Matiwos Dooshishiyo 22
1 Iyesus aaniy hank'o ett jewron boosh b́keewfere b́teshi,
Isus im ponovno prozbori u prispodobama:
2 «Dari mengsto b́ na'osh jiwu k'anits nugúsoniye biariye.
“Kraljevstvo je nebesko kao kad neki kralj pripravi svadbu sinu svomu.
3 Nugúsman b́ jiwok b́ s'eegets ashuwotsi boweetwok'o gawiyosh b́ guutswotsi bomaants b́woshi, ashuwotsmo jiwman maants wosh geratsno.
Posla sluge da pozovu uzvanike na svadbu. No oni ne htjedoše doći.
4 «Nugúsman k'osh guutswotsi aaniy hank'o ett b́woshi, ‹S'eegets ashuwotsok amrniye, Hamb, jiwosh meetwonat úshetuwone k'anik'rere minz gatwotsnat k'otsts shopwotsi shúkk'reree, jam keewo k'anwtsere, mansh jiwi moonat úshok woore!› err boosh keewwore.
Opet posla druge sluge govoreći: 'Recite uzvanicima: Evo, objed sam ugotovio. Junci su moji i tovljenici poklani i sve pripravljeno. Dođite na svadbu!'”
5 Boomó keewman aatsni k'rat bokaat kaaton iko b́ goshomand iko b́ jaakomand bíami.
“Ali oni ne mareći odoše - jedan na svoju njivu, drugi za svojom trgovinom.
6 Oortswotswere b́ guutswotsi detsdek't ketiyon jot'dek' boúd'i,
Ostali uhvate njegove sluge, zlostave ih i ubiju.
7 Manoor nugúso fayat kes' kes'f bíkwotsi woshat úd'ts manotsi úd'iibk'ri. Bo kitinowere tawon bo mitsitwok'o b́woshi,
Nato se kralj razgnjevi, posla svoju vojsku i pogubi one ubojice, a grad im spali.”
8 Maniyere il b́ guutswotssh hank'o bíeti, ‹Hamb, jiwi moonat úshon k'anwtsere, s'eegetswotsmo jiwansh woteraniye orernee.
“Tada kaže slugama: 'Svadba je, evo, pripravljena ali uzvanici ne bijahu dostojni.
9 Mansh weerindatse amr itdatsts ash jamo jiwi moonat úshomand s'eere.›
Pođite stoga na raskršća i koga god nađete, pozovite na svadbu!'”
10 B́ guutswotswere weer weerats amt bodaatsts ash jamo gondwotsno, sheengwotsnowere kakubok'ri, mann jiwi maa eeno s'eegetswotsn s'eenb́wtsi.
“Sluge iziđoše na putove i sabraše sve koje nađoše - i zle i dobre. I svadbena se dvorana napuni gostiju.
11 «Ernmó Nugúso s'eegetswotsi s'iilosh jiwi maa eenots b́kindtsok'on, manoke jiwi taho taheraw iko bek'b́k'ri.
Kad kralj uđe pogledati goste, spazi ondje čovjeka koji ne bijaše odjeven u svadbeno ruho.
12 Bísho hank'o bíeti, ‹T masho, jiwi taho ntaherawo aawk'oneya hanok n kindi?› ash manwere s'ik bí eti.
Kaže mu: 'Prijatelju, kako si ovamo ušao bez svadbenoga ruha?' A on zanijemi.
13 Nugúsonwere b́guutswtssh, ‹B́ kishonat b́ tufoon tifde'er kishr úratse fa'a t'aluwots juwore, manoknowere eeponat gash k'ashone wotiti› bíet.»
Tada kralj reče poslužiteljima: 'Svežite mu ruke i noge i bacite ga van u tamu, gdje će biti plač i škrgut zubi.'
14 Manats dabt́ Iyesus «Eshe, s'eegetswots aynee, bitsere marat'etswotsmó múk'nee.»
Doista, mnogo je zvanih, malo izabranih.”
15 Maniyere hakon ferisawino eteefwots amt aawk'o k'alr Iyesus noono b́ keewor bín bodetsetwok'o boshiyeyi,
Tada farizeji odoše i održaše vijeće kako da Isusa uhvate u riječi.
16 Bo danifwotswere, Herodis ashuwotsnton Iyesusok woshat, «Danifono, neehe arkeewetso nwottsok'onat Ik'o weerindo arikon ndaniyirwok'o danfone ash shatonowere nk'aliru keewo aaliye, ashonat ashi dagonowere boga bogshratsnee.» bísh bo etiyakon, hank'o ett boaati.
Pošalju k njemu svoje učenike s herodovcima da ga upitaju: “Učitelju! Znamo da si istinit te po istini putu Božjem učiš i ne mariš tko je tko jer nisi pristran.
17 «Aab́ noosh keewwe neesh eeg arefa? Rom nugúsosh ereero dasho nemeemó nemaalnee?»
Reci nam, dakle, što ti se čini: je li dopušteno dati porez caru ili nije?”
18 Iyesusmó bo gondo dank'rat, «It it took danawwotso! eegoshe tiyatse t'awo it geyiri?
Znajući njihovu opakost, reče Isus: “Zašto me iskušavate, licemjeri?
19 Ereerosh dasheyiru gizo aab taash kitswere!» bíet. Mansh bo ik dinariyo dek'wat bísh bokitsi.
Pokažite mi porezni novac!” Pružiše mu denar.
20 Bíwere, «Aranatse dozets aronat guut'ets shúútson konke?» eton boon bíaati,
On ih upita: “Čija je ovo slika i natpis?”
