1 Weche Mag Ndalo 21
1 Satan ne dwaro hinyo jo-Israel omiyo nosundo Daudi mondo okwan jo-Israel.
Tada Satan ustade na Izraela i potače Davida da izbroji Izraelce.
2 Daudi nowachone Joab kaachiel gi jotend jolweny niya, “Dhiuru kendo ukwan jo-Israel kochakore Bersheba nyaka chop Dan, bangʼe to inyisa kar rombgi mondo mi angʼe ni gin ji adi.”
Kralj reče Joabu i narodnim knezovima: “Idite, izbrojte Izraelce od Beer Šebe pa do Dana, onda se vratite i kažite mi koliko ih je na broju.”
3 To Joab nodwoke niya, “Mad Jehova Nyasaye med jolweny madirom nyadi mia achiel. Ruodha kendo jatenda, to donge gin duto gin jo-ruoth? To en angʼo momiyo ruoth ma en ruodha didwar timo richo machal kama ni Israel?”
Joab reče: “Neka Jahve dade svome narodu još sto puta ovoliko koliko ga je sada! Nisu li, moj gospodaru kralju, svi oni sluge mome gospodaru? Zašto traži to moj gospodar? Zašto da bude na krivicu Izraelu?”
4 Kata kamano ruoth notamo Joab omiyo Joab nowuok modhi e piny jo-Israel duto, bangʼe noduogo Jerusalem.
Ali kraljeva riječ bijaše jača od Joabove. Tako je Joab otišao i počeo obilaziti sav Izrael, a onda se, najposlije, vrati u Jeruzalem.
5 Joab nokelo ne Daudi kar kwan jolweny kama: Kuom jo-Israel ne nitie ji tara achiel gi alufu mia achiel mane nyalo tingʼo ligangla koriwore gi jo-Juda alufu mia angʼwen gi piero abiriyo.
Joab dade Davidu popis naroda; Izraelaca bijaše milijun i sto tisuća ljudi vičnih maču, a Judejaca četiri stotine i sedamdeset tisuća vičnih maču.
6 To Joab ne ok okwano jo-Lawi kod jo-Benjamin nikech nosin gi chik ruoth.
Ali nije pobrojio među njima ni Levijeva ni Benjaminova plemena, jer je Joabu bila odvratna kraljeva zapovijed.
7 Chikni ne rach ahinya e nyim wangʼ Nyasaye omiyo nokumo jo-Israel.
Bilo je to mrsko i u Božjim očima, pa Bog udari Izraela.
8 Eka Daudi nowacho ni Nyasaye niya, “Asetimo richo maduongʼ kuom gima asetimoni. To koro akwayi mondo igol richoni kuom jatichni. Asetimo gima ofuwo ahinya.”
David reče Bogu: “Veoma sam sagriješio što sam to učinio. Ali oprosti krivicu svome sluzi jer sam vrlo ludo radio!”
9 Jehova Nyasaye nowacho ne Gad ma jokor wach mar Daudi niya,
Jahve reče Davidovu vidiocu Gadu:
10 “Dhiyo iwach ni Daudi ni, ‘Ma e gima Jehova Nyasaye wacho: Aketo weche adek e nyimi. Yier achiel kuomgi monego atimni.’”
“Idi i kaži Davidu: 'Ovako veli Jahve: Troje stavljam preda te; izaberi sebi jedno od toga da ti učinim!'”
11 Omiyo Gad nodhi ir Daudi mowachone niya, “Ma e gima Jehova Nyasaye owacho: ‘Kaw achiel kuomgi:
Došavši k Davidu, Gad mu reče: “Ovako veli Jahve: 'Biraj sebi
12 higni adek mag kech, dweche adek ma wasiku biro lawoue gi ligangla ka negou kata ndalo adek mar ligangla mar Jehova Nyasaye (ma en ndalo mag dera marach e piny), ka malaika Jehova Nyasaye neko kamoro amora e piny Israel.’ Koro par ane mondo imiya dwoko matero ni ngʼama ne oora.”
ili glad za tri godine, ili da tri mjeseca bježiš pred neprijateljima i mač tvojih neprijatelja da te stiže, ili da tri dana Jahvin mač i kuga bude na zemlji i Jahvin anđeo da ubija po svim izraelskim krajevima.' Sada promisli i gledaj što da odgovorim onome koji me poslao!”
13 Daudi nodwoko Gad niya, “An-gi chuny lit ahinya. Ber mondo alwar e lwet Jehova Nyasaye nikech ngʼwonone duongʼ, to kik iweya mondo alwar e lwet ji.”
David reče Gadu: “Na velikoj sam muci! Ah, neka padnem u Jahvine ruke, jer je veliko njegovo milosrđe, a u ljudske ruke da ne zapadnem!”
14 Omiyo Jehova Nyasaye nokelo masira kuom jo-Israel kendo nonego jo-Israel alufu piero abiriyo.
Tako je Jahve poslao kugu na Izraela te pomrije sedamdeset tisuća Izraelaca.
15 Kendo Nyasaye nooro malaika mondo oketh Jerusalem. To kane malaikano timo kamano Jehova Nyasaye noneno mano mi okuyo nikech tim malichno mi nonyiso malaika mane nego ji niya, “Oromo! Koro dwok lweti.” Malaika mar Jehova Nyasaye noyudo ochungʼ e kar dino cham mar Arauna ja-Jebus.
Bog je poslao anđela na Jeruzalem da ga istrebljuje; a kad je počeo istrebljivati, pogledao je Jahve i sažalilo mu se zbog zla, pa je rekao anđelu zatorniku: “Dosta je sada, spusti ruku!” Jahvin je anđeo stajao kraj gumna Jebusejca Ornana.
