Nangen Nob Tomange 7
1 Kambo nii wabe dur tokki mi digenwuri na ken bicom ka?
A poglavar sveštenièki reèe: je li dakle tako?
2 Stephen toki yimi kange Teemi, kom nuwaye. Dukum kwamaro wo kange Abraham ki kwama me sopotamia, na nyimde ciyi firen Haran.
A on reèe: ljudi braæo i oci! poslušajte. Bog slave javi se ocu našemu Avraamu kad bješe u Mesopotamiji, prije nego se doseli u Haran,
3 Ci nyico ki, dubom bitine mwe kange tengwanim mwembo na yaken biti wuro ma nungmeven tiye.
I reèe mu: iziði iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega, i doði u zemlju koju æu ti ja pokazati.
4 Dila chon dubom biten chaidean la yim mwor Haran, di wiri bwiyaka tee cekkori kwama bou ki cho mwor takke wo, fiye mu yimwi naweu.
Tada iziðe iz zemlje Haldejske, i doseli se u Haran; i odande, po smrti oca njegova, preseli ga u ovu zemlju u kojoj vi sad živite.
5 Chon necho kangem nob wuro wari kange ce na Tikange cho. mani bi duware ce, bwen wo mwa fuwam natiye dor cere, la chon tum fou ner bwentano Abraham manki bweri kon matin necho takke wo ca nyimtiye gwam kange ten gwanim cero bwan tano con bwiyam di
I ne dade mu našljedstva u njoj ni stope; i obreèe mu je dati u držanje i sjemenu njegovu poslije njega, dok on još nemaše djeteta.
6 kwama yico kerti na wuro nubo loca ciya yi bidom bitine nubo kange. Nyo fiyeyinu cho limbo dige bwiye atin bou chinen ki yera na bibei canga catin nuwa dotange na choro kwini kwob naar.
Ali Bog reèe ovako: sjeme tvoje biæe došljaci u zemlji tuðoj, i natjeraæe ga da služi, i muèiæe ga èetiri stotine godina.
7 La man ma bolang kale kowo neci dotange tiye kwama ki ciya cheruw nacin wab ye fiye wo nen.
I narodu kome æe služiti ja æu suditi, reèe Bog; i potom æe iziæi, i služiæe meni na ovome mjestu.
8 La kwama ne Abraham diker wabka, di la Abraham yi lam tee Ishaku lan wabum cho ki. kume narube, Ishaku yilam Tee, la Jacob yilam tee bibei yo wab culom bo yobe
I dade mu zavjet obrezanja, i tako rodi Isaka, i obreza ga u osmi dan; i Isak Jakova, i Jakov dvanaest starješina.
9 Kambo yitub cebu ciyabo kange Joseph la cin miyem cho nab yamembo Egypt La kwama kange cho.
I starješine zaviðahu Josifu, i prodadoše ga u Misir; i Bog bješe s njim.
10 La cercho mor dotange cenen. La neeh Joseph fofka kange yomka kabum Pharaoh liya Egypt wo yocho dur nubero gwam mor Egypt kange mor lowenen gwam.
I izbavi ga od sviju njegovijeh nevolja, i dade mu milost i premudrost pred Faraonom carem Misirskijem, i postavi ga poglavarom nad Misirom i nad svijem domom svojijem.
11 Kambo ci ma wura dure di titen macar kange kan ana kange dotange durko tebbebbo nuwa la ci fiyabo cari.
A doðe glad na svu zemlju Misirsku i Hanaansku i nevolja velika, i ne nalažahu hrane oci naši.
12 La Jacob wo nuwa carito wini masar di cho ci tom tomange ciya bou ki bwo kabo.
A Jakov èuvši da ima pšenice u Misiru posla najprije oce naše.
13 kambo chiya boka na yobe ceri, la Yusufu fweltang keb cebonen dor cer ki kwa curo fir auna nyimom yitub Yusufu.
I kad doðoše drugi put, poznaše Josifa braæa njegova, i rod Josifov posta poznat Faraonu.
14 Yusufu yi yitub cebo chiya bou ki tee che Yakubu kange diker ciyero kange bibei yo locheu firen Masar, gwam ciye nubo cibi kwini niber culombou nung.
A Josif posla i dozva oca svojega Jakova i svu rodbinu svoju, sedamdeset i pet duša.
