< Ecclésiaste 11 >

1 Laisse aller ton pain au cours de l'eau; car après bien des jours tu le retrouveras.
Ipuruakmo ti tinapaymo iti danum, ta masarakamto manen daytoy kalpasan ti adu nga aldaw.
2 Distribues-en à sept, même à huit personnes; car tu ignores ce qu'il doit y avoir de maux sur la terre.
Ibingaymo daytoy iti pito, uray iti walo a tattao, ta saanmo nga ammo ti didigra a dumteng iti rabaw ti daga.
3 Lorsque les nuées sont pleines, elles fondent en pluie sur la terre; et si un arbre tombe au midi ou au nord, il restera là où il sera tombé.
No napno dagiti ulep iti tudo, ibukbokda dagiti bagbagida iti rabaw ti daga, ket no matuang ti kayo nga agpaabagatan wenno agpaamianan, sadinoman a pakatuangan ti kayo ket idiayen nga agtalinaed daytoy.
4 Celui qui observe le vent ne sèmera pas; et celui qui regarde aux nuages ne moissonnera pas.
Siasinoman a mangpalpaliiw iti angin ket mabalin a saan nga agmula, ken siasinoman a mangpalpaliiw iti ulep ket mabalin a saan nga agapit.
5 Car nul ne sait quelle est la voie du vent; comme les os cachés dans les entrailles de la femme grosse, de même te sont cachées les œuvres que Dieu a faites et toutes celle qu'Il fera encore.
Kas dimo ammo ti paggapuan ti angin, wenno no kasano a dumakkel dagiti tulang ti maladaga iti uneg ti aanakan ti inana, kasta met a saanmo a maawatan dagiti aramid ti Dios, a nangiparsua kadagiti amin a banbanag.
6 Sème ton grain dès l'aurore, et que ta main ne s'arrête pas le soir; car tu ignores de celui-ci ou de celui-là lequel doit lever; s'ils lèvent tous les deux à la fois, c'est bien.
Imulam dagiti bukelmo iti agsapa; agingga iti rabii, agtrabahoka kadagiti imam kas kasapulan, ta saanmo nga ammo no anianto ti rumang-ay, no ti bigat wenno ti rabii, wenno daytoy wenno dayta, wenno agpadadanto a nasayaat.
7 La lumière est douce, et il est bon aux yeux de voir le soleil.
Pudno a nasam-it ti lawag, ket makaay-ayo a banag para iti mata a makakita iti init.
8 L'homme qui doit vivre beaucoup d'années trouvera en toutes de la joie, et il se souviendra des jours de ténèbres, car ils seront nombreux: tout ce qui est passé est vanité.
No agbiag ti maysa a tao iti adu a tawen, bay-am nga agragsak isuna iti amin kadagitoy, ngem panunotenna koma ti maipapan kadagiti dumteng nga aldaw ti kinasipnget, ta adudanto dagitoy. Amin a dumteng ket kasla agpukpukaw nga alingasaw.
9 Jeune homme, réjouis-toi en ta jeunesse; que, durant les jours de ta jeunesse, ton cœur te réjouisse; marche avec innocence dans les voies de ton cœur, et non seulement ce que tes yeux auront vu. Mais sache par-dessus tout ce que le Seigneur t'appellera devant Sa justice.
Agrag-oka, O agtutubo a lalaki, iti kinaagtutubom, ken agrag-o koma ta pusom kadagiti aldaw ti kinaagtutubom. Gun-odem dagiti nasasayaat a tarigagay ti pusom, ken aniaman a makitkita dagiti matam. Nupay kasta, ammom nga iyegnakanto ti Dios iti pannakaukom para kadagitoy amin a banbanag.
10 Éloigne de ton cœur la colère, et bannis de ta chair la méchanceté; car la jeunesse et la folie sont vanité.
Papanawem ti pungtot iti pusom, ken saanmo nga ikaskaso ti aniaman a sakit iti bagim, gapu ta ti kinaagtutubo ken ti kinapigsana ket alingasaw.

< Ecclésiaste 11 >