< Yelemaia 25 >

1 Yuda hina bagade Yihoiagimi (Yousaia egefe) amo ea ouligibi ode biyadu amoga, Hina Gode da Yuda dunu ilia hou olelema: ne, nama sia: i. (Amo odega, hina bagade Nebiuga: denese da degabo Ba: bilone soge ouligisu lai).
ユダの王ヨシヤの子ヱホヤキムの四年バビロンの王ネブカデネザルの元年にユダのすべての民にかかはる言ヱレミヤにのぞめり
2 Na da Yuda fi dunu amola Yelusaleme fi dunu ilima amane sia: i,
預言者ヱレミヤこの言をユダのすべての民とヱルサレムにすめるすべての者に告ていひけるは
3 “Hina Gode da ode 23amoga (amo da A: mone egefe Yousaia ea ode 13Yuda soge ouligibiga, amogainini, wali eso amoga doaga: i), nama sia: su. Amola na da moloidafa, amo sia: huluanedafa dilima alofele iasu. Be dilia da amo sia: hame nabi.
ユダの王アモンの子ヨシヤの十三年より今日にいたるまで二十三年のあひだヱホバの言我にのぞめり我これを汝等に告げ頻にこれを語りしかども汝らきかざりし
4 Hina Gode da Ea hawa: hamosu dunu, amo balofede dunu dilima asula ahoasu. Be dilia da ili amola hame nabi.
ヱホバその僕なる預言者を汝らに遣し頻に遣したまひけれども汝らはきかず又きかんとて耳を傾けざりき
5 Amo balofede dunu da dilia soge amo Hina Gode da dilia aowalalia eso huluane gaguma: ne ilima i, amo ganodini hahawane esalalaloma: ne, dilia wadela: i esalusu amola wadela: i hawa: hamonanebe fisima: ne sia: i.
彼らいへり汝等おのおのいま其惡き途とその惡き行を棄よ然ばヱホバが汝らと汝らの先祖に與へたまひし地に永遠より永遠にいたるまで住ことをえん
6 Ilia da dilia Hina Gode ougima: ne, eno ogogosu ‘gode’ ilima mae nodone sia: ne gadoma: ne, amola mae hawa: hamoma: ne sia: i. Dilia da Hina Gode Ea sia: nabawane hamoi ganiaba, E da dilima se hame ia: noba.
汝ら他の神に從ひこれに事へこれを拜み汝らの手にて作りし物をもて我を怒らする勿れ然ば我汝らを害はじ
7 Be Hina Gode Hisu da dilia Ea sia: hame nabi sia: i. Be dilia da E ougima: ne, loboga hamoi ogogosu ‘gode’ ilima nodone sia: ne gadosu. Amaiba: le, dilila: da amo se iasu dilima doaga: ma: ne, logo fodoi dagoi.
然ど汝らは我にきかず汝等の手にて作りし物をもて我を怒らせて自ら害へりとヱホバいひたまふ
8 Amaiba: le, dilia da Hina Gode Ea sia: hame nababeba: le, E da amane sia: sa,
この故に萬軍のヱホバかく云たまふ汝ら我言を聽ざれば
9 ‘Na da fifi asi gala gagoe (north) amogawi esala, amola Na hawa: hamosu dunu amo Ba: bilone hina bagade Nebiuga: denese, ilima misa: ne sia: mu. Na da Yuda fi amola ea na: iyado fi huluane eso huluane mugului dagoi dialoma: ne, wadela: lesimu. Eno dunu da amo ba: sea, beda: iwane fofogadigimu. Na, Hina Gode, da sia: i dagoi.
視よ我北の諸の族と我僕なるバビロンの王ネブカデネザルを招きよせ此地とその民と其四圍の諸國を攻滅さしめて之を詫異物となし人の嗤笑となし永遠の荒地となさんとヱホバいひたまふ
10 Ilia da wali hahawane wele sia: sa, amola uda lasu lolo nabe amo ganodini hahawane sia: sa. Be amo ouiya: ma: ne, Na da dagolesimu. Ilia gamali ulagima: ne, ilia da susuligi hame ba: mu amola ilia gagoma ebelei dagoi ba: mu.
またわれ欣喜の聲 歡樂の聲 新夫の聲 新婦の聲 磐磨の音および燈の光を彼らの中にたえしめん
11 Soge huluane da eno dunu fofogadigima: ne, wadela: lesidafa ba: mu. Amola na: iyado fi huluane da Ba: bilone hina bagade ea udigili hawa: hamosu ode 70 amoga hamomu.
この地はみな空曠となり詫異物とならん又その諸國は七十年の間バビロンの王につかふべし
12 Amalalu, Na da Ba: bilone fi amola ilia hina bagade, ilia wadela: i hou dabema: ne, ilima se imunu. Na da ilia soge eso huluane mugului dagoi dialoma: ne, wadela: lesimu.
