Ngeche 13
1 Wuowi mariek winjo puonj wuon mare, to ngʼat ma wangʼe tek ok winj wach kikwere.
Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.
2 Ngʼat makare yudo pok maber kaluwore gi gik mowacho, to ngʼatno ma ok ja-adiera nigi gombo mar miero.
Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.
3 Ngʼatno morito dhoge orito ngimane, to ngʼatno ma wuoyo karodho wach biro dhiyo e kethruok.
Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.
4 Jasamuoyo dwaro gimoro gi chunye duto to ok oyud gimoro, to jakinda yudo gik moko duto modwaro.
Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.
5 Ngʼat makare mon kod gima ok adiera, to joricho kelo wichkuot kod dwanyruok.
Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.
6 Tim makare rito ngʼat mobidhore, timbe maricho to tieko jaricho.
Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.
7 Ngʼat moro wuondore ni en ja-mwandu, to adiera oonge gimoro; to ngʼat machielo wuondore ni en jachan, to adiera en gi mwandu mangʼeny.
Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
8 Mwandu ngʼato sa moro nyalo reso ngimane, to jochan onge gima bwogo.
Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.
9 Ler mar ngʼat makare rieny maler, to taya mar ngʼat marach inego.
Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.
10 Sunga nywolo mana dhawo, to rieko iyudo kuom jogo moyie puonj.
Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.
11 Pesa moyud e yo ma ok kare lal nono, to ngʼat makano pesa matin matin miyo omedore.
Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.
12 Gima igeno mobudho miyo chuny bedo matuo, to gima igeno motimore en yath mar ngima.
Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.
13 Ngʼat ma jaro puonj biro yudo pokne, to ngʼat moluoro chik imiyo pok maber.
Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.
14 Puonj mar ngʼat mariek en soko mar ngima ma reso ngʼato e obadho mag tho.
Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.
15 Bedo gi winjo kelo luor, to yor ngʼato ma ok ja-adier tek.
Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.
16 Ngʼato ka ngʼato mariek timo gik moko kuom ngʼeyo, to ngʼat mofuwo nyiso mana fupe.
Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.
17 Jaote marach donjo e chandruok, to jaote modimbore kelo konyruok.
Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.
18 Ngʼat modagi siem nwangʼo dhier kod wichkuot, to ngʼato angʼata mawinjo kikwere to yudo duongʼ.
Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.
19 Geno mochopi en gima mit ne chuny, to joma ofuwo ok dwar aa e richo.
Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.
20 Ngʼat mawuotho gi ngʼama riek bedo mariek, to osiep joma ofuwo hinyore.
Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.
21 Chandruok luwo jaricho, to mwandu e ohand ngʼat makare.
Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.
22 Ngʼat maber weyo mwandu ne nyithind nyithinde, to mwandu jaricho okan ni joma kare.
Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.
23 Puoth ngʼat ma jachan sa moro nyalo nyago chiemo mangʼeny, to tim ma ok kare tiekogi duto.
Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.
24 Ngʼat ma ok ti kod kede kuom chwado wuode, omon kod wuode, to ngʼat mohere bedo motangʼ mondo orieye.
Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.
25 Joma kare chiemo moromo kaka chunygi dwaro, to ii ngʼat marach nigi kech.
Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.
