< Asunasi Dunu Ilia Hou 22 >

1 “Na fi dunu amola ada huluane, na da ni hou gaga: musa: dilia nabima!”
「兄弟たち,また父たちよ,今わたしが申し上げる弁明を聞いてください」。
2 E da Hibulu sia: ga ilima sia: be amo nababeba: le, ilia da baligiliwane ouiya: i. Bolo da eno amane sia: i:,
彼が自分たちにヘブライ語で語りかけるのを聞くと,人々はますます静かになった。彼は言った,
3 “Na da Yu fi dunu. Na da Dasase moilai bai bagade Silisia sogega lalelegele, Yelusaleme moilai bai bagade amoga misini, na da Gama: iliele ea sugulu ganodini sugulu hamosu. E da gasa bagadewane, nini aowalalia sema nama olelei. Na da dili huluane wali eso gilisi amo defele, Gode Ea hou gasawane gagui galu.
「わたしは確かにユダヤ人です。キリキアのタルソスで生まれましたが,この都においてガマリエルのもとで育てられ,わたしたちの父祖たちの律法について厳格な流儀に従って教育され,今日の皆さんと同じように,神に対して熱心な者でした。
4 Na musa: da Yesu Gelesu Ea Logoga ahoasu dunu se nabima: ne fananu amola bogoma: ne fasu. Na da ilia gagulaligili, se dabe iasu diasu ganodini ha: digi.
わたしはこの道を迫害して,男も女も縛ってろうやに引き渡し,死に至らせたのです。
5 Gobele salasu Ouligisu dunu amola Gasolo dunu huluane, ilia da na sia: da dafawane dawa: Ilia na: iyado Yu dunu Dama: sagase moilaiga esalu ilima meloa dedene nama i. Amaiba: le, na da Yesu Ea hou lalegagui dunu amo gagulaligili, sia: inega la: gili, se dabe iasu ima: ne Yelusaleme moilai bai bagade amoga bu hiouginana asi dagoi.
このことについては大祭司も長老会議全体も証言してくれます。わたしはこの人たちから兄弟たちへの手紙を受け取って,ダマスカスへ旅立ったのです。そこにいる者たちをも縛り上げてエルサレムに連行し,罰するためでした。
6 Na da logoga ahoanoba, Dama: sagase moilai gadenenewane doaga: loba, esomogoa hadigi bagade muagado misini nama sisiga: i ba: i.
旅をしてダマスカスに近づいた時,真昼ごろでしたが,突然,天からの強い光がわたしの周りを照らしました。
7 Na da osoboga diasa: ili, sia: amane nabi, `Solo! Solo! Di da abuliba: le nama se iabela: ?’
わたしは地に倒れ,『サウロ,サウロ,なぜわたしを迫害するのか』 と自分に言う声を聞きました。
8 Na da amane adole ba: i, ‘Hina! Di da nowala: ?’ E da nama bu adole i, ‘Na da Yesu, Na: salede dunu! Di da nama se iaha!’
わたしは答えました,『主よ,あなたはどなたですか』。その方はわたしに言われました,『わたしはナザレのイエス,あなたが迫害している者だ』 。
9 Dunu eno sigi ahoasu dunu da hadigi ba: i, be sia: ea bai hame dawa: i galu.
「わたしと一緒にいた者たちは,光は確かに見て恐れていたのですが,わたしに語りかけられた方の声は分かりませんでした。
10 Na amane adole ba: i, ‘Hina! Na da adi hamoma: bela: ?’ Hina Gode da bu adole i, ‘Di wa: legadole, Dama: sagase moilaiga masa! Amo moilaiga, dunu eno da dia hawa: hamosu amo Gode da dima ilegei, amo dima olelemu.’
わたしは言いました,『主よ,わたしはどうすればよいのでしょうか』。主はわたしに言われました,『立ち上がって,ダマスカスに入りなさい。あなたが行なうよう定められているすべてのことが,そこであなたに告げられるだろう』 。
11 Hadigi bagade da na si wadela: lesiba: le, na da hamedafa ba: i. Amaiba: le, na fidisu dunu da na lobolele, Dama: sagase moilaiga oule asi.
