< 2 Ar-ari 17 >
1 Iti maika-sangapulo ket dua a tawen a panagturay ni Ahaz nga ari ti Juda, nangrugi met ti panagturay ni Oseas nga anak ni Ela. Nagturay isuna idiay Samaria iti entero nga Israel iti siam a tawen.
V dvanajstem letu Judovega kralja Aháza je v Samariji nad Izraelom začel kraljevati Elájev sin Hošéa [za] devet let.
2 Inaramidna ti dakes iti imatang ni Yahweh, ngem saan a kas kadagiti inaramid dagiti ar-ari ti Israel nga immun-una kenkuana.
Počel je to, kar je bilo zlo v Gospodovih očeh, toda ne kakor Izraelovi kralji, ki so bili pred njim.
3 Rinaut isuna ni Salmaneser nga ari ti Asiria, ket nagbalin ni Oseas nga adipenna ken nagbayad kenkuana ti buis.
Zoper njega je prišel gor asirski kralj Salmanasar in Hošéa je postal njegov služabnik in mu izročil darila.
4 Kalpasanna, naammoan ti ari ti Asiria nga agpangpanggep ni Oseas ti dakes a maibusor kenkuana, ta nangibaon ni Oseas kadagiti mensahero kenni So nga ari ti Egipto; kasta met a, saanen isuna a nagbayad iti buis iti ari ti Asiria, a kas iti inar-aramidna iti tinawen. Isu a tiniliw isuna ti ari ti Asiria ket imbaludna iti pagbaludan.
Asirski kralj je pri Hošéu našel zaroto, kajti ta je poslal poslance k egiptovskemu kralju Soju in ni prinesel nobenega darila k asirskemu kralju, kakor je počel leto za letom, zato ga je asirski kralj zaprl in ga zvezal v ječi.
5 Rinaut ti ari ti Asiria ti entero a daga, ken rinautda ti Samaria ket linawlawda daytoy iti tallo a tawen.
Potem je asirski kralj prišel gor skozi vso deželo, se dvignil do Samarije in jo tri leta oblegal.
6 Iti maika-siam a tawen a panagturay ni Oseas, inagaw ti ari ti Asiria ti Samaria ket impanawda ti Israel nga impan idiay Asiria. Pinagnaedda ida idiay Hala, iti Karayan Habor ti Gozan, ken kadagiti siudad ti Media.
V devetem letu kralja Hošéa, je asirski kralj zavzel Samarijo in Izraela odvedel proč v Asirijo ter jih nastanil v Haláhu in Habórju, pri reki Gozán in v mestih Medijcev.
7 Napasamak daytoy a pannakatiliw gapu ta nagbasol dagiti tattao ti Israel kenni Yahweh a Diosda, a nangirruar kadakuada manipud iti daga ti Egipto, manipud iti bileg ti Faraon nga ari ti Egipto. Nagdaydayaw dagiti tattao kadagiti dadduma a dios
Kajti bilo je tako, da so Izraelovi otroci grešili zoper Gospoda, svojega Boga, ki jih je privedel gor iz egiptovske dežele, izpod roke faraona, egiptovskega kralja in so se bali drugih bogov
8 ken nagnagnada kadagiti sursuro dagiti nasion a pinapanaw idi ni Yahweh sakbay kadagiti tattao ti Israel, ken kadagiti sursuro dagiti ar-ari ti Israel nga inaramidda.
in hodili po zakonih poganov, ki jih je Gospod pregnal izpred Izraelovih otrok in [po poganskih navadah] Izraelovih kraljev, ki so si jih naredili.
9 Sililimed nga inaramid dagiti tattao ti Israel dagiti saan a rumbeng a banbanag a maibusor kenni Yahweh a Diosda. Nagipatakderda kadagiti disso a pagdaydayawan kadagiti amin a siudadda, manipud kadagiti tore dagiti agbanbantay agingga iti natalged a siudad.
Izraelovi otroci so zoper Gospoda, svojega Boga, naskrivaj počeli te stvari, ki niso bile pravilne in si gradili visoke kraje po vseh svojih mestih, od stražarskega stolpa do utrjenega mesta.
10 Nangipatakderda pay kadagiti nasagradoan nga adigi a bato ken kadagiti imahen ni Asera iti tunggal nangato a turod ken iti sirok iti tunggal narukbos a kayo.
