< Yelemaia 50 >
1 Hina Gode da Ba: bilone moilai bai bagade fi ilima Ea sia: ne iasu ilegei amo nama amane olelei,
여호와께서 선지자 예레미야로 바벨론과 갈대아인의 땅에 대하여 하신 말씀이라
2 “Fifi asi gala ilima olelema! Ha: giwane sisia: ma! Dawa: digima: ne hahamosu olelelalu, sisia: ma! Amo sia: mae wamolegema! Ba: bilone da dafai dagoi! Ea ogogosu ‘gode’ Madage da goudane sali! Ba: bilone loboga hamoi ogogosu ‘gode’ da gogosiasu lai dagoi! Ea wadela: idafa loboga hamoi ‘gode’ huluane da goudai dagoi!
너희는 열방 중에 광고하라 공포하라 기를 세우라 숨김이 없이 공포하여 이르라 바벨론이 함락되고 벨이 수치를 당하며 므로닥이 부스러지며 그 신상들은 수치를 당하며 우상들은 부스러진다 하라
3 Gagoe (north) esalebe fi da Ba: bilone fi ilima doagala: musa: amola hafoga: i soge defele hamoma: ne wadela: musa: , misi dagoi. Dunu amola ohe da hobeamu, amola dunu da amogawi bu hame esalebe ba: mu.”
이는 한 나라가 북방에서 나와서 그를 쳐서 그 땅으로 황폐케하여 그 중에 거하는 자가 없게 함이라 사람이나 짐승이 다 도망하여 가느니라
4 Hina Gode da amane sia: sa, “Amo eso doaga: sea, Isala: ili fi dunu amola Yuda fi dunu da gilisili, diginiwane, Na, ilia Gode, amo bu hogomusa: misunu.
나 여호와가 말하노라 그 날 그 때에 이스라엘 자손이 돌아오며 그와 함께 유다 자손이 돌아오되 그들이 울며 그 길을 행하며 그 하나님 여호와께 구할 것이며
5 Ilia da Saione Goumi amoga ahoasu logo Nama adole ba: mu. Amola ilia da amo logoga masunu. Ilia da eso huluane dialoma: ne Gousa: su Nama hamomu, amola ilia da amo hamedafa fimu.
그들이 그 얼굴을 시온으로 향하여 그 길을 물으며 말하기를 너희는 오라 잊어 버리지 아니할 영영한 언약으로 여호와와 연합하자 하리라
6 Na fi dunu da sibi amo ilia ouligisu dunu da noga: le hame ouligibiba: le, goumia fisi dagoi agoane ba: sa. Ilia da sibi agoane, goumi afae yolesili, eno goumia ahoasu, agoane asili, ilia da ilia sogebidafa amo gogolei dagoi.
내 백성은 잃어 버린 양떼로다 그 목자들이 그들을 곁길로 가게하여 산으로 돌이키게 하였으므로 그들이 산에서 작은 산으로 돌아다니며 쉴 곳을 잊었도다
7 Nowa da ili ba: sea da ilima doagala: sa. Ilia ha lai da amane sia: sa, ‘Ilia da ilia Hina Godema wadela: le hamoi dagoi. Amaiba: le, ninia da ilima doagala: mu da defea, wadela: i hame. Ilia aowa fi da Hina Gode Ea hou dafawaneyale dawa: i. Ilia amola da mae yolesili, Ema fa: no bobogemu da defea galu.’
그들을 만나는 자들은 그들을 삼키며 그 대적은 말하기를 그들은 여호와 곧 의로운 처소시며 그 열조의 소망이신 여호와께 범죄하였음인즉 우리는 무죄하다 하였느니라
8 Isala: ili fi dunu! Ba: bilone soge yolesili, hobeama! Dilia degabo amo soge yolesima!
너희는 바벨론 가운데서 도망하라 갈대아인의 땅에서 나오라 떼에 앞서 가는 수염소 같이 하라
9 Na da gagoe (north) esalebe fi gilisisu ilima sia: beba: le, ilia da Ba: bilone amoga doagala: musa: misunu. Ilia da gegemusa: dadalele, Ba: bilone fi ilima doagala: le, hasalimu. Ilia da benea ahoasu dunu noga: idafa. Ilia dadiga gala: sea, giadofamu hame dawa:
보라 내가 큰 연합국으로 북방에서 일어나 나와서 바벨론을 치게 하리니 그들이 항오를 벌이고 쳐서 취할 것이라 그들의 화살은 연숙한 용사의 화살 같아서 헛되이 돌아오지 아니하리로다
10 Ilia da Ba: bilone fi ilia liligi huluane gesowale lamu. Ilia hanai liligi ilia da udigili lamu. Na, Hina Gode, da sia: i dagoi.”
