Mateju 21
1 I kad se približiše k Jerusalimu i doðoše u Vitfagu k Maslinskoj gori, onda Isus posla dva uèenika
Wana bazalaki kopusana pene ya Yelusalemi mpe bakomaki pene ya Betifaje, na ngomba ya banzete ya olive, Yesu atindaki bayekoli mibale.
2 Govoreæi im: idite u selo što je prema vama, i odmah æete naæi magaricu privezanu i magare s njom: odriješite je i dovedite mi.
Alobaki na bango: — Bokende na mboka oyo ezali liboso na bino; tango kaka bokokota na mboka yango, bokomona ane ya mwasi bakanga na singa, mpe mwana ya ane pembeni na yango; bofungola nyonso mibale mpe bomemela Ngai yango.
3 I ako vam ko reèe što, kažite da oni trebaju Gospodu; i odmah æe ih poslati.
Soki moto moko alobi na bino likambo na tina na yango, bozongisela ye: « Nkolo azali na bosenga na yango. » Mpe, mbala moko, akotika yango kokende.
4 A ovo je sve bilo da se zbude što je kazao prorok govoreæi:
Makambo wana nyonso esalemaki mpo ete maloba oyo mosakoli aloba ekokisama:
5 Kažite kæeri Sionovoj: evo car tvoj ide tebi krotak, i jaše na magarcu, i magaretu sinu magarièinu.
« Boloba na Siona, mboka kitoko: ‹ Tala, mokonzi na yo azali koya epai na yo, atonda na boboto, avandi na likolo ya ane ya mwasi, na likolo ya mwana ya ane, mwana ya nyama oyo ememaka mikumba. › »
6 I uèenici otidoše, i uèinivši kako im zapovjedi Isus
Bayekoli bakendeki mpe basalaki ndenge kaka Yesu atindaki bango.
7 Dovedoše magaricu i magare, i metnuše na njih haljine svoje, i posadiše ga na njih.
Bamemaki ane ya mwasi elongo na mwana ya ane, batandaki bilamba na bango na mikongo na yango; mpe Yesu avandaki na likolo na yango.
8 A ljudi mnogi prostriješe haljine svoje po putu; a drugi rezahu granje od drveta i prostirahu po putu.
Bato ebele batandaki bilamba na bango na nzela; bamosusu bakataki bitape na likolo ya banzete mpe batandaki yango lisusu na nzela.
9 A narod koji iðaše pred njim i za njim, vikaše govoreæi: Osana sinu Davidovu! Blagosloven koji ide u ime Gospodnje! Osana na visini!
Bato oyo bazalaki kotambola liboso ya Yesu mpe ba-oyo bazalaki kolanda sima bazalaki koganga: « Ozana na Mwana na Davidi! Tika ete apambolama, Ye oyo ayei na Kombo ya Nkolo! Ozana na bisika oyo eleki Likolo! »
10 I kad on uðe u Jerusalim, uzbuni se sav grad govoreæi: ko je to?
Tango Yesu akotaki kati na Yelusalemi, engumba mobimba eninganaki; bazalaki kotuna: — Oyo lisusu nani?
11 A narod govoraše: ovo je Isus prorok iz Nazareta Galilejskoga.
Bato bazalaki kozongisa: — Ezali mosakoli Yesu, moto ya Nazareti ya Galile!
12 I uðe Isus u crkvu Božiju, i izgna sve koji prodavahu i kupovahu po crkvi, i ispremeta trpeze onijeh što mijenjahu novce, i klupe onijeh što prodavahu golubove.
Yesu akotaki kati na lopango ya Tempelo, abenganaki bato nyonso oyo bazalaki koteka mpe kosomba biloko kati na Tempelo; abalolaki bamesa ya bato oyo bazalaki kobongola mbongo mpe bakiti ya ba-oyo bazalaki koteka bibenga.
