2 Ruodhi 16
1 E higa mar apar gabiriyo mar loch Peka wuod Remalia, Ahaz wuod Jotham ruodh Juda nobedo ruoth.
Sedamnaeste godine vladanja Pekaha, sina Remalijina, postade judejskim kraljem Ahaz, sin Jotamov.
2 Ahaz ne ja-higni piero ariyo kane obedo ruoth kendo nobedo e loch kodak Jerusalem kuom higni apar gauchiel. To timbene ne ok longʼo e nyim wangʼ Jehova Nyasaye kaka timbe Daudi kwar mare ne chalo.
Ahazu je bilo dvadeset godina kad se zakraljio, a kraljevao je šesnaest godina u Jeruzalemu, ali nije činio što je pravo u očima Jahve, Boga njegova, kao što je činio predak mu David.
3 Noluwo timbe ruodhi mag Israel kendo nochiwo wuode mondo otimgo liswa kaka misango miwangʼo pep koluwo timbe mamono mag ogendini mane Jehova Nyasaye oriembo e nyim jo-Israel.
Živio je poput izraelskih kraljeva i sam je proveo svoga sina kroz oganj po gnusnom običaju naroda što ih je Jahve protjerao pred Izraelovim sinovima.
4 Notimo misengini kendo owangʼo ubani mangʼwe ngʼar e kuonde motingʼore malo mag lemo, ewi gode matindo kendo e bwo yiende motimo otiep.
Prinosio je žrtve i kad po uzvišicama i brežuljcima i pod svakim zelenim drvetom.
5 Eka Rezin ruodh Aram kod Peka wuod Remalia ruodh Israel nowuok dhi gore gi Jerusalem mi omako Ahaz, to ne ok ginyal loye.
Tada aramejski kralj Resin i Pekah, sin Remalijin, kralj Izraela, pođoše u rat protiv Jeruzalema. Opsjedoše ga, ali ga ne mogoše osvojiti.
6 E kindeno Rezin ruodh Aram ne odwogo Elath e lwet Aram koriembo jo-Juda. Bangʼe jo-Edom nodonjo Elath kendo gidak kuno nyaka chil kawuono.
U to vrijeme aramejski kralj Resin vrati Elat Edomcima; protjerao je Judejce iz Elata; ušli su Edomci u njega i ondje su ostali do danas. -
7 Ahaz nooro joote mondo okone Tiglath-Pilesa ruodh Asuria kowacho niya, “An jatichni kendo anie e bwo lochni. Bi mondo iresa e lwet ruodh Aram kendo e lwet ruodh Israel mosemonja.”
Tada Ahaz uputi poslanike asirskom kralju Tiglat-Pileseru da mu kažu: “Ja sam tvoj sluga i sin tvoj! Dođi i izbavi me iz ruku aramejskog kralja i kralja Izraela, koji su se digli protiv mene.”
8 Kendo Ahaz nokawo fedha kod dhahabu mane oyudi e hekalu mar Jehova Nyasaye kod kar keno mar od ruoth mine oorogi kaka mich ne ruodh Asuria.
Ahaz je uzeo srebro i zlato što se nalazilo u Domu Jahvinu i u riznicama kraljevskog dvora i sve je poslao na dar asirskom kralju.
9 Ruodh Asuria noyie momonjo Damaski kendo okawe. Nodaro joma odak Damaski motero e twech Kir, Rezin to ne onego.
I posluša ga asirski kralj: otišao je na Damask i osvojio ga. Stanovništvo je odveo u sužanjstvo u Kir, a Resina je pogubio.
10 Eka ruoth Ahaz nodhi Damaski mondo orom gi Tiglath-Pilesa ruodh Asuria. Noneno kendo mar misango man Damaski mi ooro ni Uria jadolo goro kaka oger kendono, kondiko maler gik moko duto mogerego.
Kralj Ahaz otišao je u Damask u susret asirskom kralju Tiglat-Pileseru. I vidio je žrtvenik koji bijaše u Damasku. Tada kralj Ahaz posla svećeniku Uriji mjere žrtvenika, njegov nacrt i sve pojedinosti njegove građe.