15 Yakubu choken yim firen biten Masar la chon bwiyam kange Tee ce.
I Jakov siðe u Misir, i umrije, on i ocevi naši.
16 Chin tucho mor Shechem la chin yoken cho mor tuwi wo Abraham Teni ki kyemer bibwe Hamor nen Shechem.
I prenesoše ih u Sihem, i metnuše u grob koji kupi Avraam za novce od sinova Emorovijeh u Sihemu.
17 La ki kwama bi bwiyer kwamaro bidomeri Kwama yi Abraham nubo an duwi mor Egypt be.
I kad se približi vrijeme obeæanja za koje se Bog zakle Avraamu, narod se narodi i umnoži u Misiru,
18 La chin yoh kange liya wi Masar wuro yumbo Yakubu.
Dok nasta drugi car u Misiru, koji ne znaše Josifa.
19 Liya chiro bol nubo ne tebyebbo dotange kambou ken chin dukchi tebyebo ki ciya cukou dor cero fiye dotange mani ciya dobchiti.
Ovaj namisli zlo za naš rod, izmuèi oce naše da svoju djecu bacahu da ne žive.
20 Ki kwama wo chi bou Musa, Cho yori kabo nanimde kwama na yocho chuwakko taar mor loh tee ce.
U to se vrijeme rodi Mojsije, i bješe Bogu ugodan, i bi tri mjeseca hranjen u kuæi oca svojega.
21 kambo chi yoken cho kaleri bwebubya Pharaoh's tumcho kung cho na yilam bibwe che.
A kad ga izbaciše, uze ga kæi Faraonova, i odgaji ga sebi za sina.
22 Musa wiki yulang merang biten Egypt kange bikwan keret kange nangen.
I nauèi se Mojsije svoj premudrosti Misirskoj, i bješe silan u rijeèima i u djelima.
23 kambo cho dou choroti kwini naar re ri chin kwabi mor nere ce ki cha tou yice bibei Israila.
A kad mu se navršivaše èetrdeset godina, doðe mu na um da obiðe braæu svoju, sinove Izrailjeve.
24 La chon to nii kange ti Musa tikaan niwa ci nuwa dotange ki twalka bama care.
I vidjevši jednome gdje se èini nepravda, pomože, i pokaja onoga što mu se èinjaše nepravda, i ubi Misirca.
25 Kwaneri Musa na ci ciya takali kwama bou cinenne di la mani nyo. Chin yombo Kwamaki kancak cha chok chi la chi yombo.
Mišljaše pak da braæa njegova razumiju da Bog njegovom rukom njima spasenije dade: ali oni ne razumješe.
26 Chelfini chin bou irsailawa kangumbo ki kwalkangi bwiti chi la chin mani nacho bouchinen ki filang bwiti yichi ki yebwi kom kwerkanti bwitikume?
A sjutradan doðe meðu takove koji se bijahu svadili, i miraše ih govoreæi: ljudi, vi ste braæa, zašto èinite nepravdu jedan drugome?
27 Dila nii wo ter keceu tuken cho firen yi ki necho liyar do wo more che?
A onaj što èinjaše nepravdu bližnjemu oturi ga govoreæi: ko je tebe postavio knezom i sudijom nad nama?
28 Muki cwi muki namun twalum yoh kambo mwa twalum Israilawa wure ka?
Ili i mene hoæeš da ubiješ kao što si juèe ubio Misirca?
29 Musa chawaken kambo cha nuwa wori chon yilachinendiker yumankar biten Midian, wo cha yilam Tee bibeiyo yobou.
A Mojsije pobježe od ove rijeèi, i posta došljak u zemlji Madijamskoj, gdje rodi dva sina.
30 Kambo choro kwini naare chum meri bibei tomange cher cenen mor Yeri bang sinai ki biyen kiret mor yere.
I kad se navrši èetrdeset godina, javi mu se u pustinji gore Sinajske anðeo Gospodnji u plamenu ognjenom u kupini.
31 Kambo Musa toh kirak keri yimanka lan fiyacho, lan chi kutau ten bidom na chi toh yora, chin nuwa dir kwama tok ti ki, Mo mi kwama tee mwe, Ibrahim kange Ishaku, kange Yakubu, kange Masu cwam tai fwe ki kungka dor nacir to.