わたしはその光の輝きのために目が見えなくなっていたので,一緒にいた者たちに手を引かれてダマスカスに入りました。
12 Amo moilai ganodini, dunu afae ea dio amo A: nanaia: se esalu. E da Godema bagade dawa: su dunu. E da ninia Sema nabawane hamosu amola Yu dunu huluane da ema nodone dawa: i.
そこにはアナニアという,律法に従う敬けんな人で,ダマスカスに住むすべてのユダヤ人たちからよい評判のある人がいましたが,
13 E da nama misini, na dafulili lela, amane sia: i, ‘Na fi dunu, Solo. Di bu ba: ma.’ Amalalu, mae aligili na si bu ba: i. Na A: nanaia: se ba: i.
この人がわたしのところに来て,そばに立ってこう言いました。『兄弟サウロよ,視力を取り戻しなさい!』 するとその時,わたしはその人が見えるようになりました。
14 E nama amane sia: i, ‘Ninia aowalali dunu ilia Gode da di Ea ida: iwane hawa: hamosu dunu Yesu Gelesu amo ba: ma: ne amola Ea sia: E lafidili sia: i nabima: ne, dima ilegei dagoi.
彼は言いました,『わたしたちの父祖たちの神が,ご自分のご意志を知り,義なる方を見,その口からの声を聞くよう,あなたを指名されました。
15 Di da Yesu Ea ba: su dunu amo hawa: hamosu hamomuyo. Di da dunu huluanema dia ba: i liligi amola dia nabi liligi, olelemu.
あなたは,自分の見聞きしたことについて,すべての人に対してその方の証人となるからです。
16 Be wali, udigili mae esaloma! Wa: legadole, hanoga fane salasu hou hamoma! Di Godema sia: ne gadosea, dia wadela: i hou huluane dodofei dagoi ba: mu!’
さあ,何をためらうのですか。起き上がって,主の名を呼び求めてバプテスマを受け,自分の罪を洗い流しなさい』。
17 Na da Yelusaleme moilai bai bagade amoga buhagi. Na da Debolo Diasu ganodini Godema sia: ne gadosa, esalawane ba: i.
「さて,わたしがエルサレムに帰って神殿で祈っていると,我を忘れた状態に陥り,
18 Amo ganodini, na Hina Yesu Gelesu ba: i. E da nama amane sia: i, ‘Hadi mabu! Yelusaleme moilai bai bagade hedolo yolesima. Di da guiguda: esalebe dunuma dia ba: su liligi amola Na hou olelesea, ilia da hame nabimu.’
その方がわたしにこう言われるのを見ました。『急いで,エルサレムから早く出て行きなさい。わたしについてのあなたの証言を人々は受け入れないからだ』 。
19 Na Ema bu adole i, ‘Hina! Na da musa: sinagoge diasuga asili, na da Dia hou lalegagui dunu gagulaligili fasu.
わたしは言いました,『主よ,わたしがどの会堂でもあなたを信じる人たちをろうやに入れたり,打ちたたいたりしていたことを,みんなが知っています。
20 Ilia da Dia ba: su dunu Sidibene amo medole legeloba, na amola da amoga esalu. Na da ea medosu hahawane ba: i, amola na da ea medosu dunu ilia abula ouligimusa: gagui.’
あなたの証人ステファノの血が流された時,わたしもそばに立っていて,彼の死刑に同意しており,彼を殺した者たちの外衣の番をしていたのです』。
21 Be Hina Yesu Gelesu da nama sia: i, ‘Masa! Na da di sedaga esalebe Dienadaile dunu amo olelema: ne, asunasimu galebe!’
「その方はわたしに言われました,『出かけて行きなさい。わたしはあなたをここから遠く異邦人たちのもとに遣わすからだ』 」。
22 Dunu huluane da Bolo ea sia: noga: le nabi. Be e da Dienadaile dunuma masunu sia: beba: le, ilia bu ha: giwane halasu, amane, “Amo dunu bogoma: ne medoma! E da bu esalumu da defea hame galebe!”
