Jongʼad Bura 16
1 Chiengʼ moro achiel Samson nodhi Gaza, kama nonenoe nyako moro ma jachode mi odhi mondo oterre kode.
Odatle ode Samson u Gazu; ondje vidje neku bludnicu i uđe k njoj.
2 Nonyis jo-Gaza niya, “Samson nitiere kae!” Omiyo negilworo kanyo kendo gibuto ka girite otieno duto e dhoranga dala maduongʼ. Ne ok gisudo otienono, kagiwacho niya, “Kochopo kogwen to wabiro nege.”
Žiteljima Gaze javiše: “Samson je došao ovamo!” Opkoliše ga i vrebahu ga svu noć na gradskim vratima. Svu noć bijahu mirni. “Pričekajmo do zore”, mišljahu, “pa ćemo ga ubiti.”
3 To Samson nonindo kanyo nyaka dier otieno. Eka no-aa malo kendo nomako ranga dalano kaachiel gi sirnine ariyo mopudhogi kod gik moko duto. Notingʼogi e goke mi oterogi ewi got momanyore gi Hebron.
Ali je Samson ležao samo do ponoći, a o ponoći ustade, dohvati gradska vrata s oba dovratnika, iščupa ih zajedno s prijevornicom, metnu ih na ramena i odnese na vrh gore koja je nasuprot Hebronu i položi ih ondje.
4 Bangʼ mano, nomako osiep hera gi nyako ma nyinge Delila e Holo mar Sorek.
Poslije toga zamilova on neku ženu iz doline Soreka po imenu Delilu.
5 Jotend jo-Filistia nodhi ir Delila mi owachone niya, “Tem ane ka inyalo hoye mondo onyisi kuma tekone ae kendo ingʼe kaka wanyalo loye mondo mi watweye kendo sande. Wabiro miyi fedha ma pekne romo kilo apar gadek ngʼato ka ngʼato.”
Filistejski knezovi dođoše k njoj i rekoše joj: “Zavedi ga i doznaj gdje stoji njegova velika snaga, kako bismo ga mogli svladati pa da ga svežemo i učinimo nemoćnim. A dat će ti svaki od nas po tisuću i sto srebrnih šekela.”
6 Omiyo Delila nowachone Samson niya, “Nyisa ane kuma tekoni ae kendo kaka inyalo maki mi tweyi.”
Delila upita Samsona: “Kaži mi gdje stoji tvoja velika snaga i čime bi se mogao svezati i svladati.”
7 Samson nodwoke niya, “Ka ngʼato otweya gi tonde abiriyo manyien mapok otiyo, to abiro bedo manyap machal gi ngʼato angʼata.”
Samson joj odgovori: “Da me svežu sa sedam svježih još neosušenih žila od luka, onemoćao bih i postao kao običan čovjek.”
8 Eka jotelo mag jo-Filistia nokelone Delila tonde abiriyo manyien mapok otiyo, eka notweye gi tondego.
Filistejski knezovi donesu Delili sedam svježih još neosušenih žila i ona ga veza njima.
9 Kane osepando jomoko ei ot kanyo, noluonge kowacho niya, “Samson, jo-Filistia osebiro monji!” To ne ochodo tondego e yo mayot mana kaka tol chot kokete machiegni gi mach. Omiyo kuma tekone ae ne ok ofweny.
Kod nje u sobi bijaše zasjeda i ona viknu: “Samsone, eto Filistejaca na te!” On pokida žile kao što se prekine kučina kad se primakne ognju. I tako ne doznadoše za tajnu njegove snage.
10 Eka Delila nowachone Samson niya, “Isekawa ngʼama ofuwo; ne iwuonda. Bi mondo koro inyisa kaka inyalo tweyi.”
Tad reče Delila Samsonu: “Prevario si me i slagao mi. Ali mi sada kaži čime bi te trebalo vezati.”
11 Nowachone niya, “Ka ngʼato otweya moridore gi tonde manyien mapok otiyo, to abiro bedo manyap machal gi ngʼato angʼata.”
On joj odgovori: “Da me dobro svežu novim još neupotrijebljenim užetima, onemoćao bih i postao kao običan čovjek.”