갈대아가 약탈을 당할 것이라 그를 약탈하는 자마다 만족하리라 여호와의 말이니라
11 Hina Gode da amane sia: sa, “Ba: bilone fi dunu! Dilia da Na fi dunu ilima doagala: le, ilia liligi huluane gesowale lai dagoi. Dilia da hahawane ahoa. Fedege agoane, dilia da bulamagau amo gagoma ha: i manu lamusa: ososa: gisa o hosi amo da gogona: ahoabe, agoane ba: sa.
나의 산업을 노략하는 자여 너희가 즐거워하며 기뻐하며 곡식을 가는 송아지 같이 뛰며 힘센 말 같이 울도다
12 Be dilia moilai bai bagade (Ba: bilone) da dafane gogosia: i dagoi ba: mu. Amola Ba: bilone fi da fifi asi gala amo ganodini gududafa dialebe ba: mu. Ba: bilone soge da wadela: i hafoga: i soge hamoi dagoi ba: mu.
그러므로 너희의 어미가 온전히 수치를 당하리라 너희를 낳은 자가 치욕을 당하리라 보라 그가 열방의 말째와 광야와 마른 땅과 사막이 될 것이며
13 Bai Na da ougi bagadeba: le, dunu afae Ba: bilone soge ganodini esalebe da hame ba: mu. Ba: bilone da mugului dagoi dialebe ba: mu, amola nowa dunu da amo soge baligimusa: ahoasea, da bagadewane fofogadigimu.
여호와의 진노로 인하여 거민이 없는 온전한 황무지가 될 것이라 바벨론으로 지나는 자마다 그 모든 재앙을 놀라며 비웃으리로다
14 Dilia dadi gagui dunu! Ba: bilone amoma doagala: musa: dadalema! E eale sisiga: ma! Dilia dadi huluane amoga, e gala: ma! Bai Ba: bilone fi da Na, Hina Gode, Nama wadela: le hamoi.
바벨론을 둘러 항오를 벌이고 활을 당기는 모든 자여 화살을 아끼지 말고 쏘라 그가 여호와께 범죄하였음이니라
15 Moilai bai bagade amo eale sisiga: le, gegemusa: halama! Wali Ba: bilone da fama: ne olei dagoi! Ea gagoi dobea da fili, mugului dagoi ba: sa. Na da Ba: bilone fi ilima dabe iaha. Amaiba: le, ha lai dunu! Ilima dabe ima! Ilia da eno dunuma hamoi, amo defele, ilima dabe bu ima.
그 사면에서 소리질러 칠지어다 그가 항복하였고 그 보장은 무너졌고 그 성벽은 훼파되었으니 이는 여호와의 보수하시는 것이라 그의 행한 대로 그에게 행하여 보수하라
16 Amo soge ganodini, ha: i manu bugima: ne amola faima: ne logo mae doasima! Ga fi dunu Ba: bilone soge ganodini esala, ilia da dadi gagui wa: i Ba: bilone fi ilima doagala: musa: manebe, ilima beda: iba: le, hi sogega bu masunu.”
파종하는 자와 추수 때에 낫을 잡은 자를 바벨론에서 끊어버리라 사람들이 그 압박하는 칼을 두려워하여 각기 동족에게로 돌아가며 고향으로 도망하리라
17 Hina Gode da amane sia: sa, “Isala: ili fi dunu da sibi amo laione wa: mega sefasi amola afagogoi dagoi, amo agoane ba: sa. Degabo, Asilia hina bagade da ilima doagala: i. Amasea, fedege agoane, Ba: bilone hina bagade Nebiuga: denese, da ilia gasa gagisu.
이스라엘은 흩어진 양이라 사자들이 그를 따르도다 처음에는 앗수르 왕이 먹었고 다음에는 바벨론 왕 느부갓네살이 그 뼈를 꺾도다
18 Amaiba: le, Na, Hina Gode Bagadedafa, Isala: ili fi ilia Gode, da Asilia hina bagade ema se iasu defele, hina bagade Nebiuga: denese amola ea fi ilima se imunu.
