< Bisisu 7 >

1 Eso afaega, Gidione amola ea dadi gagui dunu huluane hahabedafa wa: legadole, wa: i asili, Ha: ilode hano bubuga: su amo gadenene ha wa: i fi. Midia: ne fi dunu ilia hawa: i fisu da Isala: ili fi ilia fisisu amo gadili guga Moule Agolo fago amo gadenene dialebe, amogawi ba: i.
त्यसपछि यरूब-बाल, (अर्थात् गिदोन) र उनीसँग भएका सबै जना मानिसहरू बिहानै उठे, र हरोदको पानीको मूलको छेउमा तिनीहरूले छाउनी हाले । मिद्दानीहरूको छाउनीचाहिं तिनीहरूको उत्तरपट्टिको मोरेको पहाडनजिकको मैदानमा थियो ।
2 Hina Gode da Gidionema amane sia: i, “Na da dilia Midia: ne fi dunu ili hasalasima: ne fidimu. Be di sigi aligisu dunu da bagohamedafa ba: sa. Isala: ili dunu ilia da ilisu Midia: ne fi dunu hasali, amo sia: sa: besa: le, amola Nama hame nodosa: besa: le,
परमप्रभुले गिदोनलाई भन्‍नुभयो, “मिद्दानीहरूमाथि तँलाई विजय दिन मलाई चाहिएको भन्‍दा धेरै सेना छन्, ताकि इस्राएलले मसँग यसो भनेर घमण्ड नगरोस्, ‘हाम्रो आफ्नै शक्तिले हामीलाई बचाएको हो ।’
3 Isala: ili dunuma amane sia: ma, ‘Nowa dunu da beda: i galea, e da ea diasuga buhagimu da defea. Be ninia mogili da Gilia: de Goumia esalumu.’” Amaiba: le, dunu22,000 agoane da ilia diasuga buhagi. Be dunu 10,000 da ouesalu.
यसकारण अब मानिसहरूले सुन्‍ने गरी घोषणा गर र यसो भन्, ‘जो डराएको छ, जो थरथर भएको छ, ऊ फर्कोस् र गिलाद डाँडाबाट विदा होस् ।’” यसैले बाइस हजार मानिसहरू फर्केर गए, र दश हजार बाँकी रहे ।
4 Amalalu, Hina Gode da Gidionema amane sia: i, “Wali amola dia dunu idi da bagohamedafa ba: sa. Dia ili huluane hanoa gudu amogai oule sa: ima. Amogai na da ili momogilisimu. Na da dunu afae dia sigi masa: ne sia: sea, e da masunu. Be Na da eno dunu mae masa: ne sia: sea, e da hame masunu.”
परमप्रभुले गिदोनलाई भन्‍नुभयो, “मनिसहरू अझै पनि ज्‍यादै धेरै छन् । तिनीहरूलाई तल पानीमा लैजा, र त्यहाँ तेरो निम्‍ति तिनीहरूका सङ्ख्या म कम गरिदिनेछु । म तँलाई भन्‍छु, ‘यो व्‍यक्‍तिचाहिं तँसँग जानेछ’ भने, ऊ तँसँग जानेछ । तर म तँलाई बन्‍छु, ‘यो व्‍यक्‍तिचाहिं तँसँग जानेछैन’ भने, ऊ तँसँग जानेछैन ।”
5 Gidione da ea dunu amo hanoa oule sa: ili, Hina Gode da ema amane sia: i, “Nowa dunu ilia da wa: me agoane hano leba: le nasea, amola nowa ilia da muguni bugili hano nosone nasea, amo dia mogima.”
यसैले गिदोनले मानिसहरूलाई तल पानीमा लगे, र परमप्रभुले तिनलाई भन्‍नुभयो, “घुँडा टेकेर पानी पिउनेहरूबाट कुकुरले झैं चाटेर पानी पिउनेहरूलाई अलग गर् ।”
6 Dunu 300 agoane da hano amo loboga ofodalu leba: le nasu. Be dunu eno huluane da muguni bugili, hano nosona dasu.
तिन सय जना मानिसहरूले चाटेर पिए । अरू बाँकी मानिसले घुँडा टेकेर पानी पिए ।
7 Hina Gode Ea da Gidionema amane sia: i, “Na da di fidimuba: le, di amola dunu 300 amo da hano loboga ofodalu leba: le nasu, amo fawane da Midia: ne dunu fi ili hasalasimu. Eno dunu huluane ilia diasuga buhagima: ne sia: ma.”