12 Omiyo Delila nokawo tonde manyien mi otweyego. Kane osepando jomoko ei ot kanyo, noluonge kowacho niya, “Samson, jo-Filistia osebiro monji!” To nochodo tondego mana ka gima gin usi.
Tada Delila uze nova užeta, sveza ga njima i viknu mu: “Samsone, eto Filistejaca na te!” Kod nje u sobi bijaše zasjeda, ali on prekide užeta na rukama kao da su konci.
13 Eka Delila nowachone Samson niya, “Nyaka sani, isebedo ka ikawa ka ngʼama ofuwo kendo isewuonda. Nyisa kaka inyalo tweyi.” Nodwoko niya, “Ka ikado yie wiya gi usi mar chwecho kendo miride gi pino, to anabed manyap machal gi ngʼato angʼata.” Omiyo kane onindo Delila nokado yie wiye nyadibiriyo, kotwangʼe matek gi usi mar chwecho
Tada Delila reče Samsonu: “Varaš me svejednako i lažeš mi. Kaži mi napokon čime bi te trebalo vezati.” On joj odgovori: “Da otkaš sedam pramenova moje kose na tkalačkom stanu i da ih zaglaviš klinom, onemoćao bih i postao kao običan čovjek.”
14 kendo oride motegno gi pino. Noluonge kendo niya, “Samson, jo-Filistia osebiro monji.” Nochiewo oa e nindo mi opudho pino oko kod usi mar chwecho.
Ona ga uspava i otka sedam pramenova njegove kose na tkalačkom stanu, zabi klin i viknu mu: “Eto Filistejaca na te, Samsone!” On se probudi i istrgne i klin i tkalački stan. I nije otkrila tajnu njegove snage.
15 Bangʼe nowachone niya, “Ere kaka inyalo wacho ni ihera to ok inyal nyisa kuma tekoni ae? Ma koro en mar adek ma iseketa ka ngʼama ofuwo kendo pod ok inyisa kuma tekoni ae.”
Delila mu reče: “Kako možeš reći da me ljubiš kad tvoje srce nije sa mnom? Triput si me već prevario i nisi mi kazao gdje je tvoja velika snaga.”
16 Noromo Samson gi wachni pile ka pile manomiyo koro odwaro mana dere.
Kako mu je svakog dana dodijavala molbama i mučila ga, njemu već dozlogrdje.
17 Omiyo nohulone gik moko duto kowachone niya, “Onge wembe mosekadho e wiya nikech asebedo ja-Nazir ma Nyasaye nowalo nyaka aa nywolna. Ka yie wiya oliel, to tekra biro rumo, kendo abiro bedo manyap machal gi ngʼato angʼata.”
I otvori joj cijelo svoje srce: “Nikada britva nije prešla po mojoj glavi jer sam od majčine utrobe nazirej Božji. Da me obriju, sva bi me snaga ostavila, onemoćao bih i postao bih kao običan čovjek.”
18 Ka Delila noneno nine osenyise gik moko duto, nooro wach ne jotend jo-Filistia niya, “Dwoguru dichiel; osenyisa gik moko duto.” Omiyo jotend jo-Filistia noduogo gi chudo e lwetgi.
Delila tad shvati da joj je otvorio cijelo svoje srce; pozva filistejske knezove i reče im: “Dođite sada jer mi je otvorio cijelo svoje srce.” I filistejski knezovi dođoše k njoj i donesoše sa sobom novac.
19 Delila nohoyo Samson mi nonindo koteno wiye kuome, eka noluongo ngʼato mondo obi oliel yie wiye mane osekad nyadibiriyo. Bangʼ mano tekre norumo.
Uspavavši Samsona na svojim koljenima, ona dozva čovjeka te mu obrija s glave sedam pramenova kose. Tako on poče slabiti i ostavi ga snaga.
20 Eka noluonge niya, “Samson, jo-Filistia osebiro mondo omonji!” Kane ochiewo to ne owacho e chunye niya, “Abiro wuok kaka pile mondo abed thuolo.” To ne ok ongʼeyo ni Jehova Nyasaye noseweye.
Kad ona povika: “Samsone, eto Filistejaca na te!” on se probudi i pomisli: “Izvući ću se kao i uvijek i oslobodit ću se.” Ali nije znao da se Jahve od njega okrenuo.
