< Zaburi 95 >
1 Biuru wawer gimor ne Jehova Nyasaye; wagouru koko matek ne lwanda mar warruokwa.
Dođite, kličimo Jahvi, uzvikujmo Hridi, Spasitelju svome!
2 Wabiuru e nyime gi erokamano kendo wami nyinge duongʼ ka wawer kendo wakok gi mor.
Pred lice mu stupimo s hvalama, kličimo mu u pjesmama!
3 Nimar Jehova Nyasaye e Nyasaye maduongʼ, en e Ruoth maduongʼ moloyo nyiseche duto.
Jer velik je Jahve, Bog naš, Kralj veliki nad svim bogovima.
4 Otingʼo kuonde matut duto mag piny e lwete, kendo wi gode ma roboche bende mage.
U njegovoj su ruci zemaljske dubine, njegovi su vrhunci planina.
5 Nam mare, nimar en ema nolose, kendo lwetene ema noloso lowo motwo.
Njegovo je more, on ga je stvorio, i kopno koje načiniše ruke njegove.
6 Biuru wakulrene ka walame, biuru wago chongwa e nyim Jehova Nyasaye ma Jachwechwa;
Dođite, prignimo koljena i padnimo nice, poklonimo se Jahvi koji nas stvori!
7 nimar en e Nyasachwa kendo wan e joge mokwayo, wan e jambe morito. Kawuono ka uwinjo dwonde,
Jer on je Bog naš, a mi narod paše njegove, ovce što on ih čuva. O, da danas glas mu poslušate:
8 to kik chunyu bed mapek kaka ne utimo Meriba, kata kaka ne utimo chiengʼ cha Masa manie thim,
“Ne budite srca tvrda kao u Meribi, kao u dan Mase u pustinji
9 kama kwereu noteme gi tem, kata obedo ni ne giseneno gima ne atimo.
gdje me iskušavahu očevi vaši premda vidješe djela moja.
10 Kuom higni piero angʼwen iya nowangʼ gi tiengʼno; kendo nawacho niya, “Gin joma chunygi ohero rwenyo, kendo pok gingʼeyo yorena.”
Četrdeset ljeta jadio me naraštaj onaj, pa rekoh: 'Narod su nestalna srca i ne promiču moje putove.'
11 Omiyo mirima nomaka kodgi mi nasingora ka akwongʼora ni, “Ok ginidonji e yweyona ngangʼ.”
Stog se zakleh u svom gnjevu: 'Nikad neće ući u moj pokoj!'”