Luke 14

1 Ni vi u chachu sati ri, wa a ri ni koh bi ninkon Farisawa ri du rhi biri, ndji ba sru shishi ni wu.

Jedne subote dođe on u kuću nekoga prvaka farizejskog na objed. A oni ga vrebahu.

2 se ga ndi “U” lilo huk kpa.

Kad evo: pred njim neki čovjek koji je imao vodenu bolest.

3 Yesu ya da mye bihan vuvu baba Farisawa, abi du ba chu lilo rju ni chachu sati ko an an?

Nato Isus upita zakonoznance i farizeje: “Je li dopušteno subotom liječiti ili nije?”

4 U ba sun ngbangbi, Yesu ka vu ni wo lunde da chu lilo rju niwu, da du hi kpama.

A oni mukom ponikoše. On ga dotaknu, izliječi i otpusti.

5 Yesu mye ba, ahi nha ni mi-mbi, inde vren ma, ko napron ma aku ni juju ni chachu sati, wa ana chu na?

A njima reče: “Ako komu od vas sin ili vol padne u bunar, neće li ga brže bolje izvući i u dan subotni?”

6 Bana kasa niwu na.

I ne mogoše mu na to odgovoriti.

7 Da Yesu si ya ba da toh bi wa ba you ba ye, ba wa bubu sun bi ni koh, watre kayiyi, nda tre.

Promatrajući kako uzvanici biraju prva mjesta, kaza im prispodobu:

8 Inde ba you hi ni bubu gan u gran na kuson ni bubu bi ninkon na, ani yiwu ba you ndi wa a zawu.

“Kada te tko pozove na svadbu, ne sjedaj na prvo mjesto da ne bi možda bio pozvan koji časniji od tebe,

9 Inde ndji wa a you yi ha bi, aye, a ni tre no bubu sun me, “u shan ni ti'u, u” wu kma hi ni bubu bi kalachu.

te ne dođe onaj koji je pozvao tebe i njega i ne rekne ti: 'Ustupi mjesto ovome.' Tada ćeš, postiđen, morati zauzeti posljednje mjesto.

10 Inde ndji wa a you, a tre kpamu hon ye ni wayi, nakima, u ndji ba, ba no ninkoh, bana kpa wu tsri na. biwa bi son baba ni tebru'a.

Nego kad budeš pozvan, idi i sjedni na posljednje mjesto pa, kada dođe onaj koji te pozvao, da ti rekne: 'Prijatelju, pomakni se naviše!' Bit će ti to tada na čast pred svim sustolnicima,

11 Indji wa a nzu tuma, baka ka tuma grji, wu wa u katu me grji, ba nzutu me hi shu.

jer - svaki koji se uzvisuje, bit će ponižen, a koji se ponizuje, bit će uzvišen.”

12 Yesu hla ni ndji wa you ye, inde wu ta ni yo ndji ye ri biri, ko ni gan, u ka na yo kpukpan me na, ko mri vary me na, ko malan me na, ko bi kutra kahlan mena bi nklen na, baba me ba you ngame, wandi ba njiye niwu.

A i onome koji ga pozva, kaza: “Kad priređuješ objed ili večeru, ne pozivaj svojih prijatelja, ni braće, ni rodbine, ni bogatih susjeda, da ne bi možda i oni tebe pozvali i tako ti uzvratili.

13 Ba tie lulu yo don bana ban ni wu na,

Nego kad priređuješ gozbu, pozovi siromahe, sakate, hrome, slijepe.

14 inde wu yo ndji ye ni gan me, u ka yo bi kalanchu, ni bi wa bana he ni gbengblen na, ni bi kple zah, ni bi fie, ba tie lulu you don bana he ni kpe wa ba han wu na. Don ba tie lulu yo ni chachu wu lunde bi kinklan suron.

Blago tebi jer oni ti nemaju čime uzvratiti. Uzvratit će ti se doista o uskrsnuću pravednih.”

15 Da indji ri wa a son ni tie bru ni Yesu awoh tre a, nda tre, ba tie lulu yo ni ndji wa ani rhi biri ni koh Irji.

Kad je to čuo jedan od sustolnika, reče mu: “Blago onome koji bude blagovao u kraljevstvu Božjem!”

16 Yesu woh da tre ndi ndji ri atie gan rigra ma nda yo ndji gbugbu-u.

A on mu reče: “Čovjek neki priredi veliku večeru i pozva mnoge.

17 Da inton wu gan a tie, wa a ton ivren koh ma du hi hla ni bawu du ba ye, biri a we ye.

I posla slugu u vrijeme večere da rekne uzvanicima: 'Dođite! Već je pripravljeno!'

