< 사사기 1 >

1 여호수아가 죽은 후에 이스라엘 자손이 여호와께 묻자와 가로되 `우리 중 누가 먼저 올라가서 가나안 사람과 싸우리이까?'
Yosiua da bogobeba: le, Isala: ili fi dunu ilia da Hina Godema amane adole ba: i, “Ninia fi habo da bisili Ga: ina: ne dunuma doagala: ma: bela: ?”
2 여호와께서 가라사대 유다가 올라갈지니라 보라! 내가 이 땅을 그 손에 붙였노라 하시니라
Hina Gode da bu adole i, “Yuda fi da bisili doagala: musa: masunu da defea. Ilia da amo soge amoma ouligisu esaloma: ne, Na da hamomu.”
3 유다가 그 형제 시므온에게 이르되 `나의 제비 뽑아 얻은 땅에 나와 함께 올라가서 가나안 사람과 싸우자 그리하면 나도 너의 제비 뽑아 얻은 땅에 함께 가리라' 이에 시므온이 그와 함께 가니라
Yuda fi dunu da Simiane dunu ilima amane sia: i, “Ania da soge anima ilegei amogai wa: i asili, Ga: ina: ne dunuma gegemu. Amalalu, ninia da dili sigi asili, soge da dilima ilegei amoga doagala: musa: masunu.”
4 유다가 올라가매 여호와께서 가나안 사람과 브리스 사람을 그들의 손에 붙이신지라 그들이 베섹에서 일만명을 죽이고
Amaiba: le, Simiane fi amola Yuda fi da gilisili gegemusa: asi. Hina Gode da ela fidibiba: le, ela da Ga: ina: ne dunu amola Belisaide dunu ili hasalasi. Ilia da Bisege moilaiga 10,000 dunu agoane fane legei dagoi.
5 또 베섹에서 아도니 베섹을 만나서 그와 싸워 가나안 사람과 브리스 사람을 죽이니
Amogai, ilia da hina bagade Adounaibisege ba: le, ema gegei.
6 아도니 베섹이 도망하는지라 그를 쫓아가서 잡아 그 수족의 엄지 가락을 끊으매
E da hobea: i, be ilia da ema fa: no bobogele, gagulaligi. Ilia da ea lobo bi amola emo bi damuni fasi dagoi.
7 아도니 베섹이 가로되 `옛적에 칠십 왕이 그 수족의 엄지가락을 찍히고 내 상 아래서 먹을 것을 줍더니 하나님이 나의 행한 대로 내게 갚으심이로다' 하니라 무리가 그를 끌고 예루살렘에 이르렀더니 그가 거기서 죽었더라
Adounaibisege da amane sia: i, “Na da hina bagade70agoane ilia lobo bi amola emo bi damuni fasili, ilia da na ha: i manu fafai haguduga daladaloba nasu. Na da ilima hamoi defele, wali Gode da nama hamoi dagoi.” Ilia da e Yelusaleme moilai bai bagadega oule asili, amola amogai e da bogoi dagoi.
8 유다 자손이 예루살렘을 쳐서 취하여 칼날로 치고 성을 불살랐으며
Yuda fi dunu da Yelusaleme moilai bai bagade amo doagala: le, suguli lai dagoi. Ilia da dunu huluane medole legele, moilai amo laluga ulagisi dagoi.
9 그 후에 유다 자손이 내려가서 산지와 남방과 평지에 거한 가나안 사람과 싸웠고
Amalalu, ilia da Ga: ina: ne dunu (amo da agolo soge, goumi fonobahadi soge amola hafoga: i soge gagoe (south) dialu amo ganodini esalu), ilima doagala: musa: asi.
10 유다가 또 가서 헤브론에 거한 가나안 사람을 쳐서 세새와 아히만과 달매를 죽였더라 헤브론의 본 이름은 기럇 아르바이었더라
Ilia da Ga: ina: ne dunu amo da Hibalone moilai bai bagade (ea musa: dio da Gilia: de Aba) amo ganodini esalu amoga doagala: musa: wa: i asi. Amogawi, ilia da Sisai sosogo fi, Ahaima: ne sosogo fi amola Da: lamai sosogo fi, ili hasasali.
11 거기서 나아가서 드빌의 거민들을 쳤으니 드빌의 본 이름은 기럇세벨이라
Amalalu, Yuda fi dunu da Dibe moilai bai bagade (amo esoga Dibe ea dio da Gilia: de Sifa) amoga doagala: musa: wa: i asi.
12 갈렙이 말하기를 `기럇 세벨을 쳐서 그것을 취하는 자에게는 내 딸 악사를 아내로 주리라' 하였더니
Yuda dunu afae ea dio amo Ga: ilebe da amane sia: i, “Nowa dunu da Gilia: de Sifa moilai bai bagade fi ili hasalasisia, na da nadiwi A: igasa: ema imunu.”