A kad Mojsije vidje, divljaše se utvari. A kad on pristupi da vidi, bi glas Gospodnji k njemu:
32 kwama yi cho ki chukom tai mweu fiyemin tim wiyeu. liyar kwama.
Ja sam Bog otaca tvojijeh, Bog Avraamov i Bog Isakov i Bog Jakovljev. A Mojsije se bješe uzdrktao i ne smijaše da pogleda.
33 Kwama yi cho ki chukom taa mweu namwek fiye mun tim wiyeu nku wabe.
A Gospod mu reèe: izuj obuæu sa svojijeh nogu: jer je mjesto na kome stojiš sveta zemlja.
34 Kebo koni nubo lomi nuwa dotangeti masar la min nuwa fubom ciyembo, no nyori manya na chukom chi sanakowo, bou na twom nen Masar.
Ja dobro vidjeh muku svojega naroda koji je u Misiru, i èuh njihovo uzdisanje, i siðoh da ih izbavim: i sad hodi da te pošljem u Misir.
35 wuro cho Musa chi kuwe dila kom ki we doknen ni warka dor nyere cho niwo kwama tomou na yilam ni dure kange ni cerka kwama ni bwirer kambo cho tou mor kiye.
Ovoga Mojsija, kojega oturiše rekavši: ko te postavi knezom i sudijom? ovoga Bog za kneza i izbavitelja posla rukom anðela koji mu se javi u kupini.
36 Musa yaki chi mor masar kambo cha madukum mor chachi ki kume kwini naar.
Ovaj ih izvede uèinivši èudesa i znake u zemlji Misirskoj i u Crvenom Moru i u pustinji èetrdeset godina.
37 Musa yi nubo Israilawa ki kwaka an yoh kumen nyi wabe dur bitine kume, yotob kumeb na mou.
Ovo je Mojsije koji kaza sinovima Izrailjevijem: Gospod Bog vaš podignuæe vam proroka iz vaše braæe, kao mene: njega poslušajte.
38 Won cho nii wo wari kange nobe mwor kiye ki no tob kange nob dukkumen wuro bwangten ka cho chi mane tokkang ker dor ter Sinail cho wo wari kange teb yebbo wuro cho ni wuro ne nyo ker kwama.
Ovo je onaj što bješe u crkvi u pustinji s anðelom, koji mu govori na gori Sinajskoj, i s ocima našijem; koji primi rijeèi žive da ih nama da;
39 Won cho niwuro tebyebbo ko neka ko bidwiyere ci chikom cho more ciye, chin ne birum neri chiki yang masar.
Kojega ne htješe poslušati oci naši, nego ga odbaciše, i okrenuše se srcem svojijem u Misir,
40 Ki kwama chi tokti ki Aruna na ywel chimen kwama wo a yati ki chi mor masar reu. diker Musa ro churou firen masare nya nyombo diker bwikange ceu.
Rekavši Aronu: naèini nam bogove koji æe iæi pred nama, jer ovome Mojsiju, koji nas izvede iz zemlje Misirske, ne znamo šta bi.
41 La chin ywel be kwame chi bo bi bwitin chukko na ywel kako koce, chin bilangi diker chi mani ki kang chekeu.
I tada naèiniše tele, i prinesoše žrtvu idolu, i radovahu se rukotvorini svojoj.
42 Kwama kangum chi la chin ya bilang bitenrendo diye kambo mu langum bifumer nob duktanka kom neye twimen kundo fichangeu. firen ki choro kwini naar wuro kom Israilawa?
A Bog se okrenu od njih, i predade ih da služe vojnicima nebeskijem, kao što je pisano u knjizi proroka: eda zaklanja i žrtve prinesoste mi za èetrdeset godina u pustinji, dome Izrailjev?
43 Kom ciya kange kwama Molech kange kwama biteiren wo Rephan, kange wolo kom yulange. na kom wabci, man yi kikom firen kah Babila ki den canga.
I primiste èador Molohov, i zvijezdu boga svojega Remfana, kipove koje naèiniste da im se molite; i preseliæu vas dalje od Vavilona.
44 Tuka kume kibi kur fulen firen ki na nungi chin wi. kambo kwama ma nagen ki Musa ki cha mani na wuro chi nung chineneu.
