'Pabilin usa diha hangtod nga makaanha kami kaninyo'—nan magpabilin lamang kita sa atong nahimutanangan ug dili moadto kanila.

Ako nam reknu ovako: 'Ne mičite se dok ne dođemo do vas', tada ćemo se ustaviti na mjestu i nećemo se uspinjati k njima.

10 Apan kung motubag sila, 'Duol kamo kanamo,' nan moadto kita; tungod kay gitugyan sila ni Yahweh sa atong mga kamot. Mao kini ang atong ilhanan.”

Ako li nam reknu ovako: 'Uspnite se k nama', tada ćemo se uspeti, jer ih je Jahve predao nama u ruke. To će nam biti znak.”

11 Busa nagpakita silang duha sa ilang kaugalingon sa kampo sa mga Filistihanon. Miingon ang mga Filistihanon, “Tan-awa, nanggawas na sa mga lungag ang mga Hebreohanon kung asa sila nagtago.”

Kad su se obojica pokazala filistejskoj straži, rekoše Filistejci: “Gle, Hebreji su počeli izlaziti iz rupa u koje su se skrili.”

12 Unya gitawag si Jonatan sa mga tawo nga anaa sa kampo ug ang batan-on nga tigdala sa iyang hinagiban, ug miingon, “Saka kamo nganhi kanamo, ug may ipakita kami kaninyo.” Miingon si Jonatan sa tigdala sa iyang hinagiban, “Sunod kanako, tungod kay gitugyan sila ni Yahweh sa kamot sa Israel.”

I stražari doviknuše Jonatanu i njegovu štitonoši: “Uspnite se k nama da vas nešto naučimo!” A Jonatan reče svome štitonoši: “Penji se za mnom, jer ih je Jahve predao u ruke Izraelove.”

13 Misaka si Jonatan gamit ang iyang mga kamot ug mga tiil, ug misunod ang tigdala sa iyang hinagiban. Gipangpatay ni Jonatan ang mga Filistihanon ug ang tigdala sa iyang hinagiban mipatay sa pipila kanila nga nagsunod kaniya.

Jonatan se poče penjati pomažući se rukama i nogama, a za njim njegov štitonoša. Filistejci su padali pred Jonatanom, a njegov ih je štitonoša ubijao za njim.

14 Kana ang unang pagsulong nga gibuhat ni Jonatan ug sa tigdala sa iyang hinagiban, mikabat sa 20 ka tawo ang napatay niadtong dapita nga katunga sa usa ka ektarya.

U tome prvom pokolju što ga učiniše Jonatan i njegov štitonoša pade dvadesetak ljudi na otprilike pola jutra izoranog polja.

15 Adunay kaguliyang sulod sa kampo, sa kapatagan, ug taliwala sa katawhan. Bisan ang kasundalohan sa kampo ug ang mga nagkabayo nagngalisang. Naglinog, ug adunay dakong kaguliyang nga nahitabo.

Tada se proširi strah po taboru i po polju, a i stražare i četu pljačkaša obuze strava; i zemlja zadrhta i bijaše to silan strah Božji.

16 Unya sa pagtan-aw sa mga magbalantay ni Saul nga anaa sa Gabaon sa Benjamin; nagkatibulaag ang pundok sa kasundalohan sa mga Filistihanon, ug nagpanganhi sila ug nagpangadto.

A Šaulovi stražari u Benjaminovoj Gebi opaziše da se mnoštvo u taboru uskomešalo na sve strane.

17 Unya miingon si Saul sa katawhan nga atua uban kaniya, “Ihapa ug susiha kung kinsa ang nawala gikan kanato.” Sa pag-ihap nila, wala didto si Jonatan ug ang tigdala sa iyang hinagiban.

I Šaul reče ljudima koji su bili s njim: “Prozovite ljude i vidite tko je otišao od nas.” A kad prozvaše, gle, ne bijaše Jonatana i njegova štitonoše!