ヱホバいひたまふ七十年のをはりし後我バビロンの王と其民とカルデヤの地をその罪のために罰し永遠の空曠となさん
13 Na da Yelemaia ea lafidili amo fifi asi gala wadela: lesimu sia: i, amola e da amo wadela: su hou amo buga ganodini dedei. Amo wadela: su hou huluane Na da Ba: bilone fi ilima iasimu.
我かの地につきて我かたりし諸の言をその上に臨しめん是ヱレミヤが萬國の事につきて預言したる者にて皆この書に錄さるるなり
14 Ba: bilone fi dunu da wadela: le hamobeba: le, Na da ilima dabema: ne se imunu. Amola fifi asi gala bagohame, amola hina bagade ilia da gasa fili, Ba: bilone fi dunu ilia udigili hawa: hamoma: ne sia: mu.’”
多の國々と大なる王等は彼らをして己につかへしめん我かれらの行爲とその手の所作に循ひてこれに報いん
15 Hina Gode, Isala: ili fi ilia Gode, da nama amane sia: i, “Waini nasu faigelei amo Na ougiga nabai gala ba: ma! Amo gaguli asili, fifi asi gala amoga Na da di asula ahoa, ilima ilia amo waini nasu faigelei ganodini gala moma: ne sia: ma.
イスラエルの神ヱホバかく我に云たまへり我手より此怒の杯をうけて我汝を遣はすところの國々の民に飮しめよ
16 Ilia da amo nasea, feloale doula masunu. Bai Na da gegesu bagade ilima se ima: ne iasisa.”
彼らは飮てよろめき狂はんこは我かれらの中に劍をつかはすによりてなり
17 Amaiba: le, na da faigelei Hina Gode Ea loboga lale, fifi asi gala amoga Hina Gode da na asunasi, ilima ianu, moma: ne sia: i.
是に於てわれヱホバの手より杯をうけヱホバのわれを遣したまふところの國々の民に飮しめたり
18 Na sia: beba: le, Yelusaleme fi amola Yuda moilai huluane ilia fi amola hina bagade ilia amola ouligisu dunu huluane da amoga mai. Bai Hina Gode da ilia soge wadela: lesili, bu hafoga: i soge agoane hamomusa: dawa: ma: ne. Amola ilia soge da beda: iwane fofogadigisu liligi ba: ma: ne. Amola dunu da ilia dioba: le, gagabusu aligimu ilegema: ne. Amola wali eso ilia mae fisili, ilia dioba: le gagabusu aligima: ne ilegesa.
即ちヱルサレムとユダの諸の邑とその王等およびその牧伯等に飮せてこれをほろぼし詫異物となし人の嗤笑となし詛るる者となせり今日のごとし
19 Eno fi amola dunu da amo faigeleiga wadela: su waini hano moma: ne sia: i, amo ilia dio da hagudu dedei, Idibidi hina bagade amola ea eagene ouligisu dunu amola fi ouligisu dunu; Idibidi fi dunu huluane amola ga fi huluane Idibidi soge ganodini esala; Ase soge hina bagade huluane; Filisidini moilai bai bagade huluane (A: siegelone, Gasa, Egelone amola A: siedode la: idi hame mugului) ilia hina bagade huluane; Idome amola Moua: be amola A: mone soge ilia fi dunu huluane; Daia amola Saidone moilai bai bagade elea hina bagade; Medidela: inia bega: soge huluane ilia hina bagade huluane; Dida: ne amola Dima amola Base moilai bai bagade huluane; Dunu huluane amo da ilia dialuma hinabo dunumuni dadamusa; Ala: ibia soge ea hina bagade huluane; Hafoga: i soge fi huluane ilia hina bagade huluane; Similai amola Ila: me amola Midia fi ilia hina bagade huluane; Amola gagoe (north) soge gadenene amola sedaga, ilia hina bagade huluane. Osobo bagade fifi asi gala huluanedafa da amo waini (Hina Gode Ea ougi) manusa: gala. Amasea, fa: nodafa, Ba: bilone hina bagade da amo faigeleiga waini hano manu.
またエジプトの王パロと其臣僕その牧伯等その諸の民と
諸の雜種の民およびウズの諸の王等およびペリシテ人の地の諸の王等アシケロン、ガザ、エクロン、アシドドの遺餘の者
エドム、モアブ、アンモンの子孫
ツロのすべての王等シドンのすべての王等海のかなたの島々の王等
デダン、テマ、ブズおよびすべて鬚をそる者
アラビヤのすべての王等曠野の雜種の民の諸の王等
ジムリの諸の王等エラムの諸の王等メデアのすべての王等
北のすべての王等その彼と此とにおいて或は遠者或は近きもの凡地の面にある世の國々の王等はこの杯を飮んセシヤク王はこれらの後に飮べし
27 Amalalu, Hina Gode da nama amane sia: i, “Dunu huluane ilima amane sia: ma! Na, Hina Gode Bagadedafa, da ilima gasa bagadewane ilia da amo waini hano moma: ne sia: sa. Ilia da amo nanu, feloale, isomu. Amasea, ilia da dafane, bu wa: legadomu gogolemu. Bai Na da gegesu bagade ilima iasisa.