परमप्रभुले गिदोनलाई भन्‍नुभयो, “यी चाटेर पानी पिएका तिन सय जना मानिसहरू लिएर तिमीहरूलाई म बचाउनेछु र मिद्दानीहरूमाथि विजय दिनेछु । अरू हरेक मानिसलाई आफ्नै ठाउँमा फर्केर जान दे ।”
8 Amalalu, Gidione da amo dunu 300 amo fawane esaloma: ne sia: i. Eno huluane e da ilia diasuga buhagima: ne asunasi. Be Gidione amola amo dunu 300 da liligi sagosu, amola dalabede huluane gegedole legei.
यसैले चुनिएकाहरूले आ-आफ्ना सर-समान र तुरहीहरू लिए । गिदोनले इस्राएलका सबै मानिस, हरेक मानिसलाई उसको आफ्नै पालमा फर्काइदिए, तर तिनले ती तिन सय जना मानिसलाई राखे । अब मिद्दानीका छाउनी तल बेसीमा थियो ।
9 Amo gasia, Hina Gode da Gidionema amane sia: i, “Wa: legadole, Midia: ne hawa: i fisu amo doagala: ma! Na fidimuba: le, dia da ili osa: la heda: mu.
त्यो रात परमप्रभुले तिनलाई भन्‍नुभयो, “उठ्! छाउनीलाई आक्रमण गर्, किनकि म तँलाई त्यसमाथि विजय दिन जाँदैछु ।
10 Be di da beda: iba: le, doagala: mu hamedei ba: sea, di amola dia hawa: hamosu dunu Fiula, Midia: ne dunu ilia fia amo gudu sa: ima.
तर तँलाई तल जान डर लागेको छ भने, तेरो सेवक पूराहसँग तल छाउनीमा जा,
11 Amogawi, alia da ilia fada: i sia: dalebe nabimu. Amasea di da ilima mae beda: iwane doagala: mu.” Amaiba: le, Gidione amola ea hawa: hamosu dunu Fiula da ilia ha lai dunu hawa: i fisu bega: gudu sa: i.
र तिनीहरूले के भन्दैछन्, त्यो सुन्, र छाउनीमा आक्रमण गर्न तेरो साहस बढ्नेछ ।” यसैले गिदोन आफ्ना सेवक पूराहसँग तल छाउनीको सुरक्षाबल भएको ठाउँमा गए ।
12 Midia: ne fi dunu, A:malege fi dunu amola hafoga: i soge fi dunu da fago ganodini fiafia: i esalebe ba: i. Ilia wa: i da danuba: wa: i agoane ba: i. Idimu hamedei agoai ba: i. Ilia ga: mele idi da sa: iboso hano wayabo bagade bega: dialebe amo defele ba: i.
मिद्दानीहरू, अमालेकीहरू, र पूर्वका सबै मानिसहरू बेसीमा, सलहका हुलझैं भेला भएर बसेका थिए । तिनीहरूका ऊँटहरू अनगिन्ती थिए, र तिनीहरूको सङ्ख्या समुद्र किनारका बालुवाका कणहरूभन्दा पनि धेरै थिए ।
13 Gidione da Midia: ne awali asili fisisu amoga doaga: loba, e da Midia: ne dunu afae ea fi dunu ilima ea simasia ba: i liligi adolalebe nabi. E da amane adolalu, “Na da simasia agoane ba: i. Bali agi ga: gi gasui da bebesola asili, ninia fisisu amo ganodini misini, abula diasu afadafa fai. Abula diasu da mugululi sa: ili, bana: na sa: i ba: i.”
