< Deuteronomio 5 >

1 Mosè convocò tutto Israele e disse loro: «Ascolta, Israele, le leggi e le norme che oggi io proclamo dinanzi a voi: imparatele e custoditele e mettetele in pratica.
Israel pum te Moses loh a khue tih,” Aw Israel, tihnin ah nangmih hna kaepah kai loh kan thui oltlueh neh laitloeknah he hnatun lah. Te dongah te te cang uh lamtah na vai ham khaw ngaithuen uh lah.
2 Il Signore nostro Dio ha stabilito con noi un'alleanza sull'Oreb.
Mamih kah BOEIPA Pathen loh Horeb ah mamih taengah paipi a sai coeng.
3 Il Signore non ha stabilito questa alleanza con i nostri padri, ma con noi che siamo qui oggi tutti in vita.
A pa rhoek nen bueng pawt tih tihnin kah mamih neh mamih taengkah mulhing boeih nen khaw tahae kah paipi he BOEIPA loh a sai coeng.
4 Il Signore vi ha parlato faccia a faccia sul monte dal fuoco,
Tlang ah maelhmai neh maelhmai rhoi hum uh tih nangmih te BOEIPA loh hmai khui lamkah m'voek coeng.
5 mentre io stavo tra il Signore e voi, per riferirvi la parola del Signore, perché voi avevate paura di quel fuoco e non eravate saliti sul monte. Egli disse:
Amah te vaeng hnin ah hmai te na rhih uh tih tlang la na yoeng uh pawt dongah BOEIPA kah olka loh nangmih taengah,
6 Io sono il Signore, tuo Dio, che ti ho fatto uscire dal paese di Egitto, dalla condizione servile.
'Kai tah Egypt kho kah sal im lamkah nang aka khuen na BOEIPA Pathen ni.
7 Non avere altri dei di fronte a me.
Ka mikhmuh ah a tloe pathen loh nang taengah om boel saeh.
8 Non ti farai idolo né immagine alcuna di ciò che è lassù in cielo, né di ciò che è quaggiù sulla terra, né di ciò che è nelle acque sotto la terra.
Vaan dong so neh diklai khui ah khaw, tui neh tui khui ah khaw diklai ah khat khat kah mueithuk muei te namah ham saii boeh.
9 Non ti prostrerai davanti a quelle cose e non le servirai. Perché io il Signore tuo Dio sono un Dio geloso, che punisce la colpa dei padri nei figli fino alla terza e alla quarta generazione per quanti mi odiano,
Amih te bakop thil boeh, amih taengah thothueng boeh. Kai, na BOEIPA Pathen he thatlai Pathen la ka om dongah a napa rhoek kathaesainah te a ca rhoek pum dongah a khongthum duela, kai aka hmuhuet rhoek te a khongli duela ka cawh.
10 ma usa misericordia fino a mille generazioni verso coloro che mi amano e osservano i miei comandamenti.
Tedae kai aka lungnah tih ka olpaek te olpaek bangla aka ngaithuen rhoek taengah a thawng thawng la sitlohnah ka saii pah.
11 Non pronunciare invano il nome del Signore tuo Dio perché il Signore non ritiene innocente chi pronuncia il suo nome invano.
A poeyoek la a ming aka yan te BOEIPA loh hmil mahpawh. Te dongah na BOEIPA Pathen ming te a poeyoek la yan mailai boeh.
12 Osserva il giorno di sabato per santificarlo, come il Signore Dio tuo ti ha comandato.
Sabbath hnin ngaithuen ham neh ciim ham te na BOEIPA Pathen loh nang n'uen vanbangla,
13 Sei giorni faticherai e farai ogni lavoro,
Hnin rhuk ah thotat lamtah na bitat te boeih saii.
14 ma il settimo giorno è il sabato per il Signore tuo Dio: non fare lavoro alcuno né tu, né tuo figlio, né tua figlia, né il tuo schiavo, né la tua schiava, né il tuo bue, né il tuo asino, né alcuna delle tue bestie, né il forestiero, che sta entro le tue porte, perché il tuo schiavo e la tua schiava si riposino come te.
Tedae a rhih khohnin te tah BOEIPA na Pathen kah Sabbath la om tih namah neh na canu na capa khaw, na salnu neh salpa khaw, na vaito, na laak neh na rhamsa boeih khaw, na vongka khuikah yinlai khaw bi saii boel saeh. Te daengah ni na salnu neh na salpa te namah bangla a duem eh.
15 Ricordati che sei stato schiavo nel paese d'Egitto e che il Signore tuo Dio ti ha fatto uscire di là con mano potente e braccio teso; perciò il Signore tuo Dio ti ordina di osservare il giorno di sabato.
Egypt kho ah sal la na om vaengah BOEIPA na Pathen loh tlungluen kut neh, a ban a thueng tih te lamloh nang n'khuen te poek lah. Te dongah Sabbath hnin na saii ham te na BOEIPA Pathen loh nang n'uen coeng.
16 Onora tuo padre e tua madre, come il Signore Dio tuo ti ha comandato, perché la tua vita sia lunga e tu sii felice nel paese che il Signore tuo Dio ti dà.
BOEIPA na Pathen loh nang n'uen vanbangla na nu neh na pa te thangpom lah. Te daengah ni na BOEIPA Pathen loh nang m'paek khohmuen ah na hinglung loh vang vetih nang te khophoeng m'pha sak van eh.
17 Non uccidere.
Hlang ngawn boeh.
18 Non commettere adulterio.
Samphaih boeh.