Ocevi naši imahu èador svjedoèanstva u pustinji, kao što zapovjedi onaj koji govori Mojsiju da ga naèini po onoj prilici kao što ga vidje;
45 Wo cho bikur fulendo tuka kume bou chike ki kwama Joshua wuro bou ki kwama chi yo bitine kange wo nubo kange ce wo kwama ywachiye wi kabum tuka kume nen na choro nyo yaken ki kwama Dauda.
Koji i primiše ocevi naši i donesoše s Isusom Navinom u zemlju neznabožaca, koje oturi Bog ispred lica našijeh otaca, tja do Davida,
46 Wo fiya bilangka kwama nen diker bwiyeu chin ywel ku wabka kwama ki kwama yakubu ce.
Koji naðe milost u Boga, i izmoli da naðe mjesto Bogu Jakovljevu.
47 La Suleimanu ywel ku kwama.
A Solomun mu naèini kuæu.
48 Di la nii liyare mani yi fiye nubo yulangi ki kange na wuro nii dukkome tokke.
Ali najviši ne živi u rukotvorenijem crkvama, kao što govori prorok:
49 Di kwama na liyar ce kalewuro ceu na yoka nanice di la luwe wini ka mumentiye? kwama toki nyowe, kakka fiye wuni wo ma fubomtiye?
Nebo je meni prijestol a zemlja podnožje nogama mojima: kako æete mi kuæu sazidati? govori Gospod; ili koje je mjesto za moje poèivanje?
50 Kebo nuremi kom manag diwura?
Ne stvori li ruka moja sve ovo?
51 kom nubo ki kwichi duweu, wo nero biyebe kange wuro tuni mani nuware, nachuro nyo kom cwibo bibwiyer bifumero kom mati dike tuka kume mane.
Tvrdovrati i neobrezanijeh srca i ušiju! vi se jednako protivite Duhu svetome; kako vaši oci, tako i vi.
52 Nob dukkomen wuni tuka kume nebo dotange chin twalangum nob dukommeb wuro baurangu ki kabawuro ki liayre kom yilam nob kange ceb kange nubo twalang chiye.
Kojega od proroka ne protjeraše oci vaši? I pobiše one koji naprijed javiše za dolazak pravednika, kojega vi sad izdajnici i krvnici postadoste;
53 Kom nob mulang kako, kom yuwou bolange wo nob bi bwiyeror bouchike di kom mabo nangen chiko.
Koji primiste zakon naredbom anðelskom, i ne održaste.
54 Kambo bibei tomange nuwa nyori nar chero kayam kambo ken, di chin ku mum chiyero ti chi ciyabo ki Istifanus.
Kad ovo èuše, rasrdiše se vrlo u srcima svojima, i škrgutahu zubima na nj.
55 Di la Chi dim ki yuwa tangbek chin kung nuwe ce di kwama, chin duktang kwama mati chin taou kiriti timye kango catiyet wo kwama ce.
A Stefan buduæi pun Duha svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Božiju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu;
56 Istifanus toki to mitodi kwama wumom, fou bibwe nifirenen tim tiye foh kang ko chatiyer kwama ce.
I reèe: evo vidim nebesa otvorena i sina èovjeèijega gdje stoji s desne strane Bogu.
57 La nob tareu chin kungi chin kwa diro kibi kwan, la chin kumo tuniciye chu ki keciye win chin kwencinenten.
A oni povikavši iza glasa zatiskivahu uši svoje, i navališe jednodušno na nj.
58 Chin chukom cinar lower choci mubang ce ki ter, na nung dike bwiye, la chin cikangum bellen cero durko chi yoti kabum bwe kange chi chuwoti ki Sawulu
I izvedavši ga iz grada stadoše ga zasipati kamenjem, i svjedoci haljine svoje metnuše kod nogu mladiæa po imenu Savla.
59 Ki kwama mubang Istifanus cho yila chuwoti chi tokti teluwe me Kiriti yo bibwiyer miro.
I zasipahu kamenjem Stefana, koji se moljaše Bogu i govoraše: Gospode Isuse! primi duh moj.
60 Chon chungi chon kwa diro kibi kwan choki Tee me kwama tare bwirang kero dor cher kambbo toki nyeri la chin damdum.
Onda kleèe na koljena i povika iza glasa: Gospode! ne primi im ovo za grijeh. I ovo rekavši umrije.