13 I reèe im: u pismu stoji: dom moj dom molitve neka se zove; a vi naèiniste od njega peæinu hajduèku.
Alobaki na bango: — Ekomama: « Ndako na Ngai ekobengama Ndako ya losambo; » kasi bino, bozali kokomisa yango penza nganda ya miyibi!
14 I pristupiše k njemu hromi i slijepi u crkvi, i iscijeli ih.
Bakufi miso mpe bato oyo batambola tengu-tengu bapusanaki pene na Yesu kati na lopango ya Tempelo, mpe abikisaki bango.
15 A kad vidješe glavari sveštenièki i književnici èudesa što uèini, i djecu gdje vièu u crkvi i govore: Osana sinu Davidovu, rasrdiše se.
Bakonzi ya Banganga-Nzambe mpe balakisi ya Mobeko basilikaki makasi tango bamonaki bikamwa oyo Yesu asalaki mpe ndenge bana bazalaki koganga kati na lopango ya Tempelo: « Ozana na Mwana na Davidi! »
16 I rekoše mu: èuješ li što ovi govore? A Isus reèe im: da! zar nijeste nikad èitali: iz usta male djece i koja sisaju naèinio si sebi hvalu?
Balobaki na Yesu: — Ozali koyoka makambo oyo bazali koloba? Yesu azongiselaki bango: — Iyo! Boni, botikala nanu kotanga te: « Wuta na minoko ya bana mike, mpe ya bana oyo bazali nanu komela mabele, ozwaki lokumu na Yo? »
17 I ostavivši ih iziðe napolje iz grada u Vitaniju, i zanoæi ondje.
Bongo atikaki bango, abimaki longwa na engumba mpe akendeki na Betani epai wapi alekisaki butu.
18 A ujutru vraæajuæi se u grad ogladnje.
Na tongo-tongo ya mokolo oyo elandaki, wana azalaki kozonga na engumba, ayokaki nzala.
19 I ugledavši smokvu jednu kraj puta doðe k njoj, i ne naðe ništa na njoj do lišæa sama, i reèe joj: da nikad na tebi ne bude roda dovijeka. I odmah usahnu smokva. (aiōn g165)
Amonaki nzete moko ya figi pembeni ya nzela, apusanaki pene na yango; kasi amonaki eloko moko te na nzete yango, kaka makasa. Alobaki na nzete yango: — Okobotaka lisusu mbuma te mpo na libela. Mpe kaka na tango wana, nzete ya figi ekawukaki. (aiōn g165)
20 I vidjevši to uèenici diviše se govoreæi: kako odmah usahnu smokva!
Tango bayekoli bamonaki bongo, bakamwaki mingi mpe batunaki: — Ndenge nini nzete ya figi ekawuki kaka boye na mbala moko?
21 A Isus odgovarajuæi reèe im: zaista vam kažem: ako imate vjeru i ne posumnjate, ne samo smokveno uèiniæete, nego i gori ovoj ako reèete: digni se i baci se u more, biæe.
Yesu azongiselaki bango: — Nazali koloba na bino penza ya solo: soki bozali na kondima mpe botie tembe te, bokoki kaka te kosala makambo oyo Ngai nasali na nzete ya figi oyo, kasi bokoki mpe koloba na ngomba wana: « Longwa wana mpe mibwaka na ebale, » yango ekosalema solo.
22 I sve što uzištete u molitvi vjerujuæi, dobiæete.
Soki bozali na kondima, bokozwa nyonso oyo bokosenga kati na losambo.
23 I kad doðe u crkvu i stade uèiti, pristupiše k njemu glavari sveštenièki i starješine narodne govoreæi: kakvom vlasti to èiniš? i ko ti dade vlast tu?
Yesu akotaki na lopango ya Tempelo; mpe wana azalaki koteya, bakonzi ya Banganga-Nzambe mpe bakambi ya bato bapusanaki pene na Ye. Batunaki: — Na kombo ya bokonzi nini ozali kosala biloko oyo? Nani apesi yo bokonzi yango?