19 Non rubare.
Huencan boeh.
20 Non pronunciare falsa testimonianza contro il tuo prossimo.
Na hui te laipai neh a poeyoek la doo boeh.
21 Non desiderare la moglie del tuo prossimo. Non desiderare la casa del tuo prossimo, né il suo campo, né il suo schiavo, né la sua schiava, né il suo bue, né il suo asino, né alcuna delle cose che sono del tuo prossimo.
Na hui kah a yuu khaw nai pah boeh. Na hui kah a im a lo khaw, a salnu neh a salpa, a vaito neh a laak khaw, na hui kah hno boeih te tah nai pah boeh,’ a ti te thui ham la kai loh BOEIPA laklo neh nangmih laklo ah ka pai.
22 Queste parole pronunciò il Signore, parlando a tutta la vostra assemblea, sul monte, dal fuoco, dalla nube e dall'oscurità, con voce poderosa, e non aggiunse altro. Le scrisse su due tavole di pietra e me le diede.
Hekah olka he BOEIPA loh nangmih hlangping boeih ham tlang ah hmai, cingmai neh yinnah khui lamkah ol ue la a thui tih a thap mueh la lungto lungpael panit dongah a daek phoeiah kai taengla m'paek.
23 All'udire la voce in mezzo alle tenebre, mentre il monte era tutto in fiamme, i vostri capitribù e i vostri anziani si avvicinarono tutti a me
Khohmuep khui lamkah ol te na yaak uh. Tlang te hmai alh la a om vaengah nangmih koca khuikah a lu rhoek boeih neh a hamca rhoek loh kai taengla na pawk uh.
24 e dissero: Ecco il Signore nostro Dio ci ha mostrato la sua gloria e la sua grandezza e noi abbiamo udito la sua voce dal fuoco; oggi abbiamo visto che Dio può parlare con l'uomo e l'uomo restare vivo.
Te phoeiah, 'Mamih kah BOEIPA Pathen loh amah kah thangpomnah, a boeilennah neh mamih taengla ha tueng coeng tih hmai khui lamkah a ol khaw tihnin ah n'yaak uh. Te dongah Pathen loh a voek hlang khaw hing van tila m'hmuh uh coeng he.
25 Ma ora, perché dovremmo morire? Questo grande fuoco infatti ci consumerà; se continuiamo a udire ancora la voce del Signore nostro Dio moriremo.
Tahae ah khaw balae tih hekah hmai puei loh mamih n'hlawp vetih n'duek uh eh. Mamih kah BOEIPA Pathen ol he koep yaak ham mamih loh n'khoep uh koinih n'duek uh pawn ni.
26 Poiché chi tra tutti i mortali ha udito come noi la voce del Dio vivente parlare dal fuoco ed è rimasto vivo?
Pumsa boeih khuiah hmai khui lamkah aka cal tih aka hing Pathen ol aka ya te unim mamih bangla aka hing.
27 Avvicinati tu e ascolta quanto il Signore nostro Dio dirà; ci riferirai quanto il Signore nostro Dio ti avrà detto e noi lo ascolteremo e lo faremo.
Namah te cet lamtah mamih kah BOEIPA Pathen loh a thui boeih te hnatun. Te phoeiah mamih kah BOEIPA Pathen loh nang taengah a thui boeih te kaimih taengah na thui vetih ka yaak uh vaengah ka ngai uh bitni,’ na ti uh.
28 Il Signore udì le vostre parole, mentre mi parlavate, e mi disse: Ho udito le parole che questo popolo ti ha rivolte; quanto hanno detto va bene.
Kai taengah na cal uh vaengkah nangmih olka ol te BOEIPA loh a yaak. Te dongah BOEIPA loh kai taengah, 'Hekah pilnam loh nang taengah a thui olka ol te ka yaak vaengah a thui uh te boeih then.
29 Oh, se avessero sempre un tal cuore, da temermi e da osservare tutti i miei comandi, per essere felici loro e i loro figli per sempre!
Kai rhih ham neh a hing khuiah ka olpaek boeih te ngaithuen ham mah amih kah thinko loh a paan tih om saeh. Te daengah ni amamih neh a ca rhoek loh kumhal duela khophoeng a pha eh.
30 Và e dì loro: Tornate alle vostre tende; ma tu resta qui con me
Cet laeh, na dap la bal lamtah amih te thui pah.
31 e io ti detterò tutti i comandi, tutte le leggi e le norme che dovrai insegnare loro, perché le mettano in pratica nel paese che io sto per dare in loro possesso.
Tedae nang tah ka taengah om lamtah amih na cang puei ham olpaek, oltlueh neh laitloeknah boeih te nang taengah kang uen eh. Te daengah ni amih loh a pang ham amih taengah ka paek khohmuen ah khaw a vai uh eh,’ a ti.
32 Badate dunque di fare come il Signore vostro Dio vi ha comandato; non ve ne discostate né a destra né a sinistra;
Te dongah na BOEIPA Pathen loh nangmih n'uen bangla na saii ham te ngaithuen lamtah banvoei bantang la phael uh boeh.
33 camminate in tutto e per tutto per la via che il Signore vostro Dio vi ha prescritta, perché viviate e siate felici e rimaniate a lungo nel paese di cui avrete il possesso.
Na BOEIPA Pathen loh nangmih n'uen longpuei boeih dongah pongpa uh. Te daengah ni na hing uh vaengah nangmih ham hoeikhang vetih na pang uh ham khohmuen ah na hinglung khaw a vang eh?,” a ti nah.

< Deuteronomio 5 >