18 Miingon si Saul kang Ahija, “Dad-a dinhi ang arka sa Dios,” kay niadtong taknaa anaa man kini sa katawhan sa Israel.

Tada Šaul reče Ahiji: “Primakni oplećak! Posavjetuj se s Jahvom!” On je, naime, tada nosio oplećak pred sinovima Izraelovim.

19 Samtang nakigsulti si Saul sa pari, ang kasamok sa kampo sa mga Filistihanon nagpadayon ug nagkadako. Unya giingnan ni Saul ang pari, “Buhii nalang kana.”

Ali dok je Šaul govorio sa svećenikom, bivala je buka u filistejskom taboru sve veća, pa Šaul reče svećeniku: “Povuci ruku!”

20 Si Saul ug ang tibuok katawhan nga uban kaniya nagtigom ug miasdang ngadto sa panggubatan. Ang espada sa matag Filistihanon nakigbatok sa iyang kaubanan nga lomulupyo, ug adunay hilabihang pagkalibog.

Nato Šaul i sav narod što je bio s njim krenuše zajedno na mjesto boja, i gle, ondje bijahu isukali mačeve jedni na druge i velika pomutnja vladaše među njima.

21 Karon, kadtong mga Hebreohanon nga uban kaniadto sa mga Filistihanon, ug nagpuyo uban kanila sa kampo, nakig-abin sila sa mga Israelita nga uban ni Saul ug ni Jonatan.

A oni Hebreji koji su već poodavno bili u službi Filistejaca i sada pošli s njima na vojsku, odmetnuše se od njih i pristadoše uz Izraelce koji bijahu sa Šaulom i Jonatanom.

22 Sa pagkadungog sa tibuok katawhan nga nagtago sa kabungtoran duol sa Efraim nga nanagan ang mga Filistihanon, bisan sila migukod usab kanila diha sa gubat.

I svi Izraelci koji se bijahu sakrili u Efrajimovoj gori, čuvši da Filistejci bježe, nagrnuše za njima u boj.

23 Busa giluwas ni Yahweh ang Israel niadtong adlawa, ug ang gubat milapas pa ngadto sa Bet-aven.

Tako je Jahve udijelio pobjedu Izraelu u onaj dan, a boj se raširio sve do preko Bet Horona.

24 Nianang adlawa nangaguol ang katawhan sa Israel tungod kay nanumpa man si Saul sa katawhan ug miingon, “Matinunglo ang tawong mokaon sa bisan unsang kalan-on hangtod sa kagabhion ug ako magapanimalos sa akong mga kaaway.” Busa walay bisan usa sa ka mga sundalo ang mitilaw ug pagkaon.

Izraelci su onog dana bili vrlo izmoreni, jer je Šaul izrekao nad narodom ovu zakletvu: “Proklet bio čovjek koji okusi hrane prije večeri, prije nego što se osvetim svojim neprijateljima!” Tako sav narod ne okusi hrane toga dana.

25 Unya misulod ang tibuok katawhan sa lasang ug adunay dugos didto sa yuta.

Ali je ondje bilo medenoga saća na površini zemlje.

26 Sa dihang nakasulod na ang katawhan sa lasang, midagayday ang dugos, apan walay si bisan kinsa nga nagbutang sa iyang kamot sa iyang baba kay ang katawhan nahadlok man sa panumpa.

Kad je narod došao onamo, vidje gdje teče med, ali nitko ne prinese ruke k ustima, jer se narod bojao zakletve.

27 Apan si Jonatan wala makadungog sa pagpanumpa sa iyang amahan alang sa katawhan. Gituy-od niya ang tumoy sa sungkod nga anaa sa iyang kamot ug gituslob kini sa dugos. Gibutang niya ang iyang kamot ngadto sa iyang baba, ug mihayag ang iyang panan-aw.