Postavljali so si podobe in ašere na vsakem visokem hribu in pod vsakim zelenim drevesom
11 Sadiay, nagpuorda kadagiti insenso kadagiti amin a disso a pagdaydayawan, a kas iti inar-aramid dagiti nasion, dagidiay pinapanaw ni Yahweh sakbay kadakuada. Nagaramid dagiti Israelita kadagiti dinadangkes a banbanag a nangpapungtot kenni Yahweh;
in tam zažigali kadilo na vseh visokih krajih, kakor so počeli pogani, ki jih je Gospod odvedel izpred njih in počeli zlobne stvari, da Gospoda izzivajo k jezi,
12 nagrukbabda kadagiti didiosen, maipapan ti kinuna ni Yahweh kadakuada, “Saanyo nga aramiden daytoy a banag.”
kajti služili so malikom, o katerih jim je Gospod rekel: »Vi ne boste počeli te stvari.«
13 No pay kasta, impaduyakyak ni Yahweh iti Israel ken iti Juda babaen iti tunggal propeta ken tunggal agwanwanawan a kinunana, “Tallikudanyo dagiti dakes a wagasyo ket tungpalenyo dagiti bilbilinko ken alagadek, ket agannadkayo iti panangtungpalyo kadagiti amin a linteg nga imbilinko kadagiti ammayo, nga impatulodko kadakayo babaen kadagiti adipenko a propeta.”
Vendar je Gospod pričeval zoper Izraela in zoper Juda po vseh prerokih in po vseh vidcih, rekoč: »Obrnite se od svojih zlobnih poti in se držite mojih zapovedi in mojih zakonov, glede na vso postavo, ki sem jo zapovedal vašim očetom in ki sem jo poslal k vam po mojih služabnikih prerokih.«
14 Ngem saanda a dimngeg; ngem ketdi, nasukirda unay a kas kadagiti ammada a saan a nagtalek kenni Yahweh a Diosda.
Vendar niso hoteli poslušati, temveč so otrdili svoje vratove, podobno vratovom svojih očetov, da niso verovali v Gospoda, svojega Boga.
15 Linaksidda dagiti alagadenna ken ti tulag nga inaramidna kadagiti kapuonanda, ken ti pammaneknekna iti tulagna nga intedna kadakuada. Tinuladda dagiti awan kaes-eskanna a sursuro ket nagbalinda nga awan kaes-ekanna. Sinurotda dagiti pagano a nasion nga adda iti aglawlawda, dagidiay imbilin ni Yahweh kadakuada a saanda a tultuladen.
Zavrnili so njegove zakone in njegovo zavezo, ki jo je sklenil z njihovimi očeti in njegova pričevanja, ki jih je pričeval zoper njih. Sledili so ničevosti, postali prazni in odšli za pogani, ki so bili naokoli njih, glede katerih jim je Gospod naročil, da naj ne bi počeli kakor oni.
16 Saanda nga ingkaskaso dagiti amin a bilbilin ni Yahweh a Diosda. Nangsukogda kadagiti landok nga imahen ti dua a baka a pagrukbabanda. Nangaramidda ti imahen ni Asera, ken nagrukbabda kadagiti amin a bituen dagiti langlangit ken ni Baal.
Zapustili so vse zapovedi Gospoda, svojega Boga in si naredili ulite podobe, celó dve teleti, naredili ašero, oboževali vso vojsko neba in služili Báalu.
17 Inddatonda dagiti annakda a lallaki ken babbai a kas daton a mapuoran, nagpadtoda ken nag-orasionda, inlakoda dagiti bagbagida tapno agaramidda iti dakes iti imatang ni Yahweh, ket pinagpungtotda isuna.
Svojim sinovom in svojim hčeram so povzročali, da gredo skozi ogenj in uporabljali so vedeževanje, izrekanje urokov in se prodajali, da počno zlo v Gospodovih očeh, da ga izzivajo do jeze.
18 Ngarud, nakapungtot iti kasta unay ni Yahweh iti Israel ket inikkatna ida iti imatangna. Awan ti uray maysa a nabati ngem ti tribu laeng iti Juda.
Zato je bil Gospod zelo jezen nad Izraelom in jih odstranil iz svojega pogleda. Tam ni ostal nihče razen samo Judov rod.
19 Uray pay ti Juda ket saanda a tinungpal dagiti bilbilin ni Yahweh a Diosda, ngem ketdi, sinursurotda dagiti ar-aramiden dagiti pagano a sursuro a sursuroten idi ti Israel.
Tudi Juda se ni držal zapovedi Gospoda, svojega Boga, temveč je hodil po Izraelovih zakonih, ki so jih naredili.
20 Isu a linaksid ni Yahweh dagiti amin a kaputotan ti Israel; pinagrigatna ida ket impaimana ida kadagiti nangagaw kadagiti sanikuada, agingga a pinukawna ida iti imatangna.
Gospod je zavrnil vse Izraelovo seme, jih prizadel in jih izročil v roko plenilcev, dokler jih ni pognal izpred svojega pogleda.