21 Bangʼe jo-Filistia nomake, mi gilodho wengene oko kendo ne gitere nyaka Gaza. Eka ne gitweye gi nyoroche mag mula, mi gikete jarego e od twech.
Filistejci ga uhvatiše, iskopaše mu oči i odvedoše ga u Gazu. Okovaše ga dvostrukim mjedenim lancem te je okretao mlin u tamnici.
22 To bangʼe yie wiye nochako twi mos mos.
Ali kosa gdje mu je obrijaše počne opet rasti.
23 Koro jotend jo-Filistia nochokore mondo gitim misango maduongʼ ne Dagon ma nyasachgi, negitimo nyasi kagiwacho niya, “Nyasachwa osechiwo Samson ma jasikwa e lwetwa.”
A knezovi se filistejski skupiše da prinesu veliku žrtvu svome bogu Dagonu i da se provesele. Govorahu oni: “Bog naš predade nam u ruke Samsona, našeg neprijatelja.”
24 Ka ji nonene, negipako nyasachgi, kagiwacho niya, “Nyasachwa osechiwo jasikwa e lwetwa, ngʼatno mane oketho pinywa mi omiyo onegwa mangʼeny.”
A narod, vidjevši ga, uze hvaliti svoga boga i klicati u njegovu čast govoreći: “Bog naš predade nam u ruke Samsona, našeg neprijatelja, koji nam je zemlju pustošio i tolike naše usmrtio.”
25 E seche mane gin-gi ilo mathothno, negigoyo koko niya, “Keluru Samson mondo omielnwa.” Omiyo negigolo Samson oko mar od twech, mi omielnegi. Kane oyudo gichunge e kind sirni,
Kad im se srce razigralo, povikaše: “Dovedite Samsona da nas zabavlja!” I dovedoše iz tamnice Samsona i on igraše pred njima; a onda ga postaviše među stupove.
26 Samson nowachone jatich mane omako lwete niya, “Keta ane kama anyalo muloe sirni mosiro hekaluni, mondo omi ayiengra kuomgi.”
Samson tada reče dječaku koji ga je vodio za ruku: “Vodi me i pomozi mi da opipam stupove na kojima počiva zdanje da se naslonim na njih.”
27 Koro hekalu nopongʼ gi chwo kod mon; jotend jo-Filistia duto ne ni kanyo, kendo ne nitie chwo gi mon alufu adek mane ni ewi tado ka ngʼiyo Samson kamiel.
A kuća bijaše puna ljudi i žena. Bijahu tu i svi filistejski knezovi, a na krovu tri tisuće ljudi koji su gledali kako Samson igra.
28 Eka Samson noywak ne Jehova Nyasaye niya, “Yaye Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto, para! Yaye Nyasaye, duogna teko mana dichiel kende mondo achulgo kuor kuom jo-Filistia-gi kuom toko wengena ariyo oko.”
Samson zavapi Jahvi: “Gospodine Jahve, spomeni me se i samo mi još sada podaj snagu da se Filistejcima odjednom osvetim za oba oka.”
29 Eka Samson nomako sirni ariyo mane ni e chuny hekalu mane osiro hekalu. Kosirogi moro ka moro, ka lwedo korachwich osiro achiel to lwedo koracham e machielo,
I Samson napipa dva srednja stupa na kojima počivaše zdanje, oprije se o njih, desnom o jedan, a lijevom o drugi,
30 Samson nowacho niya, “Mad iyie atho gi jo-Filistia-gi!” Eka nodhiro sirnigo gi tekone duto, kendo hekalu norwombore piny kuom jotelo kod ji duto mane ni e iye. Omiyo nonego ji mangʼeny sa ma notho moloyo kane ongima.
i viknu: “Neka poginem s Filistejcima!” Nato uprije iz sve snage i sruši zdanje na knezove i na sav narod koji se ondje nalazio. Više ih ubi umirući nego što ih pobi za života.
31 Eka owetene kod joka wuon mare duto nodhi mondo okawe. Negikele ma gi hike e kind Zora gi Eshtaol e liend Manoa wuon mare. Notelo ne Israel kuom higni piero ariyo.
Poslije dođoše njegova braća i sva kuća njegova oca, uzeše ga i odnesoše i pokopaše ga između Sore i Eštaola, u grobu Manoaha, oca njegova. On je sudio Izraelu dvadeset godina.