जब गिदोन त्यहाँ पुगे, एक जना मानिसले आफ्‍नो साथीलाई सपनाको बारेमा भन्‍दै थियो । त्यस मानिसले भन्यो, “हेर, मैले एउटा सपना देखें, र जौको एउटा रोटी मिद्दानीको छाउनीभित्र गुड्दै आयो । त्यो पालमा आयो, र त्यसलाई जोडले हिर्कायो र त्यसलाई उल्टो गरी पल्टाइदियो, यसैले त्यो ढल्यो ।”
14 Ea fi dunu da ema bu adole i, “Dafawane! Goe da Isala: ili dunu Gidione, Youa: se egefe amo ea gegesu gobihei sedade olelesa. Bai eno da hame gala. Gode da Gidione ninia Midia: ne fi dadi gagui huluane ili hasalasima: ne, logo doasi dagoi.”
अर्को मानिसले भन्यो, “यो त इस्राएली गिदोनको (योआशका छोराको) तरवारबाहेक अरू केही होइन । परमेश्‍वरले तिनलाई मिद्दानी र तिनीहरूका सबै सेनामाथि विजय दिनुभएको छ ।”
15 Gidione da amo simasia ba: i amola amo ea bai nabaloba, e da ea muguni dudugini sa: ili, Godema nodone sia: ne gadoi. Amalalu, e da Isala: ili dunu ilia awalia asili fisisu amoga bu asili, Isala: ili dunu ilima amane sia: i, “Wa: legadoma! Hina Gode da nini Midia: ne dadi gagui ilima osa: la heda: ma: ne logo doasi dagoi.”
जब गिदोनले त्यस सपना भनेको र त्यसको अर्थ लगाइएको सुने, तब तिनले घोप्‍टो परेर दण्डवत् गरे । तिनी इस्राएलको छाउनीमा फर्केर गए र भने, “उठ! परमप्रभुले तिमीहरूलाई मिद्दानी सेनामाथि विजय दिनुभएको छ ।”
16 E da ea fi dunu 300 amo udiana agoane momogi. E da dunu huluane afae afae ilima dalabede amola ganagu osoboga hamoi i dagoi.
ति तिन सय जना मानिसलाई तिनले तिनवटा समुहमा विभाजन गरे, र तिनले उनीहरूलाई सबै तुरहीहरू र हरेक गाग्रोभित्र राँको हालेर खाली गाग्रोहरू दिए ।
17 E da ilima amane sia: i, “Na da Midia: ne fisisu bidiga doaga: sea, dilia na hou ba: lalu amo defele hamoma.
तिनले उनीहरूलाई भने, “मलाई हेर, र म जे गर्छु त्यही गर । हेर! जब म छाउनीको छेऊमा पुग्छु, तब म जे गर्छु तिमीहरूले त्यही गर्नू ।
18 Na amola na dunu gilisisu da ninia dalabede fulabosea, dilia amola hawa: i fisu fiafia: le esala amo sisiga: le, dilia dalabede fulabole, bagadewane amane wele sia: ma, ‘Ninia da Hina Gode amola Gidione elamagale gegesa.’”
जब म तुरही फुक्छु, मसँग भएका सबै जनाले, तब छाउनीको हरेक कुनाबाट तिमीहरूका तुरहीहरू पनि फुक्‍नू र यसो भनेर कराउनू ‘परमप्रभुको निम्‍ति र गिदोनको निम्ति!’”
19 Gidione amola ema fa: no bobogesu dunu 100 agoane da gasimoga Midia: ne amola A: malege ilia fisisu bega: doaga: i. Ilia amo fisisu sosodo aligisu dunu da afadenei dagoi ba: i. Amalalu, ilia da dalabede fulaboi amola osobo ganagu ilia lobo ganodini gagui amo goudai.
यसैले गिदोन र तिनीसँग भएका एक सय जना मानिस राती दश बजेतिर छाउनीको छेऊमा गए । मिद्दानीहरूले रक्षकको हेरफेर गर्दै थिए, तिनीहरूले तुरहीहरू फुके र आफ्‍ना हातहरूमा भएका गाग्रोहरू फुटाए ।
20 Gidione ea fi aduna eno da amo defele hamoi. Ilia da ilia hanu amo ilia lobo fofadi amoga gaguli amola ilia dalabede lobodafa amo ganodini gaguli, amane wele sia: i, “Gobihei bagade Hina Gode amola Gidione elamagale gegemusa: gala.”