Samo Jonatan, koji nije čuo kad je njegov otac zakleo narod, primače vrh štapa koji mu bijaše u ruci i zamoči ga u medeno saće, zatim prinese ruku k ustima; i odmah mu se zasvijetliše oči.

28 Unya ang usa sa mga tawo, miingon, “Ang imong amahan hugtanon nga nanumpa sa katawhan, pinaagi sa pagsulti, 'Matinunglo ang tawo nga mokaon sa kalan-on niining adlawa,' bisan pa man kung naluya na ang katawhan tungod sa kagutom.”

Tada jedan iz naroda progovori i reče mu: “Tvoj je otac zakleo narod govoreći: 'Proklet bio onaj koji okusi hrane danas!'”

29 Unya miingon si Jonatan, “Ang akong amahan nagpasamok sa yuta. Tan-awa kung giunsa paghayag sa akong panan-aw tungod kay nakatilaw ako ug diyutay niining dugosa.

A Jonatan odgovori: “Moj otac svaljuje nesreću na zemlju. Gledajte kako su mi se zasvijetlile oči jer sam okusio malo toga meda.

30 Unsa pa kaha kung gitugotan ang katawhan sa pagkaon karong adlawa sa inilog gikan sa ilang mga kaaaway nga ilang nakaplagan? Tungod kiini gamay ra ang ilang napatay nga mga Filistihanon.”

Što bi tek bilo da je narod slobodno jeo od plijena koji je zadobio od neprijatelja? Ne bi li filistejski poraz bio još veći?”

31 Gisulong nila ang mga Filistihanon nianang adlawa gikan sa Mikmas hangtod sa Aijalon. Gipangkapoy gayod ang katawhan.

Onoga dana potukoše Filistejce od Mikmasa sve do Ajalona, a narod je bio na kraju svojih snaga.

32 Nag-inilogay ang katawhan sa inilog ug nanguha sa mga karnero, mga torong baka ug sa mga nating baka, ug gipang-ihaw nila kini sa yuta. Unya nangaon niini ang katawhan lakip ang dugo.

Tada se narod baci na plijen, nahvata sitne stoke, goveda i teladi i poče ih klati na goloj zemlji i jesti meso s krvlju.

33 Unya gisultihan nila si Saul, “Tan-awa, nagpakasala ang katawhan batok kang Yahweh pinaagi sa pagkaon lakip ang dugo.” Miingon si Saul, “Nagmaluibon kamo. Karon, ipaligid ang dakong bato dinhi kanako.”

I javiše to Šaulu govoreći: “Gle, narod griješi Jahvi jedući meso s krvlju!” A on reče: “Iznevjeriste se! Dovaljajte mi ovamo velik kamen!”

34 Miingon si Saul, “Adto kamo sa katawhan, ug sultihi sila, 'Padad-a ang tagsatagsa ka tawo sa iyang torong baka ug sa iyang karnero, ihawa kini dinhi, ug kan-a. Ayaw kamo pagpakasala batok kang Yahweh pinaagi sa pagkaon lakip ang dugo.'” Busa nagdala ang matag usa ka tawo sa iyang kaugalingong torong baka niadtong gabhiona ug giihaw kini didto.

Zatim reče: “Zađite među narod i recite svima neka svaki dovede k meni svoga vola ili ovcu; ovdje ćete ih klati i jesti, a nećete griješiti Jahvi jedući meso s krvlju.” Tako sav narod još iste noći dovede što je tko imao i to su ondje klali.

35 Nagtukod si Saul ug halaran alang kang Yahweh nga mao ang unang halaran nga gibuhat ni Saul alang kang Yahweh.

A Šaul podiže žrtvenik Jahvi; bijaše to prvi žrtvenik koji je podigao Jahvi.