11 Omiyo Uria jadolo nogero kendo mar misango kaluwore gi rieko duto mane ruoth Ahaz noorone koa Damaski mi notieko gere kapok ruoth Ahaz odwogo.
Svećenik Urija sagradi žrtvenik; sve je upute što ih je kralj Ahaz uputio iz Damaska izvršio svećenik Urija prije nego što se kralj Ahaz vratio iz Damaska.
12 Kane ruoth odwogo koa Damaski mi oneno kendo mar misangono, to ne odhi mochiwo misango e wiye.
Pošto je kralj Ahaz stigao iz Damaska, vidio je žrtvenik, prišao mu i popeo se na nj.
13 Ne ochiwo misango miwangʼo pep kod misango mar cham, kaachiel gi misango miolo piny kendo nokiro remo mar lalruok ewi kendo mar misango.
Spalio je na žrtveniku svoju paljenicu i svoju prinosnicu, izlio svoju ljevanicu i krvlju pričesnica poškropio žrtvenik.
14 To kendo mar misango mar mula mane ni e nyim Jehova Nyasaye nogolo e kind kendone manyien gi hekalu mar Jehova Nyasaye mokete yo nyandwat mar kendo manyien-no.
A mjedeni žrtvenik, koji bijaše pred Jahvom, maknuo je ispred Hrama, gdje je bio između novoga žrtvenika i Doma Jahvina. I postavio ga je pokraj novoga žrtvenika sa sjevera.
15 Eka ruoth Ahaz nogolo chik ne Uria jadolo niya, “E kendo manyien maduongʼni ema nyaka itimie misango miwangʼo pep mar okinyi, misango mar cham mar odhiambo, misango miwangʼo pep mar ruoth, kod misango mar cham mar ruoth kaachiel gi misango pep mar ji duto modak e pinyno, kod misangogi mag cham kod misango miolo piny. Kir remo mag misengini duto miwangʼo pep kod misengini mamoko ewi kendo mar misangono. To abiro tiyo gi kendo mar misango molos gi mula mondo angʼe gima kare monego atim.”
Kralj Ahaz zapovjedio je svećeniku Uriji: “Na velikom ćeš žrtveniku spaljivati jutarnju paljenicu i večernju prinosnicu, kraljevu paljenicu i njegovu prinosnicu, i paljenice, prinosnice i ljevanice svega naroda. Po njemu ćeš izlijevati svu krv paljenica i klanica. A o žrtveniku od mjedi još ću razmisliti.”
16 Kendo Uria jadolo notimo mana kaka ruoth Ahaz nochiko.
Svećenik Urija učini sve što mu je naredio kralj Ahaz.
17 Ruoth Ahaz nogolo gik moko michungogo besen kogolo kuom mago minyalo gol kuondegi. Bende nogolo gima ne iluongo ni Nam kuom mula molos ka rwath mane osire, mokete kar kende e kidi.
Kralj Ahaz skinuo je okvire s podnožja; s njih je skinuo i umivaonike. A mjedeno more skinuo je s volova koji su stajali pod njim i stavio ga na kameni pod.
18 Bende nomuko agola mane otiyogo chiengʼ Sabato kod rangach ma oko mane odonjogo e hekalu mar Jehova Nyasaye, nikech winjruok marach e kindgi gi ruodh Asuria.
Pred asirskim je kraljem uklonio iz Jahvina Doma Subotnji hodnik koji bijahu sagradili i vanjski kraljevski prilaz.
19 To kuom gik mamoko duto mane Ahaz otimo e ndalo lochne, donge ondikgi e kitap weche ruodhi Juda?
Ostala povijest Ahazova i sve što je učinio, zar to nije sve zapisano u knjizi Ljetopisa judejskih kraljeva?
20 Ahaz notho moyweyo gi kwerene kendo noyike kodgi e Dala Maduongʼ mar Daudi. Kendo Hezekia ma wuode nobedo ruoth kare.
Ahaz je počinuo sa svojim ocima i sahranjen je u Davidovu gradu. Na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Ezekija.
