Masese 11
1 Bimekelo kilo ya lokuta ezali lokola makambo ya nkele na miso ya Yawe, kasi kilo ya sembo ezali elengi na miso na Ye.
Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
2 Tango lolendo eyaka, soni mpe eyaka, kasi bwanya ezali elongo na bato oyo bamikitisaka.
S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
3 Boyengebene ya bato ya sembo etambolisaka bango, kasi mayele mabe ya bato oyo batambolaka na boyengebene te ebebisaka bango.
Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
4 Bomengo ekolongisa ata moke te na mokolo ya kanda ya Nzambe, kasi bosembo ekangolaka na kufa.
Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
5 Bosembo ya moto oyo atambolaka alima ekomisaka nzela na ye sembo, kasi moto mabe akokweya mpo na mabe na ye moko.
Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
6 Bosembo ya bato oyo batambolaka alima ekangolaka bango, kasi bato oyo batambolaka na boyengebene te bakweyaka na motambo ya baposa na bango.
Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
7 Soki moto mabe akufi, elikya na ye mpe ekufi; boye, elikya nyonso oyo etiami na bomengo na ye mpe ekufi.
Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
8 Moto ya sembo akokangolama na pasi, mpe moto mabe akomona pasi na esika ya moto ya sembo.
Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
9 Moto ya mbindo abebisaka moninga na ye na maloba ya monoko na ye, kasi boyebi ekokangola bato ya sembo.
Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
10 Tango bato ya sembo bapambolamaka, engumba esepelaka; mpe tango moto mabe akufaka, bato bagangaka na esengo.
Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
11 Engumba etongamaka na nzela ya mapamboli ya bato ya sembo, kasi ebebisamaka na nzela ya monoko ya bato mabe.
Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
12 Moto oyo atiolaka moninga na ye azangi mayele, kasi moto ya mayele avandaka kimia.
Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
13 Moto oyo aswanaka abimisaka basekele, kasi moto oyo azali na molimo ya sembo abombaka basekele.
Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
14 Mpo na kozanga koyeba kokamba, ekolo ekokweya; kasi lobiko ezali kati na motango ebele ya bapesi toli.
Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
15 Moto oyo abetaka tolo mpo na kondima baniongo ya mopaya akomona solo pasi, kasi moto oyo aboyaka kozwa bikateli akozala na kimia.
Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
16 Mwasi ya malamu azwaka lokumu, mpe bato ya makasi bazwaka bomengo.
Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
17 Moto oyo asalelaka bato bolamu amisalelaka nde bolamu, kasi moto na kanza amimonisaka pasi.
Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
18 Moto mabe asalaka mosala na lokuta, kasi moto oyo alonaka na bosembo akozwa lifuti ya malonga.
Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
19 Lokola bosembo ememaka na bomoi, moto oyo alandaka nzela ya mabe alandaka nde nzela ya kufa.
Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
20 Bato ya kilikili bazalaka nkele na miso ya Yawe, kasi bato oyo bazangi pamela basepelisaka Ye.
Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
21 Moto mabe akosambisama solo, kasi bakitani ya bayengebene bakokangolama.
Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
22 Mwasi ya kitoko, kasi azangi mayele, azali lokola lopete ya wolo na zolo ya ngulu.
Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
23 Baposa ya moto ya sembo esukaka kaka malamu, nzokande elikya ya moto mabe ezelaka kaka kanda ya Nzambe.
Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
24 Moto oyo akabaka na motema malamu azwaka mingi koleka, mpe moto oyo abombaka kaka akomaka mobola.
Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
25 Moto oyo akabaka akokoma na bomengo; mpe moto oyo apesaka bato mosusu mayi, ye mpe bakopesa ye mayi.
Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
26 Moto oyo abombaka ble, bato bakolakela ye mabe; kasi lipamboli ezali epai na moto oyo akoteka yango.
Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
27 Moto oyo alukaka kosala bolamu akozwa ngolu, kasi pasi ekomelaka moto oyo alukaka kosala mabe.
Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
28 Moto oyo atiaka elikya na bomengo na ye akokweya, kasi bayengebene bakozala kitoko lokola makasa ya sika.
Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
29 Moto oyo akotisaka mobulu kati na ndako na ye akozwa mopepe lokola libula, mpe moto oyo azangi mayele akokoma mowumbu ya moto ya bwanya.
Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
30 Mbuma ya moto ya sembo ezali nzete ya bomoi, mpe moto ya bwanya abengaka bato pene na ye.
Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
31 Soki moto ya sembo azwaka litomba na ye awa na mokili, ekozala boni mpo na moto mabe mpe mosumuki?
Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.