18 Wa wu bawu, bana yena, u mumla a tre ndi wawu le rju, wawu ni bi toh wru hle ni mu.

A oni se odreda počeli ispričavati. Prvi mu reče: 'Njivu sam kupio i valja mi poći pogledati je. Molim te, ispričaj me.'

19 U na tre wawu le lando bi zran ton, mi yi tsra ba toh, mi bre wu, du wru hle ni mu.

Drugi reče: 'Kupio sam pet jarmova volova pa idem okušati ih. Molim te, ispričaj me.'

20 U tra a tre ndi wawu gran wa, naki mina ye na.

Treći reče: 'Oženio sam se i zato ne mogu doći.'”

21 Da vren koh aye hla ni ti-koh ma ikpe biyi, u ti koh ma ka tie nfu, nda hla ni vren koh ma du hi gbagbla ninkon bi gbu i, ni kosan gbu, nda yo biwa bana he ni gbengblen na, ni bi chiche, ni bi fie baba bi kple zah.

“Sluga se vrati i javi to domaćinu. Tada domaćin, gnjevan, reče sluzi: 'Iziđi brzo na trgove gradske i ulice pa dovedi ovamo prosjake, sakate, slijepe i hrome.'

22 Vren koh a tre, iti koh, ikpie wa u tre a kle hra zizan bubu a na shu na.

I sluga reče: 'Gospodaru, učinjeno je što si naredio i još ima mjesta.'

23 Se ndji u koh ka hla ni vre koh ma hi nikoh ni kosan gbu ndi yo gbugbu ndji du ba ye du koh mu shu.

Reče gospodar sluzi: 'Iziđi na putove i među ograde i prisili neka uđu da mi se napuni kuća.'

24 Mi hla ni yiwu, biwa mi you ba ni mumla ba na ye kpe ni iye u muna

A kažem vam: nijedan od onih pozvanih neće okusiti moje večere.”

25 Basi zren ndji gbugbu basi hu, wa hla ni bawu,

S njim je zajedno putovalo silno mnoštvo. On se okrene i reče im:

26 Du ndji wa ani ye nime, ndana kama ni tima na, mba iyima, ni iwa ma na, ni mri ma, ni mri vayi ma, mri lon baba mri mba ba, hra ni dri ma na, ana ya zama vren koh muna.

“Dođe li tko k meni, a ne mrzi svog oca i majku, ženu i djecu, braću i sestre, pa i sam svoj život, ne može biti moj učenik!

27 Indji wa ana he ni suron u ban giciye nda ye hu me na, ana ya son u vren koh mu na.

I tko ne nosi svoga križa i ne ide za mnom, ne može biti moj učenik!”

28 Ahi nha nimi mbi wa ani son be koh wu shu, nda na bla inklen wa ahe ni wu, ko ani tsra u, u me koh, ko ana tsra na.

“Tko od vas, nakan graditi kulu, neće prije sjesti i proračunati troškove ima li čime dovršiti:

29 Inde a zi nchi koh'a, kana kle meh na, u biwa ba meh baba ba ka nza'u,

da ga ne bi - pošto već postavi temelj, a ne mogne dovršiti - počeli ismjehivati svi koji to vide:

30 Ba ta tre toh ndji ani son meh koh, ana ya meh kle na.

'Ovaj čovjek poče graditi, a ne može dovršiti!'

31 A chu rime ani hi taku ni chu ri nda na son nda bla bi taku ma toh ni mumla, ko soja ma bi gbengblen ba kai dubu wulon wa ani ya kbu tu ni chu rima mu wa a he ni bi gbengblen dubu shirin.

Ili koji kralj kad polazi da se zarati s drugim kraljem, neće prije sjesti i promisliti da li s deset tisuća može presresti onoga koji na nj dolazi s dvadeset tisuća?

32 To inde an ya na, ka wa sun si ni chu rima.

Ako ne može, dok je onaj još daleko, poslat će poslanstvo da zaište mir.”

33 Naki ba ndi wa ni mibi wandi ana ka kpe wa a he ni chu wo na, da ani ya k'ma tie vren koh mu.

“Tako dakle nijedan od vas koji se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik.”

34 Ima a kpie ndindima, inde imma a sa ba mla tie ni ni ngyen?

“Dobra je sol. Ali ako i sol obljutavi, čime će se ona začiniti?

35 Ana labi gana, sei baka ka hlega, ka kma tie toki ni meme, ndji wa ahe ni ton ka wo.

Nije prikladna ni za zemlju ni za gnojište. Van se baca. Tko ima uši da čuje, neka čuje!”