Mudre Izreke 14
1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
Omukazi ow’amagezi yeezimbira ennyumba ye, naye omusirusiru eyiye agyemenyera n’emikono gye.
2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
Omuntu atambulira mu bugolokofu atya Mukama, naye ow’amakubo amakyamu anyooma Mukama.
3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
Ebigambo by’omusirusiru bye bimuviirako okukubwa, naye eby’abatuukirivu binaabakuumanga.
4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
Awataba nte nnume ezirima ebyagi biba bikalu, naye emmere ennyingi eva mu maanyi gaazo.
5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
Omujulizi ow’amazima talimba, naye ow’obulimba ayogera bya bulimba.
6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
Omukudaazi anoonya amagezi n’atagalaba, naye okumanya kwanguyira omuntu ategeera.
7 Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
Teweeretereza muntu musirusiru, kubanga tewali by’amagezi biva mu kamwa ke.
8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
Omutegeevu mugezi kubanga afaayo okutegeera by’akola, naye atalina magezi musirusiru kubanga yeerimba nti amanyi.
9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
Abasirusiru banyooma okugololwa nga bakoze ensobi, naye abalongoofu baagala emirembe.
10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
Buli mutima gumanya okulumwa kwagwo, tewali ayinza kugusanyukirako.
11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
Ennyumba y’abakozi b’ebibi erizikirizibwa, naye eweema y’abatuukirivu erikulaakulana.
12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
Waliwo ekkubo erirabika nga ttuufu eri omuntu, naye ng’enkomerero yaalyo kufa.
13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
Enseko zandibaawo naye ng’omutima gujjudde ennaku, era n’enkomerero y’essanyu eyinza okufuuka obuyinike.
14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
Omuntu atalina kukkiriza alisasulwa empeera emusaanira olw’ebikolwa bye, n’omuntu omulungi naye alisasulwa eyiye.
15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
Ow’amagezi amatono amala gakkiriza buli kigambo ky’awulira, naye omuntu omutegeevu yeegendereza amakubo ge.
16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
Omuntu ow’amagezi atya Mukama n’aleka okukola ebibi, naye omusirusiru yeepankapanka era teyeegendereza.
17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
Omuntu asunguwala amangu akola eby’obusirusiru, n’omukalabakalaba akyayibwa.
18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
Abatalina magezi basikira butaliimu, naye abategeevu batikkirwa engule ey’okumanya.
19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
Abakozi b’ebibi balivuunamira abatuukirivu, n’aboonoonyi ne bavuunama mu miryango gy’abatuukirivu.
20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
Omwavu alagajjalirwa abantu nga ne muliraanwa we omutwaliddemu, naye abagagga baba n’emikwano mingi.
21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
Anyooma muliraanwa we akola kibi, naye alina omukisa oyo asaasira abaavu.
22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
Abateekateeka okukola ebibi, tebawaba? Naye okwagala n’amazima binaabeeranga n’abo abateesa okukola obulungi.
23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
Buli mulimu ogukolebwa n’amaanyi gubaako amagoba, naye okwogera obwogezi kireeta bwavu bwokka.
24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
Abagezi bafuna engule ey’obugagga, naye obusirusiru bw’abatalina magezi buzaala busirusiru.
25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
Omujulizi ow’amazima awonya obulamu bw’abantu, naye omujulizi ow’obulimba aba mulimba.
26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
Atya Mukama alina ekiddukiro eky’amaanyi, era n’abaana be balibeera n’obuddukiro.
27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
Okutya Mukama ye nsulo y’obulamu, kuleetera omuntu okwewala emitego gy’okufa.
28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
Ekitiibwa kya kabaka kiri mu kuba n’abantu bangi, naye omukulembeze ataba n’abantu abeera mu kabi.
29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
Omuntu omugumiikiriza aba n’okutegeera kungi, naye oyo asunguwala amangu ayolesa obusirusiru.
30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
Omutima ogulina emirembe guwangaaza omuntu, naye obuggya buvunza amagumba ge.
31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
Omuntu atulugunya abaavu anyooma oyo eyabatonda, naye buli abakwatirwa ekisa, agulumiza Katonda.
32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
Akacwano bwe kajja, omukozi w’ebibi agwa, naye omutuukirivu ne mu kufa aba n’obuddukiro.
33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
Amagezi gabeera mu mutima gw’omuntu alina okutegeera, era yeeyoleka ne mu basirusiru.
34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
Obutuukirivu buzimba eggwanga, naye ekibi kiswaza abantu ab’engeri zonna.
35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
Kabaka asanyukira omuddu akola eby’amagezi, naye obusungu bwa kabaka bunaabuubuukiranga ku oyo akola ebiswaza.