24 A Isus odgovarajuæi reèe im: i ja æu vas upitati jednu rijeè, koju ako mi kažete, i ja æu vama kazati kakvom vlasti ovo èinim.
Yesu azongiselaki bango: — Ngai mpe, nazali kotuna bino motuna moko. Soki kaka bopesi Ngai eyano, nakoyebisa bino soki na kombo ya bokonzi nini nazali kosala makambo yango.
25 Krštenje Jovanovo otkuda bi? ili s neba, ili od ljudi? A oni pomišljavahu u sebi govoreæi: ako reèemo: s neba, reæi æe nam: zašto mu dakle ne vjerovaste?
Libatisi ya Yoane ewutaki na Nzambe to ewutaki na bato? Bakomaki kokabola makanisi bango na bango: — Soki tolobi: « Ewutaki na Nzambe, » akotuna biso lisusu: « Bongo mpo na nini bondimaki ye te? »
26 Ako li reèemo: od ljudi, bojimo se naroda; jer svi Jovana držahu za proroka.
Soki mpe tolobi: « Ewutaki na bato, » wana tosengeli kobanga bato, pamba te bato nyonso bazwaka Yoane lokola mosakoli.
27 I odgovarajuæi Isusu rekoše: ne znamo. Reèe i on njima: ni ja vama neæu kazati kakvom vlasti ovo èinim.
Boye, bazongiselaki Yesu: — Toyebi te! Yesu mpe alobaki na bango: — Ngai mpe, nakoyebisa bino te soki na kombo ya bokonzi nini nazali kosala makambo yango.
28 Šta vam se èini? Èovjek neki imaše dva sina; i došavši k prvome reèe: sine! idi danas radi u vinogradu mome.
Yesu alobaki na bango lisusu: — Bokanisi nini na tina na lisolo oyo? Moto moko azalaki na bana mibali mibale; akendeki epai ya mwana ya liboso mpe alobaki na ye: « Mwana na ngai, kende lelo kosala na elanga ya vino. »
29 A on odgovarajuæi reèe: neæu; a poslije se raskaja i otide.
Mwana azongisaki: « Naboyi. » Kasi sima na mwa tango, abongolaki makanisi mpe akendeki na elanga yango.
30 I pristupivši k drugome reèe tako. A on odgovarajuæi reèe: hoæu, gospodaru; i ne otide.
Tata akendeki epai ya mwana mosusu mpe alobaki na ye kaka ndenge moko. Mwana yango azongisaki: « Malamu, nkolo na ngai, nakeyi! » Kasi akendeki te.
31 Koji je od ove dvojice ispunio volju oèinu? Rekoše mu: prvi. Reèe im Isus: zaista vam kažem da æe carinici i kurve prije vas uæi u carstvo Božije.
Nani kati na bango mibale akokisaki mokano ya tata na ye? Bazongisaki: — Mwana ya liboso. Yesu alobaki na bango: — Nazali koloba na bino penza ya solo: bafutisi mpako mpe basi ya ndumba bakokota na Bokonzi ya Nzambe liboso na bino,
32 Jer doðe k vama Jovan putem pravednijem, i ne vjerovaste mu; a carinici i kurve vjerovaše mu; i vi pošto vidjeste to, ne raskajaste se da mu vjerujete.
pamba te Yoane ayaki nde epai na bino mpo na kolakisa bino nzela ya bosembo, kasi bondimaki ye te; nzokande, bafutisi mpako mpe basi ya ndumba bandimaki ye. Atako bomonaki yango na miso na bino, kasi bobongolaki kaka mitema te mpe bondimaki ye kaka te.
33 Drugu prièu èujte: bijaše èovjek domaæin koji posadi vinograd, i ogradi ga plotom, i iskopa u njemu pivnicu, i naèini kulu, i dade ga vinogradarima, i otide.
Boyoka lisese mosusu: Moto moko alonaki elanga ya vino, atongaki lopango zingazinga na yango, atimolaki ekamolelo bambuma ya vino mpe atongaki ndako molayi ya bakengeli. Sima, apesaki elanga yango na maboko ya basali mpo ete bakoma kofutela yango, mpe akendeki na mobembo.