人々はそれまで彼の話を聞いていたが,ここに至ると声を張り上げて言った,「こんなやつは地上から除いてしまえ。生かしておくには及ばない!」
23 Ilia da ‘a: i’ ea gusa: ne, amola ilia abula fadegale fefeloasu, osobo gasa: le gadosu.
人々がわめき立て,外衣を放り投げ,ちりを空中にまき散らしたりしたので,
24 Louma dadi gagui ouligisu dunu da ea dadi gagui dunuma, ilia Bolo gagili sali diasu amo ganodini oule masa: ne sia: i. E da Yu dunu da Bolo medoma: ne bagadewane halasu amo ea bai nabima: ne, ilia Bolo bagadewane fama: ne, e sia: i.
司令官は彼を兵営に引き入れるように命じ,人々が彼に対してあれほど叫び立てるのはどんな罪のためなのかを知るために,彼をむち打って取り調べるよう言いつけた。
25 Be ilia Bolo fama: ne ifaga la: gi dagoiba: le, Bolo da dadi gagui ouligisu dunu afae gadenene lela ema amane sia: i, “Di da Louma dunudafa amo ea wadela: i hou hogoma: ne mae fofada: ne, udigili famu da Louma sema defele ganabela: ?”
彼らが彼を皮ひもで拘束していると,パウロはそばに立っていた百人隊長に尋ねた,「ローマ人で,しかも有罪判決も受けていない者をむち打つことが,あなた方には許されているのか」。
26 Amo dadi gagui ouligisu da amo sia: nababeba: le, e da ouligisudafa ema asili, ema amane adole ba: i, “Di da adi hamosala: ? Amo dunu da Louma dunudafa!”
百人隊長はそれを聞くと,司令官のもとに行って報告した,「何ということをなさるのです。あの男はローマ人なのです!」
27 Amalalu, dadi gagui ouligisu da Boloma asili, ema amane adole ba: i, “Adoma! Di da Louma dunudafala: ?” Bolo da bu adole i, “Ma!”
司令官はやって来て彼に尋ねた,「わたしに言ってくれ。あなたはローマ人なのか」。 彼は言った,「そうです」。
28 Dadi gagui ouligisu da bu adole i, “Na da muni bagade Gamanema ia dagoiba: le, Louma dunudafa hamoi galu.” Bolo da bu adole i, “Be na ada da Louma dunuba: le, na da Louma dunudafa esala!”
司令官は答えた,「わたしはかなりの値段でこの市民権を手に入れたのだ」。 パウロは言った,「それでも,わたしは生まれながらのローマ人です」。
29 Hedolowane, dadi gagui dunu ilia Boloma adole ba: musa: dawa: i dunu, amo sia: nababeba: le beda: iwane mugului. Dadi gagui ouligisu dunu amola da bagadewane beda: i. Bolo da Louma dunudafa, amola e da amo sa: inega la: gi dagoi, amo dawa: beba: le, e bagadewane beda: i.
彼を取り調べようとしていた者たちは,すぐに彼から身を引いた。そして司令官も,彼がローマ人だと分かると,彼を縛らせたことで恐れた。
30 Dadi gagui ouligisu da moloiwane Yu dunu ilia Boloma halasu ea bai dawa: ma: ne dawa: i galu. Amaiba: le, golale hahabe, e da ea dunuma Bolo sia: ine fadegama: ne sia: i. E da Gobele salasu Hina dunu amola Gasolo dunu huluane gilisima: ne sia: i. Amalalu, e da Bolo oule misini, Bolo da huluane ba: ma: ne leloma sia: i.
それでも翌日,彼がユダヤ人たちから告訴された理由についての真相を知りたいと思い,彼の鎖を解き,祭司長たちと最高法院全体の招集を命じ,パウロを連れ下りて彼らの前に立たせた。

< Asunasi Dunu Ilia Hou 22 >