Poslovice 6
1 Sine moj, kad se podjemèiš za prijatelja svojega, i daš ruku svoju tuðincu,
Mwana na ngai, soki ondimi niongo ya moninga na yo, soki obeti tolo mpo na kondima niongo ya mopaya,
2 Vezao si se rijeèima usta svojih, uhvatio si se rijeèima usta svojih.
omikangi nde singa na maloba na yo, omikangi nde na motambo ya maloba ya monoko na yo.
3 Zato uèini tako, sine moj, i oprosti se, jer si dopao u ruke bližnjemu svojemu; idi, pripadni, i navali na bližnjega svojega.
Boye, mwana na ngai, sala makambo oyo mpo ete omikangola, pamba te omikabaki na maboko ya moninga na yo; kende komikitisa liboso na ye mpe tingama na ye,
4 Ne daj sna oèima svojima, ni vjeðama svojima drijema.
kotika te ete miso na yo elala pongi to enimba;
5 Otmi se kao srna iz ruke lovcu, i kao ptica iz ruke ptièaru.
mikangola na motambo lokola mboloko na maboko ya mobomi banyama ya zamba, mpe lokola ndeke na motambo ya mokangi bandeke.
6 Idi k mravu, ljenivèe, gledaj putove njegove, i omudraj.
Yo moto ya goyigoyi, kende epai ya furmi, tala malamu ezaleli na yango mpe okozwa bwanya!
7 Nema voða ni upravitelja ni gospodara;
Yango ezalaka na mokambi te, mokengeli te to mokonzi te;
8 I opet pripravlja ljeti sebi hranu, zbira uz žetvu piæu svoju.
ebongisaka bilei na yango na tango ya moyi makasi, ebombaka yango na tango ya kobuka mbuma.
9 Dokle æeš, ljenivèe, ležati? kad æeš ustati od sna svojega?
Yo moto ya goyigoyi, okolala pongi kino tango nini? Kino tango nini okolamuka na pongi na yo?
10 Dok malo prospavaš, dok malo prodrijemlješ, dok malo sklopiš ruke da prilegneš,
Mwa pongi moke, mwa kopema moke, mwa kokanga maboko moke mpo na kolala
11 Utom æe doæi siromaštvo tvoje kao putnik i oskudica tvoja kao oružan èovjek.
mpe bobola ekoyela yo na pwasa lokola moleki nzela, mpe pasi ekoyela yo lokola moyibi.
12 Èovjek nevaljao i nitkov hodi sa zlijem ustima;
Moto oyo atambolaka na lokuta na monoko azali moto ya Beliali, moto mabe:
13 Namiguje oèima, govori nogama, pokazuje prstima;
Abetaka-betaka miso, apesaka bilembo na makolo na ye mpe alobaka na nzela ya bilembo ya misapi;
14 Svaka mu je opaèina u srcu, kuje zlo svagda, zameæe svaðu.
azalaka na makanisi mabe kati na motema na ye, asalaka tango nyonso mabongisi ya mabe mpe alukaka kaka tango nyonso makelele.
15 Zato æe ujedanput doæi pogibao njegova, èasom æe se satrti i neæe biti lijeka.
Yango wana, pasi ekoyela ye na pwasa, akobukana mbala moko, mpe kisi ya kobikisa ye ekozala te.
16 Na ovo šestoro mrzi Gospod, i sedmo je gad duši njegovoj:
Yawe ayinaka makambo wana motoba; mpe makambo oyo sambo ezali mabe penza na miso na Ye:
17 Oèi ponosite, jezik lažljiv i ruke koje proljevaju krv pravu,
Kodongola, lolemo ya lokuta, maboko oyo ebomaka moto oyo asali mabe te,
18 Srce koje kuje zle misli, noge koje brzo trèe na zlo,
motema oyo ekanisaka mabongisi ya mabe, makolo oyo epotaka mbangu na mabe,
19 Lažan svjedok koji govori laž, i ko zameæe svaðu meðu braæom.
motatoli mabe oyo alobaka lokuta mpe moto oyo alukaka makelele kati na bandeko.
20 Èuvaj, sine moj, zapovijest oca svojega, i ne ostavljaj nauke matere svoje.
Mwana na ngai, batela mibeko ya tata na yo mpe kosundola te mateya ya mama na yo.
21 Priveži ih sebi na srce zasvagda, i spuèi ih sebi oko grla.
Kanga yango tango nyonso na motema na yo, lata yango na kingo na yo.
22 Kuda god poðeš, vodiæe te; kad zaspiš, èuvaæe te; kad se probudiš, razgovaraæe te;
Pamba te ekolakisa yo nzela tango okokende na mobembo, ekobatela yo tango okolala pongi mpe ekosolola na yo tango okolamuka.
23 Jer je zapovijest žižak, i nauka je vidjelo, i put je životni karanje koje pouèava;
Mibeko ezali mwinda, mateya ezali pole, makebisi mpe pamela ezali nzela ya bomoi,
24 Da te èuvaju od zle žene, od jezika kojim laska žena tuða.
mpo na kobatela yo mosika ya mwasi ya ndumba, mosika ya lokuta ya lolemo ya mwasi ya mopaya.
25 Ne zaželi u srcu svom ljepote njezine, i nemoj da te uhvati vjeðama svojim.
Kotika te ete motema na yo elula kitoko na ye, mpe miso na ye ekweyisa yo.
26 Jer sa žene kurve spada èovjek na komad hljeba, i žena pusta lovi dragocjenu dušu.
Pamba te likolo ya mwasi ya ndumba, okoki kobungisa ezala eteni na yo ya lipa, mpe mwasi ya libala akoki kobebisa bomoi ya motuya.
27 Hoæe li ko uzeti ognja u njedra a haljine da mu se ne upale?
Boni, moto akoki solo kozika moto, bongo bilamba na ye ezika te?
28 Hoæe li ko hoditi po živom ugljevlju a nogu da ne ožeže?
Moto akoki solo kotambola na likolo ya makala ya moto, bongo makolo na ye ezika te?
29 Tako biva onome koji ide k ženi bližnjega svojega; neæe biti bez krivice ko je se god dotakne.
Boye, moto nyonso oyo akosangisa nzoto na mwasi ya ndeko na ye akozanga te kozwa etumbu.
30 Ne sramote lupeža koji ukrade da nasiti dušu svoju, buduæi gladan;
Kotiola moyibi te soki ayibi mpo ete azali na nzala mpe azangi eloko ya kolia.
31 Nego kad ga uhvate plati samosedmo, da sve imanje doma svojega.
Kasi soki bakangi ye, akozongisa mbala sambo, akopesa biloko nyonso ya ndako na ye.
32 Ali ko uèini preljubu sa ženom, bezuman je, dušu svoju gubi ko tako èini;
Mobali oyo asalaka ekobo na mwasi ya moninga azali lokola moto oyo azangi mayele; kosala ekobo ya boye ezali nde komiboma;
33 Muke i ruga dopada, i sramota se njegova ne može izbrisati.
akobuka lokola mbuma: minyoko mpe kosambwa; bongo soni na ye ekosila te.
34 Jer je ljubavna sumnja žestoka u muža i ne štedi na dan osvete;
Pamba te zuwa epelisaka kanda makasi kati na mobali, mpe akozala na mawa te na mokolo oyo akozongisa mabe na mabe;
35 Ne mari ni za kakav otkup, i ne prima ako æeš i mnogo darova davati.
akotikala kondima ata lifuti moko te mpo ete akoka kolimbisa, mpe akoboya yango ata soki babakisi bakado.