34 A kad se približi vrijeme rodovima, posla sluge svoje k vinogradarima da prime rodove njegove.
Tango eleko ya kobuka bambuma ekomaki pene, atindaki basali na ye epai ya bafuteli elanga, mpo ete bakende kokongola bambuma na ye;
35 I vinogradari pohvatavši sluge njegove jednoga izbiše, a jednoga ubiše, a jednoga zasuše kamenjem.
kasi bafuteli elanga bakangaki basali yango; babetaki moko, babomaki mosusu, mpe babambaki oyo ya misato mabanga.
36 Opet posla druge sluge, više nego prije, i uèiniše im tako isto.
Atindaki basali mosusu ebele koleka ba-oyo ya liboso; kasi bafuteli elanga basalaki bango ndenge kaka basalaki ba-oyo ya liboso.
37 A potom posla k njima sina svojega govoreæi: postidjeæe se sina mojega.
Na suka, atindelaki bango mwana na ye ya mobali mpe amilobelaki: « Solo, bakotosa mwana na ngai! »
38 A vinogradari vidjevši sina rekoše meðu sobom: ovo je našljednik; hodite da ga ubijemo, i da nama ostane dostojanje njegovo.
Kasi tango bafuteli elanga bamonaki mwana yango, balobanaki bango na bango: « Tala mokitani ya libula ya elanga! Boya, toboma ye mpo ete libula ya elanga ekoma ya biso! »
39 I uhvatiše ga, pa izvedoše napolje iz vinograda, i ubiše.
Bakangaki ye, babwakaki ye na libanda ya elanga ya vino mpe babomaki ye.
40 Kad doðe dakle gospodar od vinograda šta æe uèiniti vinogradarima onijem?
Tango nkolo elanga ya vino akoya, akosala bafuteli elanga wana nini?
41 Rekoše mu: zloèince æe zlom smrti pomoriti; a vinograd daæe drugijem vinogradarima, koji æe mu davati rodove u svoje vrijeme.
Bazongisaki: — Akobomisa bato mabe wana na kufa moko ya somo penza, akopesa elanga yango ya vino na maboko ya bafuteli mosusu oyo bakobanda kofutaka ye ndambo na ye ya bambuma, na eleko oyo babukaka yango.
42 Reèe im Isus: zar nijeste nikad èitali u pismu: kamen koji odbaciše zidari, onaj posta glava od ugla; to bi od Gospoda i divno je u vašijem oèima.
Yesu alobaki na bango: — Nanu botanga te kati na Makomi: « Libanga oyo batongi ndako babwakaki ekomi libanga ya songe ya ndako, mpe esimbi ndako mobimba? Nkolo asalaki bongo, mpe ezali penza likambo ya kokamwa na miso na biso. »
43 Zato vam kažem da æe se od vas uzeti carstvo Božije, i daæe se narodu koji njegove rodove donosi.
Yango wana, nazali koyebisa bino ete Bokonzi ya Nzambe ekolongolama kati na bino mpo ete epesama na bato oyo bakokoka kolakisa misala na yango. [
44 I ko padne na ovaj kamen razbiæe se; a na koga on padne satræe ga.
Moto oyo akokweya na likolo ya libanga yango akobukana ndambo na ndambo; kasi moto oyo libanga yango ekokweyela, ekopanza ye.]
45 I èuvši glavari sveštenièki i fariseji prièe njegove razumješe da za njih govori.
Sima na bango koyoka masese na Ye, bakonzi ya Banganga-Nzambe mpe Bafarizeo basosolaki ete Yesu azalaki koloba na tina na bango.
46 I gledahu da ga uhvate, ali se pobojaše naroda, jer ga držahu za proroka.
Bazalaki koluka nzela ya kokanga Ye, kasi babangaki bato, pamba te bango nyonso bazalaki kozwa Yesu lokola mosakoli.