그러므로 나 만군의 여호와 이스라엘의 하나님이 이같이 말하노라 보라 내가 앗수르 왕을 벌한 것 같이 바벨론 왕과 그 땅을 벌하고
19 Na da Isala: ili fi ilia sogega buhagima: ne, logo doasimu. Ilia da ha: i manu amo da Gamele Goumia amola Ba: isia: ne sogega heda: lebe amo manu, amola ha: i manu bugi Ifala: ime soge amola Gilia: de sogega gala, amoga ilia hanaiga defele manu.
이스라엘을 다시 그 목장으로 돌아오게 하리니 그가 갈멜과 바산에서 먹을 것이며 그 마음이 에브라임과 길르앗 산에서 만족하리라
20 Amo eso da doaga: sea, Isala: ili fi amola Yuda fi amo ganodini da wadela: i hou dialebe hame ba: mu. Bai dunu amo ilia esalusu Na da gaga: i, ilia wadela: i hou amola Na da gogolema: ne olofomu. Na, Hina Gode, da sia: i dagoi.”
나 여호와가 말하노라 그 날 그 때에는 이스라엘의 죄악을 찾을지라도 없겠고 유다의 죄를 찾을지라도 발견치 못하리니 이는 내가 나의 남긴 자를 사할 것임이니라
21 Hina Gode da amane sia: sa, “Melada: ime fi amola Bigode fi (ela da Ba: bilone fi) ilima doagala: ma! Ilia huluane medole legele wadela: lesima! Na sia: i liligi huluane hamoma! Na, Hina Gode, da sia: i dagoi.
나 여호와가 말하노라 너희는 올라가서 므라다임의 땅을 치며 브곳의 거민을 쳐서 진멸하되 내가 너희에게 명한 대로 다하라
22 Ba: bilone soge ganodini gegemusa: ha lasu da naba. Amola wadela: su bagade ba: sa.
그 땅에 싸움의 소리와 큰 파멸의 소리가 있으리라
23 Ba: bilone da ‘ha: ma’ (hammer) agoane, fifi asi gala huluane fifima: ne fananu. Be wali amo ‘ha: ma’ da fifilasi dagoi. Ema doaga: i hou ba: beba: le, fifi asi gala huluane da bagadewane fofogadigisa.
온 세계의 방망이가 어찌 그리 꺾여 부숴졌는고 바벨론이 어찌 그리 열방 중에 황무지가 되었는고
24 Ba: bilone fi! Dilia da nama gegenanu. Be wali dilia da sani amo Na da dili sa: ima: ne gei, amoga sa: i dagoi. Dilia da mae dawa: iwane amoga sa: i dagoi.
바벨론아 내가 너를 잡으려고 올무를 놓았더니 네가 깨닫지 못하고 걸렸고 네가 나 여호와와 다투었으므로 만난바 되어 잡혔도다
25 Na da Na gegesu liligi lidiligalei diasu amo doasili amola Na da ougiba: le, amo liligi gagui dagoi. Bai Na, Ouligisu Hina Gode Bagadedafa, da Ba: bilone sogega hawa: hamomu galaiou.
나 여호와가 그 병고를 열고 분노의 병기를 냄은 주 만군의 여호와 내가 갈대아인의 땅에 행할 일이 있음이라
26 La: ididili huluane amoga Ba: bilonema doagala: ma! Ea widi amola gagoma legesu diasu fima! Lai liligi amo widi lelegela heda: i agoane lelegela heda: ma! Soge wadela: ma! Liligi huluanedafa wadela: lesima!
먼 데 있는 너희는 와서 그를 치고 그 곳간을 열고 그것을 쌓아 무더기 같게 하라 그를 진멸하고 남기지 말라
27 Ba: bilone dadi gagui dunu huluane medole legema! Medole legema! Ba: bilone dunu da wadela: lesi dagoi ba: mu! Ilima se iasu eso da doaga: i dagoi.
그 황소를 다 죽이라 도수장으로 내려가게 하라 그들에게 화있도다 그들의 날, 그 벌받는 때가 이르렀음이로다
28 (Mugululi asi dunu da Ba: bilone soge yolesili, hobeale, Yelusaleme diasuga doaga: sa. Ilia da sia: ne iasu amo ninia Hina Gode da Ba: bilone dunu ilima dabe i dagoi - bai ilia da Ea Debolo diasu wadela: lesi - amo ilia da olelesa.)