36 Unya miingon si Saul, “Gukdon ta ang mga Filistihanon sa kagabhion ug ilogan sila hangtod sa kabuntagon; dili kita magbilin bisan usa ka buhi.” Mitubag sila, “Buhata ang gituohan mong maayo.” Apan miingon ang pari, “Moduol una kita sa Dios dinhi.”

Nato reče Šaul: “Pođimo još noćas u potjeru za Filistejcima i plijenimo ih dok ne svane jutro! Nećemo im ostaviti nijednoga čovjeka!” A narod mu odgovori: “Čini sve što misliš da je dobro!” Ali svećenik reče: “Pristupimo ovdje k Bogu!”

37 Nangutana si Saul sa Dios, “Angay ko bang gukdon ang mga Filistihanon? Itugyan mo ba sila sa kamot sa Israel?” Apan wala mitubag ang Dios kaniya nianang adlawa.

I Šaul upita Boga: “Moram li poći u potjeru za Filistejcima? Hoćeš li ih predati u ruke Izraelu?” Ali mu ne odgovori u onaj dan.

38 Unya miingon si Saul, “Paduol kamo dinhi, kamong tanan nga pangulo sa katawhan; sayra ug susiha kung giunsa pagkahitabo kining sala karong adlawa.

Zato Šaul reče: “Pristupite ovamo, svi narodni glavari! Ispitajte i vidite u čemu je bio današnji prestupak.

39 Kay, ingon nga buhi si Yahweh, nga nagluwas sa Israel, bisan pa kung si Jonatan kini nga akong anak nga lalaki, sigurado gayod nga mamatay siya.” Apan walay si bisan kinsa taliwala sa kalalakihan ang mitubag kaniya.

Jer, živoga mi Jahve, koji daje pobjedu Izraelu, ako se nađe krivnja ma i na mome sinu Jonatanu, mora umrijeti!” Ali nitko se iz naroda ne usudi odgovoriti Šaulu.

40 Unya miingon siya sa tibuok Israel, “Kinahanglan mobarog kamo didto sa pikas bahin, ug sa atbang ako ug si Jonatan ang akong anak nga lalaki. Miingon ang katawhan kang Saul, “Buhata ang gituohan mong maayo alang kanimo.”

Šaul onda reče svemu Izraelu: “Vi stanite na jednu stranu, a ja i moj sin Jonatan stat ćemo na drugu stranu.” A narod odgovori Šaulu: “Čini ono što misliš da je dobro!”

41 Busa miingon si Saul kang Yahweh, ang Dios sa Israel, “Ipadayag ang Thummim.” Napilian sa pagripa si Jonatan ug si Saul, apan wala mapilii ang katawhan.

Tada se Šaul pomoli: “Jahve, Bože Izraelov, zašto nisi danas odgovorio svome sluzi? Ako je krivnja na meni ili na mome sinu Jonatanu, Jahve, Bože Izraelov, daj Urim; ako li je krivnja na tvom narodu Izraelu, daj Tumim.” I ždrijeb pade na Šaula i Jonatana, a narod izađe slobodan.

42 Unya miingon si Saul, “Pagripa taliwala kanako ug sa akong anak nga lalaki nga si Jonatan.” Unya ang napili mao si Jonatan.

Šaul nastavi: “Bacite ždrijeb između mene i moga sina Jonatana!” I ždrijeb pade na Jonatana.

43 Unya miingon si Saul kang Jonatan, “Sultihi ako kung unsa ang imong nabuhat.” Miingon si Jonatan kaniya, “Mitilaw ako sa diyutay nga dugos pinaagi sa tumoy sa akong sungkod nga diha sa akong kamot. Ania ako; mamatay gayod ako.”

Tada Šaul reče Jonatanu: “Priznaj mi što si učinio!” Jonatan odgovori: “Ja sam samo okusio malo meda vrškom štapa koji mi bijaše u ruci. Evo me, spreman sam umrijeti!”