21 Inikkatna ti Israel manipud iti panagturay a puli ni David, ket pinagbalinda nga ari ni Jeroboam nga anak ni Nebat. Ni Jeroboam ti nangiyadayo ti Israel manipud iti panangsurotda kenni Yahweh ken nangisungsong kadakuada nga agaramid iti nadagsen a basol.
Kajti Izraela je odtrgal od Davidove hiše in Nebátovega sina Jerobeáma so postavili za kralja. Jerobeám je Izraela pregnal od sledenja Gospodu in jih primoral, da zagrešijo velik greh.
22 Sinurot dagiti tattao ti Israel dagiti amin a basol ni Jeroboam ket saanda a simmina manipud kadagitoy,
Kajti Izraelovi otroci so hodili v vseh Jerobeámovih grehih, ki jih je ta storil; niso se odvrnili od njih,
23 isu nga inikkat ida ni Yahweh ti Israel manipud iti imatangna, kas kinunana nga aramidenna babaen kadagiti amin nga adipenna a propeta. Isu a napapanaw ti Israel manipud iti bukodda a daga ket naipanda idiay Asiria, ket agingga iti agdama nga aldaw, addada pay laeng sadiay.
dokler ni Gospod Izraela odstranil izpred svojega pogleda, kakor je govoril po vseh svojih služabnikih prerokih. Tako je bil Izrael odveden proč iz svoje lastne dežele, v Asirijo, do današnjega dne.
24 Nangipan ti ari ti Asiria kadagiti tattao manipud ti Babilonia, Cut, Avva, Hamat ken Sefarvaim ket pinagnaedna ida kadagiti siudad ti Samaria a kasukat dagiti tattao ti Israel. Tinagikuada ti Samaria ket nagnaedda kadagiti siudad daytoy.
Asirski kralj pa je privedel može iz Babilona, iz Kute, iz Avája, iz Hamáta in iz Sefarvájima ter jih namesto Izraelovih otrok postavil v mesta Samarije. Samarijo so vzeli v last in prebivali v njenih mestih.
25 Napasamak daytoy iti rugi ti panagnaedda sadiay a saanda a dinayaw ni Yahweh. Isu a nangibaon ni Yahweh kadagiti leon a nangpapatay iti sumagmamano kadakuada.
Na začetku njihovega prebivanja je bilo tam tako, da se niso bali Gospoda, zato je Gospod mednje poslal leve, ki so usmrtili nekatere izmed njih.
26 Isu a nakisaritada iti ari ti Asiria ket kinunada, “Saan nga ammo dagiti nasion nga impanawmo kalpasanna inkabilmo kadagiti siudad ti Samaria, dagiti sursuro a masapul ti dios iti daytoy a daga. Isu a nangibaon kadagiti leon kadakuada, ket kitaem, pappapatayen dagiti leon dagiti tattao sadiay gapu ta saanda nga ammo dagiti sursuro a masapul ti dios iti daytoy a daga.”
Zato so asirskemu kralju govorili, rekoč: »Narodi, ki si jih odstranil in postavil v samarijska mesta, ne poznajo sodbe Boga dežele, zato je mednje poslal leve in glej, ti jih pobijajo, ker ne poznajo sodbe Boga dežele.«
27 Imbilin ti ari ti Asiria ket kinunana, “Mangalakayo iti maysa kadagiti papadi nga innalayo sadiay, ket ibaonyo ket pagnaedenyo isuna sadiay, ket ipaisuroyo kenkuana kadakuada dagiti sursuro a masapul ti dios iti daytoy a daga.”
Potem je asirski kralj zapovedal, rekoč: »Odvedite tja enega izmed duhovnikov, ki ste jih privedli od tam in naj gredo in prebivajo tam in naj jih nauči sodbe Boga dežele.«
28 Isu a napan ti maysa kadagiti papadi a naitalaw manipud idiay Samaria ket nagnaed idiay Betel; insurona kadakuada no kasano ti rumbeng a panagdayawda kenni Yahweh.
Potem je eden izmed duhovnikov, ki so ga odvedli iz Samarije, prišel in prebival v Betelu ter jih učil, kako naj bi se bali Gospoda.
29 Nagaramid ti tunggal bunggoy ti tribu kadagiti diosda, ket inkabilda ida kadagiti disso a pagdaydayawan nga inaramid dagiti Samaritano - iti tunggal bunggoy ti tribu kadagiti siudad a nagnaedanda.
Vendar je vsak narod izdelal svoje lastne bogove in jih postavil v hiše visokih krajev, ki so jih naredili Samarijani, vsak narod v svoja mesta, v katerih so prebivali.