바벨론 땅에서 도피한 자의 소리여 시온에서 우리 하나님 여호와의 보수하시는 것, 그 성전의 보수하시는 것을 선포하는 소리로다
29 Dadi gagui dunu ilima ilia Ba: bilone fi doagala: ma: ne sia: ma! Dunu huluane amo da dadiga gala: su dawa: , amo gadili asunasima! Moilai sisiga: le, dunu afae mae hobeama: ne, logo huluane ga: ma! Ba: bilone fi ilima dabe ima. Ilia hou eno fi ilima hamoi, amo defele ilima hamoma! Bai ilia da Na, Isala: ili ilia Hadigi Gode, Nama gasa fili hamoi.
활 쏘는 자를 바벨론에 소집하라 무릇 활을 당기는 자여 그 사면으로 진을 치고 쳐서 피하는 자가 없게 하라 그 일한 대로 갚고 그 행한 대로 그에게 행하라 그가 이스라엘의 거룩한 자 여호와를 향하여 교만하였음이니라
30 Amaiba: le, ilia ayeligi dunu da moilai logoga medole legei dagoi ba: mu. Amola amo esoga, ilia dadi gagui dunu da medole legei dagoi ba: mu. Na, Hina Gode, da sia: i dagoi.
그러므로 그 날에 청년들이 그 거리에 엎드러지겠고 군사들이 멸절되리라 여호와의 말이니라
31 Ba: bilone! Di da gasa fi hou amoga nabai gala. Amaiba: le, Na, Ouligisudafa Hina Gode Bagadedafa, da dima ha lai hamoi dagoi. Na da dima se imunu eso ilegei, amo da doaga: i dagoi.
주 만군의 여호와가 말하노라 교만하 자여 보라 내가 너를 대적하나니 네 날 곧 너를 벌할 때가 이르렀음이라
32 Dia hidale hamosu gasa fi da sadenane dafamu. Amola, dunu eno di wa: legadolesimu hamedafa ba: mu. Na da dia moilai bai bagade huluane laluga ulagimu. Amola liligi huluane sisiga: le dialebe da wadela: lesi dagoi ba: mu.”
교만한 자가 걸려 넘어지겠고 그를 일으킬 자가 없을 것이며 내가 그 성읍들에 불을 놓으리니 그 사면에 있는 것이 다 살라지리라
33 Hina Gode Bagadedafa da amane sia: sa, “Isala: ili fi amola Yuda fi da banenesiwane esalebe ba: sa. Dunu amo da ili gagulaligi, da ili ha: giwane sosodo aligisa. Amola ilia da ili se iasu udigili hawa: hamosu logo doasimusa: hame dawa:
나 만군의 여호와가 이같이 말하노라 이스라엘 자손과 유다 자손이 함께 학대를 받는도다 그들을 사로잡은 자는 다 그들을 엄히 지켜 놓아주지 아니하거니와
34 Be ilia gaga: su dunu da gasa bagadewane esala. Ea dio da Hina Gode Bagadedafa. Hisu da ilimagale gegemu. E da osobo bagade fifi asi gala ilima olofosu iasimu. Be E da Ba: bilone fi ilima bidi hamosu iasimu.”
그들의 구속자는 강하니 그 이름은 만군의 여호와라 결코 그들의 원을 펴서 그 땅에 평안함을 주고 바벨론 거민으로 불안케 하리라
35 Hina Gode da amane sia: sa, “Ba: bilone soge da bogosu ba: ma! Ea fi dunu amola ouligisu dunu amola bagade dawa: su dunu da bogosu ba: mu.
나 여호와가 말하노라 칼이 갈대아인의 위에와 바벨론 거민의 위에와 그 방백들과 지혜로운 자의 위에 임하며
36 Ea ogogosu balofede dunu da bogosu ba: mu. Ilia da gagaoui dunu. Ea dadi gagui dunu da bogosu ba: mu. Ilia da bagadewane beda: i.
칼이 자긍하는 자의 위에 임하리니 그들이 어리석게 될 것이며 칼이 용사의 위에 임하리니 그들이 놀랄 것이며
37 Ea hosi amola sa: liode huluane wadela: lesima! Ea ga fi muni lama: ne hawa: hamosu dadi gagui dunu da bogosu ba: mu. Ilia da gasa hamedafa ba: sa. Ba: bilone liligi ida: iwane gala huluane wadela: lesima! Huluane gesowale lale dagoma!