21 Bowere, «Rom dats nugúsoke!» boeti, bíwere, «Eshe nugúsoko nugúsosh, Ik'iko Ik'osh imere, » bíet.
Odgovore: “Carev.” Kaže im: “Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje.”
22 Bowere bín bok'ebiyakon b́ keew keewatse tuutson adt k'azk'rat boami.
Čuvši to, zadive se pa ga ostave i odu.
23 Manots aawots, «K'irtswots k'irotse tuwo aaliye» etef Seduk'awino eteefwots Iyesusok waat hank'o ett bín bo aati,
Toga dana pristupiše k njemu saduceji, koji vele da nema uskrsnuća, i upitaše ga:
24 «Danifono! Muse ‹Ik asho na'o b́shurawo k'iron b́ maatswatse b́ k'aleyal k'irts eshuwo máátsu de'er k'irtsosh shááto shegrshwee, › etre.
“Učitelju, Mojsije reče: Umre li tko bez djece, neka se njegov brat oženi njegovom ženom te podigne porod bratu svomu.
25 Shawat eshuwots nooke fa'ane boteshi, jamwotsitse k'aabo máátso dek't na'o b́shurawo k'irb́wtsi, mansh bíeshu muk'efo k'irtso máátsu b́dek'i.
Bijaše tako u nas sedmero braće. Prvi se oženi i umrije bez poroda ostavivši ženu svom bratu.
26 Mank'o gitlonú, keezlonú shawatlok b́borfetso tar taron bin dek't bok'iri.
Tako i drugi i treći, sve do sedmoga.
27 Jamoniyere il máátsman k'ir b́wtsi.
A nakon svih umrije i žena.
28 Eshe, shawatwots bin bodek'tsotse k'irtswots botuwor mááts b wotit aawshe?»
Kojemu će dakle od te sedmorice biti žena o uskrsnuću? Jer sva su je sedmorica imala.”
29 Iyesusmó hank'o ett boosh bíaaniy, «It s'ayin mas'afwotsnat Ik'i ango it danawotsnee it sheliri.
Odgovori im Isus: “U zabludi ste jer ne razumijete Pisama ni sile Božje.
30 K'irtswots k'irotse botwots darotse fa'a melakiwotskok'owa bowotiti bako de'atsno, de'eratsne.
Ta u uskrsnuću niti se žene niti udavaju, nego su kao anđeli na nebu.
31 K'irtswots tuwi jango itsh Ik'o b́ keewtso nababeratsteya?
A što se tiče uskrsnuća mrtvih, zar niste čitali što vam reče Bog:
32 Bíye hank'owe bíeti, ‹Taa Abraham Ik'o, Yisehak' Ik'o, Yak'ob Ik'o taane› Mansh Ik'oniye kashetswots Ik'a bako k'irtswots Ik'aliye.»
Ja sam Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev? Nije on Bog mrtvih, nego živih!”
33 Ash ashonwere man boshishtsok'on b́ daniyatse tuutson boad.
Čuvši to, mnoštvo osta zaneseno njegovim naukom.
34 Iyesus Seduk'awino etefwotssh noono boaanirawok'o woshdek't s'ik boetetuwok'o b́ wosho boshishtsok'on ferisawino eteyirwots ik wotdek't kakwe bowtsi.
A kad su farizeji čuli kako ušutka saduceje, okupiše se,
35 Boyitsnowere nemo danif iko, Iyesusi fado geeyat hank'o ett bíaati,
a jedan od njih, zakonoznanac, da ga iskuša, upita:
36 «Danifono! nemotse jamoniyere bogts tzaziyo aawne?»
“Učitelju, koja ja zapovijed najveća u Zakonu?”
37 Iyesuswere hank'o ett bísh bíaaniy, «‹Doonzo n Ik'o Izar Izeweri n níb s'eenon, n kash jamon, n maac' s'eenon shune, ›
A on mu reče: “Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim.
38 Jamoniyere bogetsonat shints tzaziyo haniye.
To je najveća i prva zapovijed.
39 Hanowere artso gitl tzaziyo ‹K'osh asho n tookok'o woshde'er shune, › etirwoniye.
Druga, ovoj slična: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga.
40 Nemonat nebiywots daniy jamo tzazi gitetsanotsatś need' dek'kne.»
O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci.”
41 Ferisawino eteefwots kakuwedek't bobefere Iyesus hank'o ett boon bíaati,
Kad se farizeji skupiše, upita ih Isus:
42 «Krstos jango eege it etiri? kon naayi arefa itsha?» boowere «Dawit naayiye» ett bísh boaaniy.
“Što mislite o Kristu? Čiji je on sin?” Kažu mu: “Davidov.”
43 Iyesuswere boosh hank'owa bíet, «Beree, Dawit Ik'i shayiron jisheyat b́ keewor eegoshe ‹Doonza!› et bín b́s'eegi?
A on će njima: “Kako ga onda David u Duhu naziva Gospodinom, kad veli:
44 Bí ‹Doonzo t doonzsh: n balangarwotsi ntufishirots t woshfetsosh t k'anomaants beewe!› bíet.
Reče Gospod Gospodinu mojemu: 'Sjedi mi zdesna dok ne položim neprijatelje tvoje za podnožje nogama tvojim?'
45 Eshe Dawit b́ tookon ‹Doonza› ett b́s'eegyhakon bere Krstos aawk'oneya b́ naayi woto b́faliti?»
Ako ga dakle David naziva Gospodinom, kako mu je sin?”
46 Mann dab ik nonunor bísh aaniyosh faltso aali b́tesh, manots aawoniyere hakon bín aatosh aaw shúk'tso konúwor aali b́ tesh.
I nitko mu nije mogao odgovoriti ni riječi, niti se od toga dana tko usudio upitati ga bilo što.
