< Idisu 13 >
1 Hina Gode da Mousesema amane sia: i,
主はモーセに言われた、
2 “Isala: ili fi fagoyale gala afae afae amoga ouligisu dunu afae ilegema. Amalalu, amo dunu fagoyale ilia da Ga: ina: ne soge (amo Na da Isala: ili dunuma imunu gala) amo ea hou hogoma: ne, desega masa: ne asunasima.”
「人をつかわして、わたしがイスラエルの人々に与えるカナンの地を探らせなさい。すなわち、その父祖の部族ごとに、すべて彼らのうちのつかさたる者ひとりずつをつかわしなさい」。
3 Mousese da Gode Ea hamoma: ne sia: i nabi dagoi. Ilia da Ba: ila: ne wadela: i sogega esalu amola amogawi e da amo ouligisu dunu asunasi. Fi Ouligisu Dunu (Desega Masa: ne Asunasi) Liubene Sia: miua (Sa: ge ea mano) Simione Sia: ifa: de (Houlai ea mano) Yuda Ga: ilebe (Yifane ea mano) Isaga Aiga: le (Yousefe ea mano) Ifala: ime Housia (Nane ea mano) Bediamini Ba: ladai (La: ifiu ea mano) Sebiulane Ga: diele (Soudai ea mano) Ma: na: se Ga: dai (Susai ea mano) Da: ne A: miele (Gima: li ea mano) A: sie Sidie (Maigele ea mano) Na: fadalai Nabi (Fofosai ea mano) Ga: de Giuele (Ma: igai ea mano)
モーセは主の命にしたがって、パランの荒野から彼らをつかわした。その人々はみなイスラエルの人々のかしらたちであった。
彼らの名は次のとおりである。ルベンの部族ではザックルの子シャンマ、
ヨセフの部族すなわち、マナセの部族ではスシの子ガデ、
16 Amo dunu dedei da desega ahoasu dunu amo Mousese da Ga: ina: ne soge ba: la masa: ne asunasi. Mousese da Housia (Nane ea mano) ea dio afadenene, Yosiua dio asuli.
以上はモーセがその地を探らせるためにつかわした人々の名である。そしてモーセはヌンの子ホセアをヨシュアと名づけた。
17 Mousese da desega ahoasu dunu asunasilaloba, e da ilima amane sia: i, “Guiguda: nini asili, ga (north) amoga masa. Asili, Ga: ina: ne ga (south) sogega doaga: le, amalu agolo sogega ba: la masa.
モーセは彼らをつかわし、カナンの地を探らせようとして、これに言った、「あなたがたはネゲブに行って、山に登り、
18 Soge ea hou ba: ma. Dunu amo ganodini esalebe ilia idi hogoma. Amola ilia da gasa bagade o gasa hame amo hou hogole ba: ma.
その地の様子を見、そこに住む民は、強いか弱いか、少ないか多いか、
19 Osobo da ha: i manu heda: mu noga: i o wadela: i hogole ba: ma. Amola dunu da udigili moilai ganodini esala o gasawane gagili sali esala, amo hogoma.
また彼らの住んでいる地は、良いか悪いか。人々の住んでいる町々は、天幕か、城壁のある町か、
20 Osobo da nasegagila: ? Soge amoga da ifa ganabela: ? Amo huluane hogole ba: ma. Amola fage amo sogega galebe, amo bu gaguli misa. (amo oubi ganodini, waini fage da muni yoi agoane hamosu.)
その地は、肥えているか、やせているか、そこには、木があるかないかを見なさい。あなたがたは、勇んで行って、その地のくだものを取ってきなさい」。時は、ぶどうの熟し始める季節であった。
21 Amaiba: le, ilegei dunu ilia da ga (north) amoga asili, soge amo da ga (south) diala soge amo wadela: i soge Sini amoga muni asili, Lihoube moilai (Ha: ima: de adobo gigadofa ahoasu gadenene) amoga doaga: i.
そこで、彼らはのぼっていって、その地をチンの荒野からハマテの入口に近いレホブまで探った。
22 Ilia da hidadea soge ea ga (south) la: idi asili, Hibalone moilai bai bagade amoga doaga: i. Amogawi, dunu bagadedafa fi dunu ilia dio amo da A: ina: ge, amo iligaga fi (Ahaima: ne, Siesai amola Da: lamai) esalebe ba: i. (Ilia da hemonega Hibalone moilai bai bagade hiouginanawane ode fesuale agoane gidigili, Soua: ne moilai bai bagade Idibidi soge ganodini gagui).