13 갈렙의 아우요 그나스의 아들인 옷니엘이 그것을 취한 고로 갈렙이 그 딸 악사를 그에게 아내로 주었더라
Ga: ilebe eya Gina: se amo ea mano Odeniele da amo moilai amo hasali dagoi. Amaiba: le, Ga: ilebe da idiwi A: igasa: , ea lama: ne i dagoi.
14 악사가 출가할 때에 그에게 청하여 `자기 아비에게 밭을 구하자' 하고 나귀에서 내리매 갈렙이 묻되 `네가 무엇을 원하느냐?'
Uda lamu eso amoga, Odeniele da A: igasa: ema e da ea edama soge edegema: ne ha: giwane sia: i dagoi. A: igasa: da dougi da: iya fila heda: i amoga aligila sa: ili, Ga: ilebe da ema, “Di da adi lamu?” amane sia: i.
15 가로되 `내게 복을 주소서! 아버지께서 나를 남방으로 보내시니 샘물도 내게 주소서' 하매 갈렙이 윗샘과 아랫샘을 그에게 주었더라
A: igasa: da bu adole i, “Na da dima gu hano lamu galebe. Soge amo di da nama i, da hafoga: i soge amo ganodini diala.” Amaiba: le, Ga: ilebe da ema agoloa gado amola umia gudu gu hano ema i dagoi.
16 모세의 장인은 겐 사람이라 그 자손이 유다 자손과 함께 종려나무 성읍에서 올라가서 아랏 남방의 유다 황무지에 이르러 그 백성 중에 거하니라
Mousese aowa (Ginaide dunu) amo egaga fi dunu da Yuda dunu sigi Yeligou moilai bai bagade (amo ganodini gumudi sala bagohame ba: i) amo fisili, asili wadela: i hafoga: i sogebi ea dio amo A: ila: de (Yuda soge amo ganodini) A: malege dunu amola gilisili esalu.
17 유다가 그 형제 시므온과 함께 가서 스밧에 거한 가나안 사람을 쳐서 그곳을 진멸하였으므로 그 성읍 이름을 호르마라 하니라
Yuda fi dunu da Simiane fi dunu amola gilisili wa: le asili, Ga: ina: ne dunu Sifa: de moilaiga fi dunu amo doagala: le, hasali. Ilia da amo moilai gagabusu aligima: ne ilegele, wadela: lesi dagoi. Amola ilia amoma dio gaheabolo asuli, amo Homa.
18 유다가 또 가사와 그 경내와 아스글론과 그 경내와 에그론과 그 경내를 취하였고
19 여호와께서 유다와 함께 하신 고로 그가 산지 거민을 쫓아내었으나 골짜기의 거민들은 철병거가 있으므로 그들을 쫓아내지 못하였으며
Hina Gode da Yuda dunu fidibiba: le, ilia da agolo soge huluane suguli lai dagoi. Be moilai bai bagade amo Ga: isa, A:siegelone, Egelone amola soge amo moilai bai bagade sisiga: i, ilia da hame suguli lai. Amo moilai dunu fi hano wayabo bega: esalu, da ouli sa: liode bagohame gagui. Amaiba: le, Isala: ili dunu da amo fi dunu gadili sefasimu hamedei ba: i.
20 무리가 모세의 명한 대로 헤브론을 갈렙에게 주었더니 그가 거기서 아낙의 세 아들을 쫓아내었고
Mousese ea sia: i defele, ilia da Hibalone moilai bai bagade amo Ga: ilebema i dagoi. Ga: ilebe da amo moilaiga A: ina: ge egaga fi udiana galu, amo gadili sefasi.
21 베냐민 자손은 예루살렘에 거한 여부스 사람을 쫓아내지 못하였으므로 여부스 사람이 베냐민 자손과 함께 오늘날까지 예루살렘에 거하더라
Be Bediamini fi dunu da Yebiusaide dunu Yelusaleme moilai bai bagade amo ganodini esalu, hame sefasi. Amola wali eso, Yebiusaide dunu amola Bediamini fi dunu da Yelusaleme moilai bai bagade amo ganodini gilisili esala.
22 요셉 족속도 벧엘을 치러 올라가니 여호와께서 그와 함께 하시니라
Ifala: ime fi dunu amola Ma: na: se fi dunu da Bedele moilai (amo esoga, ea dio da Lase) amoma doagala: musa: wa: i asi. Hina Gode da ili fidi. Ilia desega ahoasu dunu asunasi.
23 요셉 족속이 벧엘을 정탐케 하였는데 그 성읍의 본 이름은 루스라
24 탐정이 그 성읍에서 한 사람의 나오는 것을 보고 그에게 이르되 청하노니 이 성읍의 입구를 우리에게 가르치라 그리하면 너를 선대하리라 하매
Ilia da dunu afae Bedele moilai fisili ahoanebe ba: i. Ilia da ema amane sia: i, “Di da Bedele moilai ganodini golili sa: imu logo ninima olelesea, ninia da dima se hame imunu.”