故に汝かれらに語ていへ萬軍のヱホバ、イスラエルの神かくいひたまふ我汝等の中に劍を遣すによりて汝らは飮みまた醉ひまた吐き又仆て再び起ざれと
28 Be ilia da higa: iba: le, amo waini hano faigeleiga moma: ne, dia loboga hame gaguli nasea, ilima amane olelema, ‘Hina Gode Bagadedafa da dili moma: ne gasa bagade sia: sa.’
彼等もし汝の手より此杯を受て飮ずば汝彼らにいへ萬軍のヱホバかくいひたまふ汝ら必ず飮べし
29 Na da Na wadela: lesimu hawa: hamosu amo Na moilai bai bagadedafa (Yelusaleme) amo ganodini muni hemomu. Yelusaleme fi ilia da se iasu hame lamu dawa: lala. Be ilia da se iasu ba: mu. Bai Na da osobo bagade dunu huluane ilima gegesu bagade iasimu. Na, Hina Gode Bagadedafa, da sia: i dagoi.
視よわれ我名をもて稱へらるるこの邑にすら災を降すなり汝らいかで罰を免るることをえんや汝らは罰を免れじ蓋われ劍をよびて地に住るすべての者を攻べければなりと萬軍のヱホバいひたまふ
30 Di Yelemaia! Na sia: huluane alofele sia: ma! Yuda fi ilima amane olelema, ‘Hina Gode da Hebene gado amoga humu, amola gugelebe agoane sia: mu. E da Ea fi ilima humu. E da dunu da waini fage amo osa: gisia wele sia: sa, amo defele wele sia: mu, amola dunu huluane osobo bagadega esala da Ea wele sia: su nabimu.
汝彼等にこの諸の言を預言していふべしヱホバ高き所より呼號り其聖宮より聲を出し己の住家に向てよばはり地に住る諸の者にむかひて葡萄を踐む者のごとく咷たまはん
31 Amola amo wele sia: su da osobo bagade bega: bega: nabimu. Hina Gode da fifi asi gala ilima fofada: mu gala. E da dunu huluane ilima fofada: musa: Ema oule misunu, amola E da wadela: i hamosu dunu medole legemusa: sia: mu. Hina Gode da sia: i dagoi.’”
號咷地の極まで聞ゆ蓋ヱホバ列國と爭ひ萬民を審き惡人を劍に付せば也とヱホバ曰たまへり
32 Hina Gode Bagadedafa da wadela: su amo da fifi asi gala afae ilima doaga: sea, fi eno fi eno ilima masunu, amane sia: sa. Amola fedege agoane, osobo bagade bega: bega: , isula bobodole bagadedafa gilisisa.
萬軍のヱホバかく曰たまふ視よ災いでて國より國にいたらん大なる暴風地の極よりおこるべし
33 Amo esoga, dunu amo da Hina Gode da medole legei, amo ilia bogoi da: i hodo da osobo bagade la: idi asili eno la: idi ahoa, amoga afagogoi dialebe ba: mu. Dunu eno da ilima hame asigiba: le, hame didigia: mu. Ilia bogoi da: i hodo da hame uli dogonesi ba: mu. Be ilia da iga lelegela heda: i agoane osoboga dialebe ba: mu.
其日ヱホバの戮したまふ者は地の此極より地の彼の極に及ばん彼等は哀まれず殮められず葬られずして地の面に糞土とならん
34 Dilia ouligisu dunu! Dilia Na sibi ouligisu dunu! Ha: giwane dima! Didigia: ma amola gulu da: iya bebesoma! Dilia medole legesu eso da doaga: i dagoi, amola dilia da sibi gawali agoane, medole legei dagoi ba: mu.
牧者よ哭き叫べ群の長等よ汝ら灰の中に轉ぶべし蓋汝らの屠らるる日滿れば也我汝らを散すべければ汝らは貴き器のごとく堕べし
35 Dilia da hobeale masunu logo hame ba: mu.
牧者は避場なく群の長等は逃る處なし
牧者の呼號の聲と群の長等の哀哭きこゆ蓋ヱホバ其牧場を滅したまへば也
37 Dilia da gogonomasa amola digini wele sia: sa. Bai Hina Gode da ougiba: le, dilia fi wadela: lesi dagoi amola dilia musa: olofosu soge amo wadela: lesilalu asi.
ヱホバの烈き怒によりて平安なる牧場は滅さる
38 Laione wa: me da ea magufu gelabo yolesisa, amo defele Hina Gode da Ea fi dunu yolesi dagoi. Gegesu ea se bagade nabasu hou da soge huluane wadela: lesili, hafoga: i soge agoane hamoi dagoi.
彼は獅子の如く其巢を出たり滅す者の怒と其烈き忿によりて彼らの地は荒されたり

< Yelemaia 25 >