칼이 그들의 말들과 병거들과 그들 중에 있는 잡족의 위에 임하리니 그들이 부녀 같이 될 것이며 칼이 보물 위에 임하리니 그것이 노략될 것이요
38 Ea sogega esoi bagade iasima. Ea hano huluane hafoga: ma! Ba: bilone soge ganodini da loboga hamoi ogogosu ‘gode’ bagohame. Ea fi dunu da ilima beda: iba: le, gagaoui agoane ba: sa.
가뭄이 물 위에 그것을 말리우리니 이는 그 땅이 조각한 신상의 땅이요 그들은 우상에 미쳤음이니라
39 Amaiba: le, Ba: bilone soge ganodini, Fio liligi amola wadela: i a: silibu amola ledo hamoi sio bagohame ba: mu. Dunu fi da amo soge ganodini hamedafa esalumu.
그러므로 사막의 들짐승이 시랑과 함께 거기 거하겠고 타조도 그 중에 깃들일 것이요 영영히 거민이 없으며 대대에 거할 자가 없으리라
40 Musa: hemonega, Na da Sodame amola Goumola amola amo sisiga: le dialebe moilai fonobahadi huluane amo wadela: lesi dagoi. Amo hou defele da Ba: bilone fi ilima doaga: mu. Dunu afae da amo ganodini wali amola eso huluane hame esalebe ba: mu. Na, Hina Gode, da sia: i dagoi.
나 여호와가 말하노라 나 하나님이 소돔과 고모라와 그 이웃 성읍들을 무너지게 한 것 같이 거기 거하는 사람이 없게 하며 그 중에 우거하는 아무 인자가 없게 하리라
41 Gagoe (north) soge amoga fi bagadedafa da gegemusa: manebe. Hina bagade bagohame da gegemusa: momagesa.
보라 한 족속이 북방에서 오고 큰 나라와 여러 왕이 격동을 받아 땅끝에서 오나니
42 Ilia da ilia dadi amola gegesu gobihei gagui dagoi. Ilia da nimi bagade hame asigi dunu. Ilia da hosi da: iya fila heda: le ahoasea, ilia ha lasu da hano wayabo bagade ea gafululi fugala: sa agoane naba. Ilia da Ba: bilone fi ilima doagala: musa: momagei dagoi.
그들은 활과 창을 가진 자라 잔인하며 긍휼히 여기지 아니하며 그 목소리는 파도가 흉용함 같도다 딸 바벨론아 그들이 말을 타고 무사 같이 각기 항오를 벌여 너를 칠 것이라
43 Ba: bilone hina bagade da ilia manebe sia: nabasea, ea lobo da bodola: le gudusa. E da uda da mano lalelegemu gadenesea se naba, amo defele e da se naba.
바벨론 왕이 그 소문을 듣고 손이 약하여지며 고통에 잡혀 해산하는 여인의 구로함 같도다
44 Laione wa: me da Yodane Hano bega: iwila amo yolesili, bulamagau ha: i manu mola: ya: i gisi soge amoga manebe, amo defele Na, Hina Gode da Ba: bilone dunu ilima doagala: musa: misunu. Amasea, Ba: bilone dunu da ilia moilai yolesili, hobeamu. Nowa da Na agoanela: ? Nowa da Nama doagala: mu dawa: bela: ? Nowa ouligisu dunu da Nama gegemusa: dawa: bela: ? Nama hasalasimu da hamedeidafa.
보라 사자가 요단의 수풀에서 올라오는 것 같이 그가 와서 견고한 처소를 칠 것이라 내가 즉시 그들을 거기서 쫓아내고 택한 자를 내가 그 위에 세우리니 나와 같은 자 누구며 나로 더불어 다툴 자 누구며 내 앞에 설 목자가 누구뇨
45 Amaiba: le, Na da Ba: bilone soge amola ea fi dunu ilima hamoma: ne ilegesu amo nabima! Ilia huluane amola ilia mano da ga hiouginana asi dagoi ba: mu. Amasea, dunu huluane da bagadewane beda: mu.
그런즉 바벨론에 대한 나 여호와의 도모와 갈대아인의 땅에 대하여 경영한 나 여호와의 뜻을 들으라 양떼의 어린 것들을 그들이 반드시 끌어가고 그 처소로 황무케 하리니
46 Ba: bilone da dafasea, sia: bagade nababeba: le, osobo bagade da igugumu. Amola fifi asi gala huluane da ilia beda: ga wele sia: nebe nabimu.
바벨론의 함락하는 소리에 땅이 진동하며 그 부르짖음이 열방 중에 들리리라 하시도다