30 Inaramid dagiti tattao ti Babilonia ti Succot Benot; inaramid dagiti tattao ti Cut ti Nergal, inaramid dagiti tattao ti Hamat ti Asima;
Možje iz Babilona so naredili Sukót Benót, možje iz Kute so naredili Nergála, možje iz Hamáta so naredili Ašimája,
31 inaramid dagiti Awita ti Nibhaz ken Tartak; ken pinuoran dagiti Sefarvita dagiti annakda kas datonda kada Adramelek ken Anamelek, dagiti dios dagiti Sefravita.
Avéjci so naredili Nibháza in Tartáka, Sefarvéjci pa so svoje otroke v ognju sežigali Adramélehu in Anamélehu, sefarvájimskima bogovoma.
32 Dinayawda met ni Yahweh, ket nangdutokda manipud kadakuada kadagiti papadi kadagiti nangato a disso, a nagidaton para kadakuada kadagiti disso a pagdaydayawan kadagiti templo.
Tako so se bali Gospoda in si postavili najnižje izmed njih za duhovnike visokih krajev, ki so zanje žrtvovali v hišah visokih krajev.
33 Dinayawda ni Yahweh ken nagrukbabda pay kadagiti diosda, kadagiti kaugalian dagiti nasion manipud kadagiti nakaipanawanda.
Bali so se Gospoda in služili svojim lastnim bogovom po običaju narodov, od katerih so jih odvedli.
34 Agingga kadagitoy nga al-aldaw, itultuloyda pay laeng dagiti kadaanan a kaugalianda. Saanda a daydayawen ni Yahweh, wenno tungtungpalen dagiti pagalagadan, paglintegan, ti linteg, wenno dagiti bilbilin ni Yahweh nga intedna kadagiti tattao ni Jacob - a pinanagananna ti Israel-
Do tega dne počnejo po prejšnjih navadah. Ne bojijo se Gospoda niti ne delajo po njihovih zakonih ali po njihovih odredbah ali po postavi in zapovedi, ki jo je Gospod zapovedal Jakobovim otrokom, ki jih je imenoval Izrael,
35 a nakitulagan ni Yahweh ket binilinna ida, “Saankayo nga agbuteng kadagiti didiosen, wenno agkurno kadakuada, agrukbab kadakuada, wenno agidaton kadakuada.
s katerimi je Gospod sklenil zavezo in jim naročil, rekoč: »Vi se ne boste bali drugih bogov, niti se jim ne boste priklanjali, niti jim služili, niti jim žrtvovali,
36 Ngem ni Yahweh a nangipanaw kadakayo manipud iti daga ti Egipto nga addaan iti naindaklan a pannakabalin ken bileg, ket isuna ti masapul a dayawenyo; isuna laeng iti pagkurnoanyo, ken isuna ti pagidatonanyo.
temveč Gospoda, ki vas je privedel gor iz egiptovske dežele z veliko močjo in z iztegnjenim laktom, njega se boste bali in njega boste oboževali in njemu boste žrtvovali.
37 Tungpalenyo iti agnanayon dagiti pagalagadan ken dagiti paglintegan, dagiti linteg ken bilbilin nga insuratna para kadakayo. Isu a saan a rumbeng nga agbutengkayo kadagiti sabali a dios,
Zakone, predpise, odredbe in zapoved, ki vam jo je zapisal, boste obeleževali, da jih izvajate na vékomaj in ne boste se bali drugih bogov.
38 ken saanyo a liplipatan ti katulagak kadakayo; wenno dayawen dagiti sabali a dios.
Zaveze, ki sem jo sklenil z vami, ne boste pozabili niti se ne boste bali drugih bogov.
39 Ngem ni Yahweh a Diosyo ti dayawenyo. Ispalennakayto manipud iti bileg dagiti kabusoryo.”
Temveč se boste bali Gospoda, svojega Boga in on vas bo osvobodil iz roke vseh vaših sovražnikov.«
40 Saanda a dimngeg, gapu ta intultuloyda ti agaramid kadagiti inaramidda iti naglabas.
Vendar niso prisluhnili, temveč so počeli po svoji prejšnji navadi.
41 Isu a nagbuteng dagitoy a nasion kenni Yahweh ken nagrukbabda met kadagiti kinitikitanda nga imahen, ken kasta met laeng ti inaramid dagiti annakda - a kas met ti inaramid dagiti annak dagiti annakda. Itultuloyda nga ar-aramiden dagiti inaramid dagiti kapuonanda agingga iti daytoy nga aldaw.
Tako so se ti narodi bali Gospoda in služili svojim rezanim podobam, tako njihovi otroci in otroci njihovih otrok, kakor so počeli njihovi očetje, tako počnejo do današnjega dne.