25 그 사람이 성읍의 입구를 가르친지라 이에 칼날로 그 성읍을 쳤으되 오직 그 사람과 그 가족을 놓아 보내매
Amaiba: le, e da golili sa: imu logo ilima olelei. Ifala: ime dunu amola Ma: na: se dunu ilia da dunu, uda amola mano huluane amo moilai ganodini esalu, amo medole legei dagoi. Be ilia da dunu amo da ilima logo olelei, amola ea sosogo fi hame fane legei.
26 그 사람이 헷 사람의 땅에 가서 성읍을 건축하고 그 이름을 루스라 하였더니 오늘날까지 그 곳의 이름이더라
Fa: no, e da Hidaide sogega asili amogai moilale fi. Amoga e da Lase dio asuli amola amo dio da amo moilai bai bagade ea dio wali diala.
27 므낫세가 벧스안과, 그 향리의 거민과, 다아낙과, 그 향리의 거민과, 돌과, 그 향리의 거민과, 이블르암과, 그 향리의 거민과, 므깃도와, 그 향리의 거민들을 쫓아내지 못하매 가나안 사람이 결심하고 그 땅에 거하였더니
Ma: na: se fi da dunu amo da moilai bai bagade amo Bede Sia: ne, Da: inage, Do, Ibilia: me, Megidoa amola eno gadenene moilai amo ganodini esalu hame sefasi. Be Ga: ina: ne dunu da amo moilai bai bagade ganodini esalu.
28 이스라엘이 강성한 후에야 가나안 사람에게 사역을 시켰고 다 쫓아내지 아니하였더라
Be Isala: ili dunu ilia gasa heda: le, ilia da amo Ga: ina: ne dunu ilia udigili hawa: hamosu dunu hamoma: ne logei. Be ilia da amo dunu huluane gadili hame sefasi.
29 에브라임이 게셀에 거한 가나안 사람을 쫓아내지 못하매 가나안 사람이 게셀에서 그들 중에 거하였더라
Ifala: ime fi dunu da Ga: ina: ne dunu amo Gise moilai bai bagade ganodini esalu, amo gadili hame sefasi. Amaiba: le, Ga: ina: ne da Ifala: ime dunu amola gilisili esalebe ba: i.
30 스불론은 기드론 거민과 나할롤 거민을 쫓아내지 못하였으나 가나안 사람이 그들 중에 거하여 사역을 하였더라
Sebiulane fi dunu da dunu amo da Gidalone moilai bai bagade amola Na: ihalale moilai bai bagade amo ganodini esalu, gadili hame sefasi. Amaiba: le, amo moilai bai bagade ganodini, Ga: ina: ne dunu da Isala: ili dunu gilisili esalu, amola ilia da Isala: ili dunu ilia udigili sesele hawa: hamosu dunu agoane esalu.
31 아셀이 악고 거민과, 시돈 거민과, 알랍과, 악십과, 헬바와, 아빅과, 르홉 거민을 쫓아내지 못하고
A: sie fi dunu da dunu amo da A: gou, Saidone, Ala: be, A:gasibi, Heleba, A:ifege amola Lihoube amo moilai bai bagade ganodini esalu, hame sefasi.
32 그 땅 거민 가나안 사람 가운데 거하였으니 이는 쫓아내지 못함이었더라
Be A: sie fi dunu da Ga: ina: ne dunu gadili hame sefasiba: le, amo dunu gilisili esalebe ba: i.
33 납달리가 벧세메스 거민과 벧아낫 거민을 쫓아내지 못하고 그 땅 거민 가나안 사람 가운데 거하였으나 벧세메스와 벧아낫 거민들이 그들에게 사역을 하였더라
Na: fadalai fi dunu da dunu amo da Bede Semese moilai bai bagade amola Bede A: ina: de moilai bai bagade amo ganodini esalu, hame sefasi. Be Na: fadalai fi dunu da amo Ga: ina: ne dunu gilisili esalu, amo da ilia udigili sesele hawa: hamosu dunu hamoi dagoi.
34 아모리 사람이 단 자손을 산지로 쫓아들이고 골짜기에 내려오기를 용납지 아니하고
Be A: moulaide dunu da Isala: ili fi afadafa (amo da Da: ne) ilia noga: i umi sogega misunu logo ga: i dagoi. Amola Da: ne fi dunu da agolo sogega esalu.
35 결심하고 헤레스 산과 아얄론과 사알빔에 거하였더니 요셉 족속이 강성하매 아모리 사람이 필경은 사역을 하였으며
Amola A: moulaide dunu da mae fisili, moilai amo A: idialone, Sia: ilibimi amola Hilese Goumi amoga esalu. Be Ifala: ime fi amola Ma: na: se fi da ilima ouligisu esalebe ba: i amola ilia da amo Isala: ili fi ilia udigili hawa: hamonanu.
36 아모리 사람의 지계는 아그랍빔 비탈의 바위부터 그 위였더라
Sila moilai bai bagadega gagoedi (north), Idomaide dunu fi ilia soge alalo da A: gala: bimi goumi adobo gigadofa ahoasu amodili asi.

< 사사기 1 >