तिनै दलले तुरहीहरू फुके र गाग्रोहरू फुटाए । तिनीहरूले राँकोलाई आ-आफ्ना देब्रे हातमा लिए र तुरही फुक्‍नलाई दाहिने हातमा बोके । तिनीहरू कराएर भने, “परमप्रभुको निम्‍ति र गिदोनको निम्‍ति तरवार ।”
21 Gidione ea fi dunu da fisisu sisiga: le lelu. Amola ha lai dadi gagui dunu da beda: iba: le, wele sia: nanu, hobea: i.
हरेक मानिस आफ्नो ठाउँमा छाउनीको वरिपरि खडा भए र सबै मिद्दानी सेना भागे । तिनीहरू ठुलो सोरमा कराए र भागे ।
22 Gidione ea dunu da dalabede fulabolalu, Hina Gode da Midia: ne dunu ilia dogo ganodini olelebeba: le, ilia da sama eno ea sama amoma doagala: i. Ilia da Sa: leda: ne moilaiga doaga: musa: asili, Bedesida moilai amola A: ibele Mihoula moilai (Da: bade soge gadenene) amoga doaga: i.
जब तिनीहरूले तिन सय तुरही फुके, तब परमप्रभुले हरेक मिद्दानीको तरवारलाई आ-आफ्ना साथी-लडाकु र तिनीहरूका सबै सेनाको विरुद्धमा उठाउनुभयो । सबै सेनाहरू सरेरातर्फ बेथ-शित्तामसम्म, र तब्बातको नजिक हाबिल-महोलाको सिमानासम्म भागे ।
23 Amalalu Gidione da Na: fadalai fi, A:sie fi amola Mana: se fi aduna ilima misa: ne sia: nanu, ilia da Midia: ne dunu sebobogelalu.
नप्‍ताली, आशेर, र सबै मनश्शेबाट इस्राएलका मानिसहरू बोलाइए, र तिनीहरू मिद्दानीहरूका पछि लागे ।
24 Gidione da sia: adola ahoasu dunu asunasi. Ilia da Ifala: ime agolo soge amoga lalu, amane sia: i, “Midia: ne dunuma gegemusa: , gudu sa: ima. Ilia da Yodane Hano amola hano huluane asili Bedebala amoga doaga: sa, amo ilia mae degema: ne, noga: le ouligima.” Ilia da Ifala: ime dunu huluane gagadomusa: sia: i, amola ilia da hano huluane amo Yodane Hano amola hano huluane asili, Bedebala amoga doaga: su, amo huluane gagulaligi.
गिदोनले यसो भन्दै एफ्राइमको सबै पहाडी देशमा दूतहरू पठाए, “मिद्दानीहरूको विरुद्ध तल जाओ र तिनीहरूलाई रोक्‍नको निम्ति बेथ-बरासम्म यार्दन नदीमाथि नियन्त्रण गर ।” यसैले एफ्राइमका सबै मानिसहरू एकसाथ भेला भए र बेथ-बरासम्म यर्दन नदीमाथि नियन्त्रण गरे ।
25 Ilia da Midia: ne hina dunu aduna amo Oulebe amola Siebe gagulaligi. Ilia da Oulebe amo Oulebe Igi sogebi amoga fuga: i. Amola ilia da Siebe amo Siebe Waini Fage Labugisu amoga fuga: i. Ilia da mae fisili, Midia: ne dunu sefasilalu. Gidione da asili, Yodane Hano ea eso mabe la: idi amoga esalu. Isala: ili dunu da Oulebe amola Siebe ela dialuma damuni, gaguli asili, Gidionema i.
तिनीहरूले दुई मिद्दानी राजकुमार, ओरेब र जएबलाई कब्‍जा गरे । तिनीहरूले ओरेबलाई ओरेबको चट्टानमा, र जएबलाई जएबको दाखको कोलमा मारे । तिनीहरूले मिद्दानीहरूका पछि केद्दै गए र तिनीहरूले यर्दनको वारि भएका गिदोनकहाँ ओरेब र जएबका टाउकाहरू लिएर आए ।

< Bisisu 7 >