44 Miingon si Saul, “Ang Dios ang magabuhat niana ug labaw na usab kanako, kung dili ka mamatay, Jonatan.”

Šaul odgovori: “Tako mi Bog učinio zlo i dodao mi drugo ako doista ne umreš, Jonatane!”

45 Unya miingon ang katawhan kang Saul, “Angay bang mamatay si Jonatan, nga naghimo niining dakong kadaugan alang sa Israel? Dili gayod! Ingon nga buhi si Yahweh, wala gayoy mahulog nga bisan usa sa iyang buhok sa iyang ulo ngadto sa yuta, kay namuhat siya uban sa Dios karong adlawa.” Busa giluwas sa katawhan si Jonatan aron dili siya mamatay.

Ali narod reče Šaulu: “Zar da umre Jonatan, koji je izvojevao ovu veliku pobjedu u Izraelu? Ne smije to biti! Živoga nam Jahve, nijedna vlas neće pasti s njegove glave na zemlju jer je on s Bogom izvršio ovo djelo danas!” Tako ga narod izbavi te Jonatan ne pogibe.

46 Unya mihunong na sa paggukod si Saul sa mga Filistihanon, ug namauli ang mga Filistihanon sa ilang kaugalingong dapit.

Šaul odusta od potjere za Filistejcima, a Filistejci se vratiše u svoj kraj.

47 Sa pagsugod ni Saul sa paghari sa Israel, nakig-away siya batok sa tanan niyang kaaway bisan asa. Nakig-away siya batok sa Moab, sa mga Amonihanon, sa taga-Edom, sa mga hari sa Soba, ug sa mga Filistihanon. Bisan asa siya makaliso, naghimo siya ug pagsilot kanila.

Kad je Šaul učvrstio svoju kraljevsku vlast nad Izraelom, okrenu ratovati protiv svih svojih neprijatelja unaokolo: protiv Moaba, protiv Amonaca, protiv Edoma, protiv Bet Rehoba, protiv kralja Sobe i protiv Filistejaca; kuda god bi se okrenuo, svuda bi pobjeđivao.

48 Nagmaisogon gayod siya ug gipildi ang mga Amalekanhon. Giluwas niya ang Israel gikan sa mga kamot niadtong nanulis kanila.

Dao je mnogo dokaza svoje hrabrosti, potukao je Amalečane i izbavio Izraela iz ruku onih koji su ga pljačkali.

49 Ang mga anak nga lalaki ni Saul mao sila si Jonatan, si Ishvi, ug si Malchishua. Ang ngalan sa iyang duha ka mga anak nga babaye mao sila si Merab, ang kamagulangan, ug ang kamanghoran mao si Mical.

Šaulovi sinovi bijahu Jonatan, Išjo i Malki-Šua, a od njegovih dviju kćeri starija se zvala Meraba, a mlađa Mikala.

50 Ang ngalan sa asawa ni Saul mao si Ahinoam; anak siya nga babaye ni Ahimaas. Ang ngalan sa pangulo sa iyang kasundalohan mao si Abner ang anak nga lalaki ni Ner, nga uyoan ni Saul.

Šaulova se žena zvala Ahinoama, a bila je kći Ahimaasova. Vojvoda njegove vojske zvao se Abner, a bio je sin Nera, Šaulova strica.

51 Si Kis mao ang amahan ni Saul; ug si Ner nga amahan ni Abner, mao ang anak nga lalaki ni Abiel.

Jer Kiš, Šaulov otac, i Ner, Abnerov otac, bijahu sinovi Abielovi.

52 Adunay gubat kanunay batok sa mga Filistihanon sa tanang adlaw ni Saul. Sa dihang makakita si Saul ug tawong kusgan, o tawong lig-on, ipaduol niya ang iyang kaugalingon kaniya.

Žestok se rat vodio protiv Filistejaca svega Šaulova vijeka. Koga bi god hrabra ili bojovna čovjeka Šaul vidio, svakoga bi uzimao u svoju službu.