16 Daudi nongʼiyo malo ma oneno malaika mar Jehova Nyasaye kochungo e kind polo gi piny ka otingʼo ligangla mager e lwete mane orieyo kuom Jerusalem. Bangʼe Daudi gi jodongo nopodho piny auma ka girwakore gi pien gugru.
David, podigavši oči, vidje Jahvina anđela kako stoji između zemlje i neba držeći u ruci isukan mač koji je podigao na Jeruzalem, i on pade ničice sa starješinama obučenim u kostrijet.
17 Daudi nowacho ni Jehova Nyasaye niya, “Donge an ema nagolo chik mondo okwan joma nyalo dhi e lweny? An ma an jakwath ema asetimo richo kendo aseketho. Magi to gin mana rombe, angʼo magiseketho? Yaye Jehova Nyasaye ma Nyasacha, akwayi ni an ema ikuma kaachiel gi joga to kik iwe masira odongʼ kuom jogi.”
David reče Bogu: “Nisam li ja zapovjedio da se izbroji narod? Ja sam, dakle, onaj koji sam sagriješio i grdno zlo načinio, a što učiniše te ovce? Jahve, Bože moj, neka tvoja ruka dođe na me i na moju obitelj, a ne na taj narod da ga pomori!”
18 Bangʼe malaika mar Jehova Nyasaye nochiko Gad mondo onyis Daudi odhi malo kar dino cham ma Arauna ja-Jebus mondo oger kendo mar misango ni Jehova Nyasaye.
Tada Jahvin anđeo reče Gadu da kaže Davidu neka uziđe i neka podigne žrtvenik Jahvi na gumnu Jebusejca Ornana.
19 Omiyo Daudi nodhi malo kaluwore gi wach mane Gad osewachone kuom nying Jehova Nyasaye.
David je otišao po riječi koju mu je Gad rekao u Jahvino ime.
20 Kane Arauna dino ngano, notingʼo wangʼe ma oneno malaika, yawuote mane ni kode nopondo.
A Ornan, okrenuvši se, opazi anđela, a njegova se četiri sina sakriše. Ornan je vrhao pšenicu.
21 Bangʼe Daudi nodhi ire, kane Arauna ogoyo wangʼe monene, nowuok kar dino mokulore auma nyaka e lowo e nyim Daudi.
Uto dođe David do Ornana, a on, pogledavši i opazivši Davida, dođe s gumna i pokloni se Davidu licem do zemlje.
22 Daudi nonyise niya, “Yie imiya laru mar dino cham mondo angʼiew mondo agerie kendo mar misango ni Jehova Nyasaye eka tho manego ji orum. Yie iusnago e kar romb nengone duto.”
Tada David reče Ornanu: “Daj mi to gumno da sagradim na njemu žrtvenik Jahvi; za potpunu cijenu daj mi ga da bi prestao pomor u narodu!”
23 Arauna nowacho ne Daudi niya, “Kawe! Mad ruodha ma jatenda okawe kendo otim kode gima chunye dwaro. Ne, anamiyi rwedhi mondo ichiw kaka misango miwangʼo pep, kod gige dino kaka yien kaachiel gi ngano kaka cham michiwo; abiro chiwogi duto.”
Ornan odgovori Davidu: “Neka ga uzme i neka čini moj gospodar kralj što je dobro u njegovim očima; evo, dajem ti goveda za paljenice, i mlatilice za drva, i pšenicu za prinosnicu; sve ti to poklanjam.”
24 To Ruoth Daudi nodwoko Arauna niya, “Ooyo, nyaka achuli nengone duto mowinjore kode.” Ok anayie ngangʼ kawo ne Jehova Nyasaye giri nono kata timo misango miwangʼo pep ma ok achuloe gimoro.
Kralj David reče Ornanu: “Ne, nego hoću da kupim u tebe i da platim, jer neću da prinosim Jahvi što je tvoje, da prinosim paljenice koje su mi poklonjene.”
25 Omiyo Daudi nochulo Arauna pesa mag dhahabu ma dirom kilo abiriyo mane nengo kar dinono.
I David dade Ornanu za ono mjesto šest stotina zlatnih šekela na mjeru.
26 Daudi nogero kendo mar misango ni Jehova Nyasaye kanyo kendo nochiwo misango miwangʼo pep kod chiwo mar lalruok. Noluongo Jehova Nyasaye, kendo Jehova Nyasaye nodwoke gi mach moa e polo kalwar e kendo mar misango miwangʼo pep.
Tada sagradi ondje žrtvenik Jahvi i prinese paljenice i pričesnice; a kad je prizvao Jahvu, on ga usliša spustivši oganj s neba na žrtvenik za paljenice.
27 Eka Jehova Nyasaye nowuoyo gi malaika mine odwoko liganglane e olalo mare.
Jahve zapovjedi anđelu da vrati mač u korice.
28 E sechego Daudi notimo misengini kanyo kane oneno ni Jehova Nyasaye osedwoke e laru mar dino mar Arauna ja-Jebus.
U ono vrijeme, vidjevši da ga je Jahve uslišio na gumnu Jebusejca Ornana, David poče prinositi žrtve ondje.
29 Hekalu mar Jehova Nyasaye mane Musa oloso e thim, kaachiel gi kendo mar misango miwangʼo pep e kindego ne pod nitiere e kar lemo man Gibeon.
Jahvino prebivalište, koje je napravio Mojsije u pustinji, i žrtvenik za paljenice bio je u to vrijeme na uzvisini u Gibeonu.
30 Kata kamano, Daudi ne ok nyal dhiyo bute mondo openj Nyasaye nikech ne oluoro ligangla mar malaika mar Jehova Nyasaye.
David nije mogao ići k njemu da traži Boga jer ga je bio spopao strah od mača Jahvina anđela.
