Pwovèb 29
1 Moun k'ap fè tèt di lè y'ap rale zòrèy yo, se moun k'ap rete konsa y'ap tonbe san yo pa ka leve ankò.
Èovjek koji po karanju ostaje tvrdoglav, ujedanput æe propasti, da neæe biti lijeka.
2 Lè se moun serye ki chèf, pèp la kontan. Men, lè se yon mechan k'ap gouvènen, pèp la nan lapenn.
Kad se umnožavaju pravednici, veseli se narod; a kad vlada bezbožnik, uzdiše narod.
3 W'ap fè kè papa ou kontan si ou toujou ap chache bon konprann. Moun k'ap frekante jennès, se lajan l' l'ap gaspiye.
Ko ljubi mudrost, veseli oca svojega; a ko se druži s kurvama, rasipa svoje dobro.
4 Lè yon wa pa nan patipri, peyi a kanpe byen fèm. Men, depi yon chèf nan resevwa lajan sou kote, se fini l'ap fini ak peyi a.
Car pravdom podiže zemlju; a ko uzima mito, satire je.
5 Moun k'ap flate moun, se yon pèlen y'ap pare sou wout yo.
Ko laska prijatelju svojemu, razapinje mrežu nogama njegovijem.
6 Moun mechan pran nan mechanste y'ap fè. Men, moun ki mache dwat yo gen kè kontan, y'ap fè fèt.
U grijehu je zla èovjeka zamka, a pravednik pjeva i veseli se.
7 Moun ki mache dwat konnen pou l' respekte dwa pòv malere. Men, mechan an pa konnen bagay konsa.
Pravednik razumije parbu nevoljnijeh, a bezbožnik ne mari da zna.
8 Moun ki pa gen respè pou lòt ap mache simen kont nan tout peyi a. Men moun ki gen konprann konnen pou l' kontwole tèt li lè li fache.
Potsmjevaèi raspaljuju grad, a mudri utišavaju gnjev.
9 Lè moun ki gen konprann al nan leta ak moun fou, fache pa fache anyen p'ap regle.
Mudar èovjek kad se pre s ludijem, ili se srdio ili smijao, nema mira.
10 Depi yon moun serye, ansasen pa vle wè li. Men, moun ki mache dwat yo ap pwoteje l'.
Krvopije mrze na bezazlenoga, a pravi se brinu za dušu njegovu.
11 Lè moun fou ankòlè, li di sa ki vin nan bouch li. Men, moun ki gen bon konprann kontwole bouch li.
Sav gnjev svoj izliva bezumnik, a mudri ustavlja ga natrag.
12 Lè yon chèf renmen tripotay, se mechan ase k'ap sèvi avè l'.
Koji knez sluša lažne rijeèi, sve su mu sluge bezbožne.
13 Gen yon bagay ni pòv la ni moun k'ap peze l' la gen ansanm: se Bondye ki bay ni yonn ni lòt je pou yo wè.
Siromah i koji daje na dobit sretaju se; obojici Gospod prosvjetljuje oèi.
14 Lè yon wa pran kòz malere yo pou l' defann dwa yo san patipri, wa sa a la pou l' gouvènen lontan.
Koji car pravo sudi siromasima, njegov æe prijesto stajati dovijeka.
15 Baton ki korije timoun ap ba yo konprann. Men, timoun yo kite fè sa yo pito gen pou fè manman yo wont.
Prut i kar daju mudrost, a dijete pusto sramoti mater svoju.
16 Lè mechan an rive chèf nan yon peyi, gen plis mechanste k'ap fèt. Men, moun k'ap mache dwat yo va wè jan mechan yo ap tonbe.
Kad se umnožavaju bezbožnici, umnožavaju se grijesi, a pravednici æe vidjeti propast njihovu.
17 Korije pitit gason ou lan, li p'ap ba ou tèt chaje. L'a fè kè ou kontan.
Karaj sina svojega, i smiriæe te, i uèiniæe milinu duši tvojoj.
18 Lè pa gen moun ki pou fè pèp la konnen sa pou l' fè, pèp la an debandad nèt. Men, ala bon sa bon pou moun k'ap fè sa lalwa mande!
Kad nema utvare, rasipa se narod; a ko drži zakon, blago njemu!
19 Pale anpil p'ap korije esklav. Menm lè li konprann, se pa sa k'ap fè l' obeyi.
Rijeèima se ne popravlja sluga, jer ako i razumije, opet ne sluša.
20 Gen plis espwa pou yon moun ki san konprann pase pou yon moun k'ap prese pale san kalkile.
Jesi li vidio èovjeka nagla u besjedi svojoj? više ima nadanja od bezumna nego od njega.
21 Lè ou mou ak yon esklav depi li tou piti, rive yon lè l'ap konprann se pitit ou li ye.
Ako ko mazi slugu od malena, on æe najposlije biti sin.
22 Moun ki ankòlè fasil toujou ap fè bagay yo pa dwe fè. Moun ki gen san wo toujou nan goumen.
Gnjevljiv èovjek zameæe svaðu, i ko je naprasit, mnogo griješi.
23 Awogans fè moun pèdi pye. Men, y'ap respekte moun ki soumèt devan Bondye.
Oholost ponižuje èovjeka, a ko je smjeran duhom, dobija slavu.
24 Moun ki konplis yon vòlò, se moun ki rayi tèt li. Si li denonse vòlò a, y'ap pini l'. Si li pa denonse l', madichon Bondye ap tonbe sou li.
Ko dijeli s lupežem, mrzi na svoju dušu, èuje prokletstvo i ne prokazuje.
25 Si ou pè sa moun ap di, ou antrave. Men, si ou mete konfyans ou nan Seyè a, ou pa bezwen pè anyen.
Strašiv èovjek meæe sebi zamku; a ko se u Gospoda uzda, biæe u visokom zaklonu.
26 Anpil moun ap kouri dèyè favè chèf. Men, se Bondye k'ap jije tout moun san patipri.
Mnogi traže lice vladaoèevo, ali je od Gospoda sud svakome.
27 Moun ki mache dwat pa vle wè mechan. Mechan pa vle wè moun k'ap mache dwat.
Pravednima je mrzak nepravednik, a bezbožniku je mrzak ko pravo hodi.