彼らはネゲブにのぼって、ヘブロンまで行った。そこにはアナクの子孫であるアヒマン、セシャイ、およびタルマイがいた。ヘブロンはエジプトのゾアンよりも七年前に建てられたものである。
23 Desega ahoasu dunu da Esiegole Fago amoga doaga: le, ilia da waini efe amoda damuni fasili gaguli asi. Amo amodaga legei da waini fage gagabu bagade galu. Amo da dioi bagadeba: le, dunu aduna da amo ifaga la: gili, gisawene ahoasu. Ilia eno ifa fage amo ‘bomegala: nade’ amola ‘figi’ gaguli misi.
ついに彼らはエシコルの谷に行って、そこで一ふさのぶどうの枝を切り取り、これを棒をもって、ふたりでかつぎ、また、ざくろといちじくをも取った。
24 (Amo soge ea dio da Esiegole Fago - dawa: loma: ne da ‘waini fage gagabu’ - Bai amogawi Isala: ili dunu da waini fage damuni fasi).
イスラエルの人々が、そこで切り取ったぶどうの一ふさにちなんで、その所はエシコルの谷と呼ばれた。
25 Desega ahoasu dunu da eso 40amoga soge hogolalu, bu Mousese, Elane amola Isala: ili dunu Ga: idesie soge, wadela: i hafoga: i soge Ba: ila: ne amo ganodini esala, amoga buhagi. Ilia ba: i liligi huluane olelei amola waini fage gagabu ilia gaguli misi, amo olei.
四十日の後、彼らはその地を探り終って帰ってきた。
そして、パランの荒野にあるカデシにいたモーセとアロン、およびイスラエルの人々の全会衆のもとに行って、彼らと全会衆とに復命し、その地のくだものを彼らに見せた。
27 Ilia da Mousesema amane sia: i, “Ninia da soge huluane noga: le ba: i. Osobo da noga: i amola nasegagi. Amo soge ea ha: i manu fage afae da goea.
彼らはモーセに言った、「わたしたちはあなたが、つかわした地へ行きました。そこはまことに乳と蜜の流れている地です。これはそのくだものです。
28 Be dunu fi amogawi esalebe da gasa bagade ba: i. Amola ilia moilai da gasa bagade gagui amola gagili sali agoane hamoi dagoi. Amola ninia da bagadedafa dunu fi, amo A: ina: ge egaga fi, amogawi esalebe ba: beba: le bagade hihini ba: i.
しかし、その地に住む民は強く、その町々は堅固で非常に大きく、わたしたちはそこにアナクの子孫がいるのを見ました。
29 A: malege fi da amo soge ea ga (south) la: idi esala. Amola agolo soge ganodini, Hidaide dunu fi, Yebiusaide amola A: moulaide dunu esalebe ba: sa. Amola Medidela: inia Hano Wayabo Bagade bega: amola Yodane Hano bega: , amogawi Ga: ina: ne dunu da fi esala.
またネゲブの地には、アマレクびとが住み、山地にはヘテびと、エブスびと、アモリびとが住み、海べとヨルダンの岸べには、カナンびとが住んでいます」。
30 Isala: ili dunu da Mousesema egane sia: beba: le, Ga: ilebe da ilima ouiya: ma: ne sia: i. E amane sia: i, “Ninia wahadafa ilima doagala: mu da defea. Ninia gasa da amo soge hasalimu defele gala.”
そのとき、カレブはモーセの前で、民をしずめて言った、「わたしたちはすぐにのぼって、攻め取りましょう。わたしたちは必ず勝つことができます」。
31 Be desega ahoasu dunu amo da Ga: ilebe ili gilisili asi, ilia amane sia: i, “Hame mabu! Ninia da gasa hame. Amo dunu doagala: mu da hamedei. Amo dunu ilia gasa da ninia gasa baligi dagoi.”
しかし、彼とともにのぼって行った人々は言った、「わたしたちはその民のところへ攻めのぼることはできません。彼らはわたしたちよりも強いからです」。
32 Amaiba: le ilia da eno Isala: ili dunuma ilia soge ba: i amoga ogogole ba: i sia: ne olelei. Ilia amane sia: i, “Amo soge da ha: i bagade. Ha: i manu heda: i da esalebe dunu amo sadimu hamedei. Dunu huluane ninia ba: i da sedadedafa.
そして彼らはその探った地のことを、イスラエルの人々に悪く言いふらして言った、「わたしたちが行き巡って探った地は、そこに住む者を滅ぼす地です。またその所でわたしたちが見た民はみな背の高い人々です。
33 Ninia da A: ina: ge egaga fi dunu bagadedafa ba: i. Ninia da ilia da: i ba: beba: le, ninia da: i da danuba: agoane defele dawa: i. Amola ilia da nini ba: beba: le, danuba: defele agoane dawa: i.
わたしたちはまたそこで、ネピリムから出たアナクの子孫ネピリムを見ました。わたしたちには自分が、いなごのように思われ、また彼らにも、そう見えたに違いありません」。